Poštovana gđo. Lučić, molimo Vas da nam ukratko predstavite HEP ESCO.

HEP ESCO je HEP-ova tvrtka za pripremu, izvedbu i financiranje projekata energetske učinkovitosti. Počeli smo 2003. godine, što znači da uspješno radimo već sedam godina te smo u tom razdoblju postigli značajne rezultate. Zašto se bavimo energetskom učinkovitošću? Zato što je dokazano da se mjerama energetske učinkovitosti najbolje može utjecati na zaštitu okoliša i smanjenje emisija štetnih plinova te da se rezultati koji se dobiju u uštedama nakon izvedbe takvih projekata tretiraju kao proizvedeni energent. Drugim riječima, ako uštedimo 1 kWh, to je kao da je HEP proizveo taj 1 kWh. Kada smo počeli raditi, nije se dovoljno znalo o energetskoj učinkovitosti, pogotovo u Hrvatskoj. Često su se postavljala pitanja: kako to da HEP osniva tvrtku koja ima konfliktni cilj s njegovim interesima (da proizvede i proda više električne i toplinske energije te plina)? No, upravo je u to vrijeme općeg neznanja o energetskoj učinkovitosti u Hrvatskoj osnovan HEP ESCO uz potporu Svjetske banke i Globalnog fonda za zaštitu okoliša pri Ujedinjenim narodima. Prvenstveno smo osnovani u cilju razvoja dodatnog servisa za unaprjeđenje odnosa s potrošačima.
Imamo svega 20 zaposlenih prosječne starosti 35 godina i uglavnom je riječ o inženjerskom kadru, uz čiji smo entuzijazam i ambicije, postigli sve što imamo danas.
Što se tiče samog poslovanja, prve dvije godine rada ESCO-tvrtke najčešće posluju s gubitkom. Zašto? Osnovni razlog je taj da se treba pripremiti ciklus projekata za čiju je realizaciju potrebno određeno razdoblje. Naša je sreća što smo imali dobru pozadinu, tj. HEP. No, sada već tri godine poslujemo s dobiti koja stalno raste i to za više od 30%.

Osvrnimo se na ciljeve HEP ESCO-a.

Najvažnije je reći kako smo prilikom osnivanja imali nekoliko ciljeva sa stanovišta nacionalnog programa koji HEP provodi kao državna tvrtka. Kao prvo, riječ je o poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Do sada smo na našim projektima zaposlili 104 male i srednje tvrtke, što je velik broj koji doprinosi razvoju gospodarstva Hrvatske. Drugi cilj je bio širenje znanja o energetskoj učinkovitosti i proširenje tržišta za projekte energetske učinkovitosti, što smo i postigli. Treći cilj je bio da zainteresiramo domaće banke za projekte energetske učinkovitosti. Kroz niz naših projekata pokazali smo da su to komercijalni i profitabilni projekti u koje se isplati ulagati. I naravno, četvrti naš cilj je zaštita okoliša. 
Što se tiče samog HEP-a, interes je da što više zaposlimo tvrtke unutar HEP-a, tako da u izvedbi naših projekata zapošljavamo naše pogone da izvode radove, a posebice na projektima javne rasvjete gdje je HEP prisutan kao Operator distribucijskog sustava.

Koje projekte obuhvaćate?

Naše tržište se sastoji od četiri vrste proizvoda. To su projekti energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti, zgradarstvu, industriji i toplinskim sustavima. 
Što radimo u javnoj rasvjeti? Do sada smo završili osam projekata, dok je trenutno u tijeku izvedba još četiri. U pripremi je pet projekata u javnoj rasvjeti u različitim gradovima. Zamjenjujemo rasvjetna tijela u cilju manje potrošnje električne energije i podižemo nivo rasvjetljenosti tamo gdje je rasvjeta najpotrebnija. Pri tome jako vodimo računa o svjetlosnom onečišćenju javne rasvjete u gradovima. Kod svjetlosnog onečišćenja je riječ da se tu svjetlost usmjerava prema ulicama i trgovima gdje je najpotrebnija, a ne da ide u nebo. Tu se moram pohvaliti da je 2006. godine svjetska organizacija IDA (International Dark-Sky Association) projektu ekološke rasvjete u Novigradu dodijelila prvu nagradu kao najboljem gradu s ekološkom rasvjetom u Europi te veličine. Moram istaknuti da je upravo Novigrad među prvim gradovima prepoznao važnost i sve prednosti ESCO-usluge te da je u tom vidu realizirao 2 milijuna kuna vrijedan projekt. Uz kredit Svjetske banke i domaćih poslovnih banaka, vođenje projekta i financiranje za energetsku učinkovitost osigurao je HEP ESCO, a investiciju za rekonstrukciju Grad Novigrad. U javnoj rasvjeti se postiže ušteda od najmanje 30% električne energije godišnje. To su ogromni novčani iznosi za budžete gradova i općina. 
Drugi niz projekata veže se na projekte u zgradarstvu gdje obnavljamo sve sustave u zgradama: rasvjetne, rashladne i toplinske. Također, uključujemo potrošnju vode i građevinski dio zgrade, odnosno krovove, fasade i fasadnu stolariju. Riječ je o projektima energetske učinkovitosti gdje se prosječno može ostvariti ušteda do 30%, s time da je najbolje rješenje kada se cjelovito obnovi kompletna zgrada jer se dobije interakcija između fasade, bolje izoliranosti i manje potrošnje grijanja. Do sada smo tako izveli 50-ak škola po gotovo svim županijama Hrvatske, a tako smo izveli i dvije bolnice: u Varaždinu i Sisku. 
Treća grupa projekata je industrija. Za primjer ću spomenuti vrlo interesantan projekt koji smo radili za karlovački ALSTOM gdje smo promjenom u sustavu hlađenja stroja za obradu lopatica uštedjeli ogromne količine vode. Spomenut ću i projekt koji se odnosio na upravljanje potrošnjom električne energije i optimiranja u Sladorani Županja. Imali smo niz projekata u industriji, no potrebno je naglasiti da oni nisu vezani za tehnologije, već za opskrbu energentima. 
Četvrta grupa naših projekata su toplinski sustavi, ali projekte te vrste još nismo izvodili. No, pripremamo projekt za HEP Toplinarstvo u Velikoj Gorici, gdje je riječ o optimiranju toplinskog sustava. Na tom projektu radimo dio koji će biti kompatibilan s budućim projektom kogeneracije, eventualno na biomasu. Radimo rješenje koje će biti uz kogeneraciju, odnosno rješenje za vršna opterećenja i 'back up' za kogeneraciju. Riječ je o dugoročnom rješenju za Veliku Goricu. Isto tako, u pripremi je projekt za toplanu u Karlovcu. Krenuli smo prema nadležnom ministarstvu s inicijativom za postupnu obnovu kompletne vrelovodne mreže u Karlovcu. To su projekti koji su u pripremi, ali koji su itekako važni. 
Moram se pohvaliti s najvećim projektom koji trenutno izvodimo, a riječ je o kogeneraciji na biomasu u tvornici parketa Strizivojna Hrast. Distribucijska mreža kod te tvornice je jako loša i ne može osigurati dovoljne količine električne energije za rad tvornice. Vlasnik je morao instalirati niz dizelskih agregata da bi osigurao električnu energiju. No, svi znamo da gorivo za agregate, osim što je skupo, zagađuje okoliš. Umjesto toga, radimo kogeneraciju na biomasu na drveni otpad. Izvedba projekta je u tijeku, svi građevinski radovi su gotovi te je počela montaža glavnih dijelova kotlovskog postrojenja, a pri kraju je i izrada turbine u Siemensu. Riječ je o projektu koji je vrlo interesantan i to je prva kogeneracija na biomasu koja je potpisala preliminarni ugovor za isporuku električne energije s HROTE-om.

Koliki je rok isplativosti u investiciju, npr. u zgradarstvu?

Rok isplativosti tih investicija traje dosta dugo. Moram istaknuti da se ovdje radi o starim zgradama i postrojenjima koja nisu obnavljana zadnjih 30 - 40 godina, a s druge strane investicije u građevinski dio zgrada su vrlo visoke u odnosu na uštede koje se mogu ostvariti. 
Kada već govorimo o zgradarstvu, moram spomenuti da smo 2007. godine proglašeni najboljom ESCO-tvrtkom u Europi od programa Intelligent Energy Europe. Iako Hrvatska nije u Europskoj uniji, u tom smo području ipak najbolji. U prosincu 2009. godine dobili smo nagradu za najboljeg GreenBuillding podupiratelja. Riječ je o međunarodnom projektu koji vodi Energetski institut 'Hrvoje Požar'. Također, za nas je vrlo interesantno da smo uključeni u elitno društvo prošlogodišnjih 'Gazela', odnosno da smo proglašeni najbrže rastućom tvrtkom u 2009. godini.

Koje biste projekte mogli izdvojiti?

Teško mi je izdvojiti neki određeni projekt jer su svi vrlo specifični. Svaki ima posebne karakteristike. Na primjer, projekti javne rasvjete na prvi se pogled čine jednostavnima jer se relativno brzo realiziraju, ali i oni imaju određene specifičnosti. Projekt javne rasvjete u Novigradu koji sam ranije spomenula je vrlo interesantan. No, teško je uspoređivati projekte i izdvajati ih, zaista je svaki specifičan. Što se tiče zgradarstva postoje dvije uspješno uređene škole u Dugoj Resi i škola Banija u gradu Karlovcu.“

Koliko traje priprema projekata energetske učinkovitosti?

Priprema projekata je složena jer je rizik procjena ušteda vrlo velik. Zato se rade posebne energetske analize u nekoliko stupnjeva. Kao prvo, upravljamo rizicima koji se mogu pojaviti, a s druge strane, imamo odnos prema klijentu na način da on maksimalno sudjeluje u kompletnoj pripremi i izvedbi projekata te čak može u određenoj fazi i izaći iz njih. Dakle, prvo se radi preliminarna energetska analiza gdje se generalno vidi postojeće stanje, projektno rješenje, razlika u uštedi te se dobiva 'simple payback period', tj. radi se procjena investicije. To se prezentira klijentu gdje on vidi o čemu se točno radi. Vrlo često jedan dio novaca mora osigurati klijent. Radimo na taj način da napravimo preliminarnu financijsku analizu u kojoj navedemo koliko možemo financijski pokriti projekt. Tako kažemo da za neki projekt možemo pokriti, npr. 70% ukupne investicije u roku od osam godina. Tada klijent zna da mora osigurati ostalih 30%. Na koji način on to može osigurati? Upravo je tu velika pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sve naše projekte gdje su klijenti podnijeli zahtijev. Na taj je način klijent osigurao 40% vrijednosti radova i opreme, a ako se radi o državnim institucijama i lokalnim zajednicama, govorimo o povoljnim kreditima ili o subvencioniranju kamata, ako su privatnici.

Koliko su ljudi upoznati s energetskom učinkovitošću?

Na području energetske učinkovitosti se jako promijenila situacija. Od vremena kada se nije znalo što je to energetska učinkovitost i kada su svi bili začuđeni, došlo se u situaciju da svi o njoj gotovo sve znaju. Postoje mnogi programi gospodarenja energijom kao što je, npr. 'Dovesti svoju kuću u red', postoje razni akcijski planovi, programi energetske učinkovitosti i sl. Apsolutno se sve promijenilo. Zašto? Kao prvo, veliku ulogu je odigrao Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) koji je kroz svoje programe i donacije, širenja znanja, potpisivanja povelja gradova i županija i sl. intenzivno proširio znanje o projektima energetske učinkovitosti. Također, UNDP je odigrao značajnu ulogu u razvoju svijesti što energetska učinkovitost znači za smanjenje emisija štetnih plinova i zaštitu okoliša. I kao drugo, idemo prema Europi koja ima razrađene energetske direktive. Također, to je Europa koja ide prema smanjenju potrošnje električne energije za 20%, koja nalaže 20% proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i koja nalaže 20%-tno smanjenje CO2. Ako želimo u to europsko društvo, moramo prihvatiti te direktive i upravo se zbog toga situacija apsolutno promijenila. Energetski projekti i energetska učinkovitost danas su vrlo poznati. Jedini problem su i dalje ostali osiguranje financijskih sredstava i modela kako to provesti. Model koji zastupamo je, po meni, idealan jer se zapravo iz ušteda vraća investicija. No, još uvijek postoje određeni, mogla bih reći veliki problemi u našoj regulativi, no o tome ćemo govoriti nekom drugom prilikom.