HEP Plin je jako ojačao. Kako poslujete zadnjih godina?

HEP Plin distribucijom i opskrbom pokriva tri županije, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku i dio Virovitičke županije, gdje imamo 2.653 kilometara plinske mreže u 37 lokalnih samouprava i 234 naselja. Imamo 75.000 kupaca, od čega 70.000 iz kategorije kućanstava i 5.000 poduzetnika. Do 2013. bili smo monopolisti na tom području i svake godine ostvarivali smo određeni gubitak. Na početku 2014. taj je gubitak kumulativno iznosio 10 milijuna kuna. Od te godine do danas, liberalizacijom tržišta dogodilo se ono što se nije očekivalo, a to je da državna tvrtka, koja je bila gubitaš, postaje značajno profitabilna i izlazi izvan okvira svoje distribucije, počevši opskrbljivati kupce u cijeloj državi. Napravljena je reorganizacija tvrtke, nabavljena je nova oprema i primljen je značajan broj mladih ljudi. Sve to je doprinijelo dobrim rezultatima u prethodnim godinama. Za to su zaslužne i druge članice grupacije, kao HEP Trgovina, koja radi natječaje za nabavu plina za nas i za HEP Proizvodnju, a dio plina kupujemo i na austrijskoj burzi. Naša dobit u 2014. godini je iznosila sedam milijuna kuna, već 2015. iznosila je 23 milijuna kuna, a za 2016. pretpostavljamo da će dobit biti oko 30 milijuna kuna. Na godišnjoj razini isporučujemo oko 120 milijuna m3 plina, prema čemu smo drugi opskrbljivač u Hrvatskoj. Naša najveća prednost je što iza nas stoji HEP grupa, koja je značajan jamac sigurnosti opskrbe.

U što investirate i o kojim je sumama je riječ?

Koncesijskim ugovorima obavezni smo investirati u razvoj mreže i pokušavamo poštovati ugovoreno. Broj potrošača nam raste, a godišnje investiramo između 20 i 30 milijuna kuna, većinom u distribucijsku mrežu. Aktualna je zamjena svih plinomjera novima, temperaturno osjetljivima, a kupcima u kategoriji poduzetništva ugrađujemo plinomjere s daljinskim očitanjem. Na taj način imamo podatke o stvarnoj potrošnji na satnoj razini što nam pomaže u vođenju sustava i predviđanju potrošnje plina (nominacijama).

U kakvom je stanju vaša distribucijska mreža?

Imamo dio mreže koju su preuzimali od gradova i općina i ona je možda u lošijem stanju. Ostala mreža je u dobrom stanju i traži redovne investicije u održavanje i eventualnu zamjenu.

Tarifa za isporučenu količinu plina u TM 2 vam je s početkom ove godine ponešto smanjena (2,86%). Zašto se to dogodilo i kako će se to odraziti na vaše poslovanje?

Tarifu je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a na odluku su djelomično utjecali i naši prihodi te rezultat koji je bio bolji nego u prethodnom razdoblju. Smanjenje tarife neće se jako odraziti na naše poslovanje, s obzirom na našu profitabilnost i likvidnost, no imat ćemo otprilike šest do sedam milijuna kuna manje godišnje prihode. Dobro je što će krajnji kupac imati tri posto nižu cijenu, uz prethodna sniženja cijene plina prošle dvije godine od tridesetak posto. HERA će tarife ažurirati pa ćemo vidjeti kako će to ići dalje.

U ovom trenutku je možda malo nezgodno postaviti ovakvo pitanje jer puno toga još nije poznato, ali s obzirom na deregulacijske procese, cijene plina na tržištu, ali i obaveze opskrbljivača u energetskoj učinkovitosti, mogu li građani nakon 1. travnja očekivati poskupljenje ili pojeftinjenje plina?

Krivulja cijene plina na burzama značajno oscilira, posebno sada, u razdoblju kada se plin najviše troši. Jako je teško prognozirati što će se dogoditi nakon 1. travnja. Mislim da cijene neće značajno ovisiti o broju igrača na tržištu. Konkurencija će možda ponešto utjecati na pad cijene, ali mislim da je tu bitna i geopolitička situacija, koja se značajno mijenja i koja će utjecati na kretanje krajnjih cijena plina. Ako gledamo cijene plina za kućanstva u Europi, teško da će cijena plina moći padati, jer od nas su jeftinije samo Bugarska i Rumunjska, dok je drugdje plin skuplji. Ako cijena ostane na ovoj razini, bit će dobro.

Kako se nosite s konkurencijom na vašem opskrbnom području, kada je riječ o velikim kupcima plina, u smislu cijene i kvalitete?

Mi smo zadržali sve svoje velike kupce plina. Nismo izgubili ni jednog kupca, a osvojili smo i druge velike industrijske kupce. Tu je presudno više faktora, kao što je sigurnost opskrbe, koju jamči HEP grupa, a bitna je i cijena. Među našim značajnijim novim kupcima su Tondach, Končar, Mlinar, Kruna i tvrtke u sastavu Agrokora. Neki tenderi su kompleksniji, kao primjerice aktualni natječaj Središnjeg ureda za javnu nabavu za sve korisnike državnog proračuna. Velike tvrtke koje pregovaraju s nama barataju sa svim relevantnim informacijama, od pitanja skladišta, nabavke plina na burzi do transporta i vrlo su upućene u proizvod koji kupuju.

Imate li problema s naplatom potraživanjem?

Imamo dosta socijalno osjetljivih kupaca te kao i drugi imamo problema s naplatom. Dugovanja su vrlo velika i kod kućanstava i kod industrije. Neki veliki kupci duguju nam i po šest mjeseci, a riječ je o milijunskim iznosima koji nam narušavaju likvidnost. Izbjegavamo isključivati kupce, to smo morali učiniti samo u nekoliko slučajeva. Nastojimo biti fer i imati razumijevanja za kupce, izaći im u susret i dogovoriti se oko podmirenja dugovanja. Kod socijalno ugroženih kućanstava nastojimo naplatu prolongirati i nakon ogrjevne sezone kako bismo olakšali kupcima. Pitanje je bi li i konkurencija bila sklona takvim dogovorima.

U kategoriji kućanstava, jeste li izgubili ponešto kupaca i što očekujete od otvaranja tržišta u tom segmentu?

Do sada je samo jedan opskrbljivač izašao s cijenom nižom od one koju drugi opskrbljivači imaju prema kućanstvima na svom opskrbnom području. Za sada se vrlo mali broj kupaca odlučio na promjenu opskrbljivača pa na našem distribucijskom području ne očekujemo veliki odljev kupaca. Činjenica je da je promjena opskrbljivača vrlo jednostavna, no potrošači ne znaju da moraju imati podmirene sve dugove. S obzirom na novi zakonski okvir i promjene koje očekujemo, mi smo odlučili do 1. travnja pričekati s ponudom opskrbe kućanstava na ostalim distribucijskim područjima. Pretpostavljamo da ćemo iskorakom izvan svog distribucijskog područja u kategoriji kućanstava značajno rasti, baš kao i u kategoriji poduzetništva.

Imate li poteškoća s nelojalnom konkurencijom, odnosno jeste li se susreli s neprimjerenim tržišnim praksama?

Ne možemo reći da znamo za slučajeve lažnog predstavljamo ili slično. Ipak, upozorio bih potrošače da vode računa čija ponuda je na stolu, koliko je transparentna i da obavezno pročitaju i „mala slova“ te na temelju toga donesu odluku.

Procesi okrupnjavanja tržišta su u tijeku. Jednom ste izjavili da ste zainteresirani za akvizicije – radite li što u tom smjeru?

Okrupnjavanje distribucijske mreže je nužnost. Na tržištu je značajan broj malih distributera za koje je pitanje hoće li moći funkcionirati u budućnosti. Oni se za sada održavaju na životu, a mi smo zainteresirani za akvizicije nekolicine distributera i pripajanje našoj mreži. Distribucije koje graniče s našim sustavom u ovom su nam trenutku svakako zanimljivije od udaljenih područja. Zanima nas i budućnost Croduxove mreže u Erdutu i Dalju koja nije u funkciji, a interes korisnika je da dobiju plin. Najveći problem je što su distribucijske tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave i kad dolazite na pregovore, razgovara se o vrijednosti mreže. Svatko ima neku svoju ideju koliko ta mreža vrijedi, a procjene vrijednosti su obično drastično različite. Konkretno, imali smo slučaj da je naša procjena vrijednosti mreže bila pet puta niža od procjene koju su imale lokalne vlasti. Sam proces pregovaranja je vrlo kompliciran, a pitanje je i može li se na gradskim vijećima uopće donijeti odluka o promjeni vlasništva. Bilo bi dobro da državna tijela donesu kriterije za definiranje vrijednosti mreže.

Glavnina aktera na tržištu smatra da je hrvatski regulatorni okvir neprimjeren našem tržištu te da je teško, pa i nemoguće zadovoljiti neka pravila, posebno manjim distributerima. Kako vi razmišljate?

Problem nemaju samo mali, već i veliki distributeri. Mislim da će biti dosta zahtjeva koje neće biti moguće ispuniti. Zbog toga se nadam da će regulatorni okvir postati jednostavniji i fleksibilniji. Vjerujem da će sve postati jasnije u razdoblju koje je pred nama.