Molim vas da ukratko predstavite tvrtku Centrometal? 

Tvrtka Centrometal posluje već 53 godine a osnovao ju je gosp. Karlo Zidarić. Tvrtku su naslijedila dva brata, gosp. Davor Zidarić i gosp. Tihomir Zidarić. Centrometal je proizvođač termotehničke opreme: to su kotlovi za biomasu, akumulacijski spremnici do 200.000 litara, spremnici za sanitarnu vodu od nehrđajućeg čelika, solarni program te elektroprogram. Poslovanje nam je certificirano prema normama ISO 9001 i ISO 14001, kao i svi novi proizvodi, prije svega kotlovski sustavi, barem na nivou N 303-5. Proizvodimo i izvozimo kotlove klase pet, s naznakom pripreme za klasifikacije koje su u najavi. Otprilike 80-85% proizvodnje izvozimo u 39 zemalja svijeta, na gotovo svim kontinentima. Imamo kotlovnice čak na Grenlandu, na Farskim otocima, u Australiji, Novom Zelandu, Rusiji pa i na Papui Novoj Gvineji, zahvaljujući partnerstvima s distributerima i proizvođačima opreme kakvu i sami proizvodimo. 


Koji su izazovi poslovanja u inozemstvu? 


Ti izazovi nam čak olakšavaju poslovanje – kada poslujete u inozemstvu treba biti pošten, dobronamjeran i vjerodostojan. Poslovna etika u inozemstvu još uvijek vrijedi, jer kada se uspostavi povjerenje i dobar poslovni odnos onda smo na pravom putu. To vrijedi za sve segmente poslovanja, od narudžbe do isporuke robe i puštanja opreme u rad. Svojim radom dokazali smo da možemo raditi na obostranu korist partnera i naše tvrtke. Komunikacija je ključ: treba napraviti ono što je dogovoreno, jer u inozemstvu partneri, kao i mi, traže isto - stabilnu poveznicu, tvrtku s kojom mogu dugoročno raditi. Danas su ad-hoc poslovi stvar prošlosti. To i stranci sve više izbjegavaju već žele dugoročne stabilne partnere, kakvima smo se mi pokazali i mi smo sretni što možemo tako poslovati. Ne želimo puno govoriti već pozivamo svoje partnere da nas dođu posjetiti da se sami uvjere tko smo, kakve proizvodne pogone imamo i kakvi su naši uvjeti rada. Uglavnom se pokaže da smo pravi partner s kojim se može računati. 


Prije par godina u intervjuu u EGE-u gosp. Davor Zidarić je komentirao da bi dobro došla pomoć oko prisustva na sajmovima i atestiranja. Je li sada bolje? 


Bilo bi dobro kad bi za gospodarstvenike postojali poticaji za certifikaciju pri razvoju novih proizvoda, jer jedan pregled certifikacijske kuće košta više tisuća eura, što nije baš jeftino, a bez toga nema plasmana u izvoz. Kad je riječ o sajmovima, surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom pa tako pokrivamo dio troškova. 


Izvoznici se dosta žale na precijenjenu kunu, na nedostatak gospodarske diplomacije, teže pokrivanje određenih troškova i sl. HGK se čini dosta aktivnom ali gospodarska diplomacija još nije kakva bi mogla biti. Kakva su vaša iskustva, kako si otvarate vrata u izvoz? 


Puno smo napravili sami, iako ne mogu reći da nismo imali pomoć. Poslove smo dobivali i preko preporuka. Nastojimo se ne opterećivati puno vanjskim okolnostima već tražimo svoj put kako biti konkurentni. Uvijek prvo mjerimo vlastitu snagu unutar tvrtke, korigiramo se i prilagodimo, procjenjujemo koliko bi proizvod trebao koštati i što tržište traži jer smo to detektirali ili smo dobili konkretnu narudžbu. Dinamika u Komori je znatno veća, prate trendove i jako im je stalo da hrvatske tvrtke posjećuju sajmove. O tome nas redovito informiraju i šalju nam liste sajmova koje oni planiraju i na koje bi možda i mi izašli pa ih u tom smislu mogu pohvaliti. Primijetili smo da se unazad godinu-dvije ozbiljnije pojavila gospodarska diplomacija koja nas kontaktira mailovima u kojem nas upozorava na određene trendove ili događanja. Možda ne bi bilo loše da konkretiziraju svoja nastojanja u smislu proaktivne organizacije konkretnog događanja na određenu temu u koji bi se rado uključili, kako to radi gospodarska diplomacija drugih veleposlanstva. Prema mom iskustvu, optimum funkcioniranja bi bila austrijska gospodarska diplomacija, koja je u suživotu sa svojim gospodarstvom. Ona je i vidljiv i nevidljiv asistent koji gospodarstvenike vodi i povezuje s mogućim strukturama određenog tržišta i uvjeren sam da postiže odlične rezultate. 


Kako poslujete na hrvatskom tržištu i u okolnim zemljama? 


Kada se govori o termotehničkoj opremi, prije svega iskorištavanju biomase, jako se puno toga otvorilo u Hrvatskoj. Biomasa se pokazala kao dobar niskougljični i cjenovno konkurentni energent a peleti su se konačno počeli sve manje plasirati u izvoz. Centrometal je član Crobioma, u čijem članstvu je i deset proizvođača peleta. Peletari su, kao i mi ranije imali odnos 98:2 posto u korist izvoza, a sada je domaća potrošnja peleta rasla pa je to kod njih kao i kod nas 85:15 posto prodaje u korist izvoza. Dakle, sve više robe plasira se na domaćem tržištu. Bilo bi poželjno da se penalizira upotreba lož ulja, kao što to rade Švedska i Francuska, koje ga oporezuju. Trenutno nam je zanimljiv natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za primjenu obnovljivih izvora energije, peći na biomasu i dizalica topline u obiteljskim kućama, vrijedan 12 mil. kn. Gotovo svi kotlovi za loženje peletima u našoj ponudi odgovaraju zahtjevima natječaja - mi radimo klasifikaciju pet i naši kotlovi imaju iskoristivost iznad 90%, što udovoljava propozicijama natječaja. O tome se zainteresirani mogu detaljnije informirati na našoj web stranici, gdje smo stavili sve informacije o natječaju i proizvodima koje nudimo. Ako se ne radi o instalaciji već o izmjeni u kotlovnici s doradom, prosječna obiteljska kuća s troškovima puštanja u pogon treba računati na investiciju od 25.000 do 35.000 kuna. Moguća je potpora od 40 do 80%, odnosno maksimalno 35.000 kuna a s njom povrat investicije postiže se za tri do četiri godine. Ako se koristi pelet, koji je jeftiniji od lož ulja, temeljem razlike na energentu, koja godišnje iznosi 3.000 do 4.000 kuna, povrat ovako poticane investicije je do najviše četiri ili pet godina. Dakle, koristiti biomasu vrlo je isplativo. 


U procesu donošenja su izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji bi trebali olakšati realizaciju projekata, posebno u primjeni solarne tehnologiju koju također nudite. Kako gledate na predložene promjene? 


Kad su u pitanju obnovljivi izvori energije mislim da je u Hrvatskoj prevelik fokus stavljen na proizvodnju električne energije odnosno da je proizvodnja toplinske energije iz obnovljivih izvora zanemarena. Struka puno govori o toplinskoj energiji i energetskoj učinkovitosti, a korištenje solarnih toplinskih kolektora u kombinaciji s biomasom mnogima može riješiti puno problema. Nedavno smo osnovali Grupaciju za obnovljivu toplinsku energiju pri HGK i organiziramo stručna događanja na kojima želimo prenijeti informacije kako se učinkovito mogu koristiti obnovljivi izvori za stvaranje toplinske energije. U Hrvatskoj imamo velik problem energetskog siromaštva i još nam se događa da su škole prisiljene kupovati loživo ulje a bile bi sretne kada bi imale dvostruko niži trošak upotrebom biomase i više novaca za opremu za nastavne sadržaje. Rješavanjem toplinskog gospodarstva zemlje imat ćemo ugodniji život i bolju, održivu budućnost. 


Nedavno ste dobili EU poticaje za energetsku učinkovitost u industriji… 


Posredstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša dobili smo poticaje za revitalizaciju sustava rasvjete LED tehnologijom, čime je postignuta veća energetska učinkovitost, te poticaje za izgradnju nove solarne elektrane od 300 kW, a imamo i toplinske kolektore za proizvodnju sanitarne tople vode kao i dvije kotlovnice na biomasu koje griju proizvodnu halu i upravnu zgradu. S ovim projektima postajemo energetski samodostatni i moći ćemo reći da smo potpuno 'zelena tvrtka'. U tijeku je dogradnja proizvodne hale i skladišnih prostora na površini od 12.500 četvornih metara. Navedena investicija trebala bi biti završena i stavljena u funkciju do kraja svibnja 2019.g. 


Kakvi su planovi za razvoj proizvoda u narednom razdoblju? 


U trendu su softverska i wi-fi rješenja za daljinsko upravljanje svih kotlova iz proizvodnog programa te solarnim sistema. Taj trend vuče sve proizvođače pa tako i nas. Neka tržišta traže da naš softver bude moguće ukomponirati s nekim postojećim tuđim softverima da bi se u javnoj nabavi naručitelji mogli softverski povezati s našim uređajima i pratiti njihov rad. To je idući ciklus na kojem radimo i to će nam donijeti nove poslove, posebno u zemljama sjeverne Europe i Skandinavije. Vrlo brzo ćemo moći ponuditi i takva rješenja. 


Imate li i vi poteškoća s dolaskom do kvalitetne radne snage? 


Politika tvrtke je zadržati čovjeka. Mi želimo pomoći našim radnicima da ostvare svoje poslovne ali i obiteljske, životne ciljeve. Iz naše tvrtke radnici s 35-40 godina staža odlaze u mirovinu. To je zaista tradicija, mi zadržavamo ljude jer imamo pozitivno radno okruženje. Tradicionalno imamo dobru suradnju s FSB-om na unapređenju proizvoda i proizvodnih procesa. Veliki dio našeg inženjerskog kadra čine njihovi bivši studenti. Osim njih surađujemo i sa strukovnim školama u Čakovcu i Varaždinu, čije učenike redovito primamo na naukovanje. U našim proizvodnim pogonima pohađaju obavezni dio praktične nastave i na taj način ujedno sudjelujemo u obrazovanju i razvoju kompetencija vlastite radne snage, jer većina njih nakon završenog školovanja kod nas dobiva zaposlenje. Pozdravljam kurikularnu reformu ali bojim se prevelike digitalizacije u obrazovanju. Mi ljudi smo manualni tipovi i ruke moramo moći koristiti i za nešto više od pranja zuba, rukama treba moći pisati i raditi. Pitanje je što želimo i znamo li kuda nas taj trend prevelike digitalizacije vodi.