Plan vam je bio da u tri godine zauzmete 10% hrvatskog tržišta električne energije. Kako sada stojite, prema količini isporučene energije i broju kupaca te jeste li zadovoljni postignutim?

Prošle su više od tri godine od početka liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, kada smo kao prvi tržišni opskrbljivač građanima ponudili povoljniju električnu energiju. U međuvremenu su se na tržištu dogodile brojne promjene. RWE trenutno opskrbljuje više od 110.000 kućanstava i blizu 6000 tvrtki, što čini udio od oko 8% hrvatskog tržišta električne energije. Količina isporučene električne energije je nešto manje od jednog TWh, što je u okviru našeg plana. Kada je riječ o plinu, opskrbljujemo oko 1000 poslovnih korisnika, a što se tiče kućanstava riječ je o blizu 2000 potpisanih ugovora i 700 kućanstava koji su već prebačeni na našu opskrbu. Kad pogledam unatrag na sam početak, koji nije bio lagan, moram reći da smo vrlo zadovoljni postignutim. To nisu brojke na kojima mislimo stati - naša poslovna strategija je da tržištu nudimo nove pakete usluga i proizvoda te time povećamo bazu korisnika, ali i asortiman proizvoda koji nam donose dodatne prihode. Tako smo korisnicima ponudili i mogućnost ugovaranja opskrbe i plinom i električnom energijom, što su korisnici već prepoznali kao odličan proizvod. Također očekujemo da će uvođenje jedinstvenog računa za opskrbu električnom energijom i mrežarinu dodatno pomoći u privlačenju novih korisnika.

Od 1. siječnja svi vaši kupci trebali bi dobivati jedinstveni račun za električnu energiju. Imate li informacije hoće li se to i realizirati?

Jedinstveni račun znači da građani, koje ne opskrbljuje dominantni opskrbljivač, napokon više neće dobivati dvije uplatnice i nama plaćati struju, a HEP ODS-u mrežarinu. Sve će odsad biti na jednoj uplatnici i to će ići u korist svih kupaca i opskrbljivača. Zakonski rok za uvođenje jedinstvenog računa je 31. prosinca ove godine. Sada na razini radne skupine usklađujemo sadržaj ugovora o međusobnim odnosima opskrbljivača i ODS-a. Informatički sustav se već testira s obje strane i ne vidim nikakve prepreke da se jedinstveni račun uvede s prvim danom Nove godine. Mi u RWE-u sa slanjem jedinstvenih računa i novih šestomjesečnih akontacija počinjemo već od 2. siječnja 2017. Vjerujemo da će uvođenje jedinstvenog računa značajno utjecati na porast broja naših korisnika, ali i smanjiti odljev postojećih korisnika, jer će njihova ušteda s RWE-om biti još veća nego do sada. Većina tržišta na kojima je RWE započeo raditi od početka je imala jedinstvene račune, kao što to u Hrvatskoj već postoji u plinu. Jedinstveni račun je iznimno bitan - gotovo polovina razloga za otkazivanje ugovora ili neodlučivanja za promjenu opskrbljivača veže se uz činjenicu da kupac dobiva dva računa.

Glavnina kućanstva u Hrvatskoj još uvijek je na univerzalnoj opskrbi električnom energijom, koja bi se od početka iduće godine trebala izdvojiti iz HEP ODS-a u zasebnu tvrtku, a ona bi u praktičnim aspektima trebala tržištu pristupati na drugačiji način nego do sada. Vidite li u tome svoju veliku priliku za osvajanje tržišta?

Sama činjenica izdvajanja univerzalne opskrbe električnom energijom iz HEP ODS-a neće značajnije utjecati na naše rezultate, ali vjerujem da je to jedan korak prema transparentnijoj tržišnoj utakmici koju priželjkujemo. Naime, dosad je HEP ODS istovremeno bio i naša konkurencija i pružatelj usluga distribucije, koje je morao nepristrano pružati svim opskrbljivačima na tržištu, što implicira svojevrsni sukob interesa. S uvođenjem jedinstvenog računa HEP će sa svojom novom tvrtkom koja će rukovoditi univerzalnom opskrbom koristiti HEP ODS-ove resurse kao što su očitanja, razmjena podataka, isključenje, promjena brojila i sl. Dakle, opskrbljivači postaju točka kontakta s kupcem. HEP ODS obavlja reguliranu djelatnost, a svi mi sudionici na tržištu, uključujući i HEP Elektru postajemo ozbiljni tržišni sudionici. Ljudi će shvatiti da HEP nije jedinstven i monolitan te da postoje različite tvrtke i ponude na tržištu. Imat ćemo jedinstveni račun i ponude će biti usporedive. Transparentni odnosi i definirane uloge svih aktera na tržištu svakako su nam poticaj da se još više trudimo. I dalje ćemo kontinuirano raditi na akviziciji novih korisnika, i to ponajprije putem ponude novih usluga i proizvoda prilagođenih različitim skupinama korisnika te naravno, najpovoljnijim mogućim cijenama.

U veljači ste optužili HEP da vam negativnom medijskom kampanjom pokušava naštetiti u direktnoj prodaji električne energije, a žalbe ste upućivali i MINGO-u i HERA-i, koja je u međuvremenu napravila nadzor svih opskrbljivača, pa čak izrekla i neke sankcije. Jeste li što postigli i kakva je sada situacija?

Situacija je danas puno bolja nego u veljači. Uspostavom zajedničke radne skupine HEP-a i aktivnih opskrbljivača koja se bavi svim otvorenim pitanjima koja usporavaju liberalizaciju, postigli smo značajan pomak u transparentnosti i suradnji na zadovoljstvo kupaca. «Pogurali» smo uvođenje jedinstvenog računa, a kooperativnost je zaista velika. Nadamo se da će se taj trend nastaviti, jer će to biti dobro i za kupce i za nas. Kao i svi opskrbljivači imali smo nadzor HERA-e, nismo penalizirani niti je bilo nekih problema, bile su potrebne jedino nomotehničke promjene u dokumentaciji. Mogu samo pozdraviti aktivnu ulogu HERA-e.

Je li politika naglog podizanja naknade za obnovljive izvore energije od početka 2017. optimalna?

Za početak, bitno je naglasiti da je to naknada koju ne uvode opskrbljivači električne energije već Vlada. Prikupljeni novac ne ide u blagajnu opskrbljivača, već se od njega financiraju projekti obnovljivih izvora energije koji su davno ugovoreni, a sada država treba ispoštovati te ugovore i platiti cijenu obnovljivih izvora. Pitanje je, je li nam trebalo toliko projekata obnovljivih izvora, kad znamo da Hrvatska zapravo zadovoljava uvjete za kvotu obnovljivih izvora iz energetske strategije. Kada su 2015. naglo dozvoljene veće kvote za ulazak postrojenja u sustav poticaja, nitko nije računao koliko će to u konačnici trebati platili. Da se na vrijeme krenulo u postupno povećanje naknade, izbjegao bi se udar. Ali, sada te ugovorene poticaje treba platiti. To je razlog što bi u konačnici račun za struju za kućanstvo poskupio prosječno oko 450 kuna godišnje. Smatramo da je dobar prijedlog HUP-a, a iza kojeg stoje opskrbljivači, industrija i proizvođači energije iz OIE, da to povećanje treba biti postupno, kako bi se ublažio udar na građane. Temeljem analize o ulasku postrojenja u sustav poticaja unatrag nekoliko godina, predložili smo postupno, kvartalno povećanje naknade za OIE, a krenulo bi se s naknadom od 6 lp/kWh, što bi se kvartalno povećavalo za pola lipe do 9,5 lipa/kWh, što bi bilo dovoljno da se pokriju sve potrebe za isplatu poticaja. Također, predlažu se olakšice za najveće industrijske potrošače te da se uključe sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U svakom slučaju, tržišni opskrbljivači novac za poticaje obnovljivaca ne mogu namiriti iz svojih sredstava, jer tolikog novca jednostavno nema i svi bismo u tom slučaju poslovali s golemim gubicima. Ne zaboravimo da su opskrbljivači na svoja leđa već preuzeli solidarnu naknadu koju je uvela prethodna vlada.

Kako gledate na smanjivanje PDV-a na isporuku struje kao odgovor na povećane troškove za OIE?
Je li to dobro rješenje ili samo privremena vatrogasna mjera?

Smatram da je smanjivanje stope PDV-a najpoštenija mjera za kompenziranje eventualnog povećanja naknade za obnovljive izvore energije. Naime država je preuzela obveze za dostizanje ciljeva u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, država je definirala kvote i potpisala ugovore s proizvođačima pa je logično da država i preuzme trošak te proizvodnje. To je definitivno najtransparentniji način pokrivanja tog troška, jer benefiti od proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš su benefiti svih građana RH, a ne samo onih koji su potrošači električne energije, a pogotovo s obzirom da dio građana nije svojevoljno potrošač električne energije nego je u nekim područjima električna energija jedini raspoloživi energent. Bilo kakvo drugo rješenje, koje bi taj trošak prebacilo na opskrbljivače, neupitno bi dovelo da uništavanja tržišta i u konačnici i propasti HEP-a. Jer, već sada su cijene energije na takvoj razini, da je preuzimanje ovog troška za sve opskrbljivače, uključujući HEP, nemoguće i dovelo bi opskrbljivače u poziciju ispod ruba rentabilnosti i rezultiralo dugoročnim iscrpljivanjem HEP-a s nesagledivim posljedicama.

Ušli ste na tržište plina, a u segmentu kućanstva dosta je izazova. Možete li reći kakva su vam iskustva i što bi država još trebala napraviti u tom sektoru kako bi olakšala proces otvaranja tržišta?

Nakon što smo prije godinu i pol krenuli s opskrbom plina za poslovne korisnike, u rujnu ove godine ponovno predvodimo otvaranje tržišta i ukidanje monopola, ovaj put u opskrbi plina za kućanstva. Gledajući širu sliku na tržištu plina stvorili su se prihvatljivi tržišni uvjeti za naš ulazak i postali smo prvi tržišni opskrbljivač plinom u Hrvatskoj. Kada je riječ o količinama isporučenog plina, riječ je o nešto više od 200 GWh. Svim građanima na području cijele Hrvatske donosimo sigurnu opskrbu plinom i 5% povoljnije cijene plina u odnosu na cijenu koju plaćaju trenutnom opskrbljivaču. Interes korisnika je velik. Trenutno imamo oko 2000 potpisanih ugovora, a oko 700 kućanstava je već prebačeno na našu opskrbu. Kod nas su cijene zajamčene na godinu dana od potpisa ugovora i nema straha od povećanja cijena. Zasad nemamo ozbiljnijih problema iako primjećujemo opstrukcije i trebalo bi u praksi poboljšati proces promjene opskrbljivača. Primjerice, pojedini opskrbljivači nas u ime svojih kupaca obavještavaju o otkazu ugovora koji su ti kupci s nama potpisali, kako bi spriječili promjenu opskrbljivača, što je protuzakonito. S takvim praksama smo upoznali regulatornu agenciju i vjerujemo da će reagirati. Naime, mi smo ušli na tržište sedam mjeseci prije nego što istječe Vladina odluka o reguliranoj cijeni po kojoj INA prodaje plin HEP-u, a HEP dalje lokalnim distributerima. Ali tržište plina je formalno i sada deregulirano te bilo koji opskrbljivač može ući na tržište i ponuditi plin građanima. Problem je što se većini opskrbljivača koji ne pružaju univerzalnu uslugu to zbog niske regulirane cijene ne isplati. Međutim, kad istekne odluka po kojoj INA mora prodavati plin HEP-u po reguliranoj cijeni, teoretski će bilo koji opskrbljivač moći kupiti plin od INA-e po najboljoj cijeni i ponuditi ga građanima. To će neminovno dovesti do nekih promjena na tržištu. Smatramo da je bitno educirati kupce o promjenama na tržištu, a tu ima prostora za značajne pomake. Opskrbljivači se moraju naviknuti da će morati osvajati kupce, ali i gubiti ih.

Njemački RWE je upravo u postupku restrukturiranja, a mijenja se i naziv branda u innogy. O kakvom se procesu radi i hoće li biti rebrandinga i u Hrvatskoj?

RWE je osnovao novu kompaniju koja se od 1. rujna 2016. zove innogy SE, što je riječ koja je nastala spajanjem riječi inovacija, tehnologija i energija. U tu novu kompaniju RWE je prebacio tri divizije svog poslovanja: obnovljive izvore, mrežu i infrastrukturu te maloprodaju. Glavni fokus aktivnosti innogyja će biti razvoj inovativnih i održivih proizvoda i usluga, s ciljem da korisnicima omogući što učinkovitije korištenje energije. S obzirom da RWE-ovo poslovanje u Hrvatskoj spada pod innogy, i mi ovdje ćemo u skorijoj budućnosti rebrendirati svoje poslovanje, iako ćemo još neko vrijeme koristiti prepoznatljivi RWE-ov brend. Međutim, u poslovnom smislu, nema nikakvih značajnijih promjena na hrvatskom tržištu.