Iako je Plinacro poznat kao operator plinskoga transportnog sustava (a odnedavno, preko kćerinske tvrtke Podzemno skladište plina, i operator sustava skladišta plina), molimo Vas da ukratko predstavite svoju glavnu djelatnost, organizaciju poslovanja, kadrove i sl.

Plinacro je operator je hrvatskoga plinskoga transportnog sustava. Njegova je osnovna djelatnost transport prirodnog plina, a uz to je zadužen i za provedbu Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske do 2011. godine, tj. za izgradnju infrastrukturnih objekata (magistralnih i regionalnih plinovoda te mjerno-redukcijskih stanica) koji će osigurati preduvjete za dugoročnu i stabilnu opskrbu prirodnim plinom. Obavljajući energetsku djelatnost transporta plina, Plinacro jamči sigurnu, pouzdanu i kvalitetnu dopremu plina od ulaza u transportni sustav na području Hrvatske do primopredajnih MRS-ova distributera i krajnjih kupaca. Plinacro upravlja razvojem, izgradnjom, održavanjem i nadzorom cijeloga plinskoga transportnog sustava, kao i svim ostalim poslovima koji su nužni za njegovo tehničko funkcioniranje.
Početkom 2010. godine Plinacrov transportni sustav sastoji se od ukupno 2113 km mreže visokotlačnih magistralnih i regionalnih plinovoda, preko 300 nadzemnih objekata (plinskih čvorova, blokadnih stanica, ispuhivačkih stanica, katodne zaštite), devet ulaznih mjernih stanica i 132 izlazne primopredajno mjerne ili mjerno-redukcijske stanice. Na transportni sustav priključena su plinska proizvodna polja Panona i sjevernog Jadrana, podzemno skladište plina Okoli, 37 distribucijskih sustava i 27 izravnih plinovoda krajnjih kupaca. Sadašnji kapacitet na ulazima u transportnom sustavu iznosi 860 000 m³/h, a na godinu je moguće pretransportirati 5,4 milijardi m³ prirodnog plina. Kompletan, 24-satni operativni nadzor i upravljanje plinskim transportnim sustavom se provodi iz Nacionalnoga dispečerskog centra koji se nalazi u sklopu Plinacrova sjedišta u Zagrebu te je opremljen najsuvremenijim sustavom za daljinski nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka (SCADA). Tvrtka je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske, a u njoj je trenutačno zaposleno 270 djelatnika od kojih je gotovo polovica s višom i visokom stručnom spremom. Poslovno sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, no gotovo 50% zaposlenika raspoređeno je po Regijama transporta plina čija su sjedišta u Donjem Miholjcu, Popovači, Zaboku i Rijeci. Nakon završetka izgradnje glavnoga magistralnog plinovoda Bosiljevo - Split, predviđeno je i otvaranje Regije transporta plina Južna Hrvatska čije će sjedište biti u industrijskoj zoni Splita.

Ako se osvrnemo na početak rada Plinacra u 2001. godini, kakav ste plinovodni sustav zatekli i što ste najprije trebali učiniti?

U skladu s početkom reforme energetskog, a time i plinskog sektora u Hrvatskoj, Plinacro je ustrojen i registriran 1. veljače 2001. godine kao član INA Grupe i u njezinom 100%-tnom vlasništvu. U trenutku osnivanja temeljni kapital iznosio je 841 milijun kuna, što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih VT plinovoda s pripadajućim objektima. No, već u srpnju 2001. godine Vlada donosi paket energetskih zakona nužnih za daljnju reformu energetskog sektora. U skladu s tim zakonima, a ponajprije Zakonom o energiji, transport plina postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, a Plinacro 11. ožujka 2002. godine prelazi u 100% vlasništvo Vlade. Osnivanjem Plinacra ustrojena je organizacijska struktura kojom se uvodi liberalizacija tržišta prirodnog plina u skladu sa zahtjevima direktiva Europske unije, što za potrošača pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača plina te slobodan pristup plinovodnom sustavu. Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti je rješenjem od 10. prosinca 2003. godine izdalo Plinacru dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina, čime je stekao sve potrebne uvjete za obavljanje osnovne djelatnosti.

Molimo Vas da nam ukratko predstavite Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.

Budući da je jedna od nužnih pretpostavki za provedbu načela otvorenog tržišta energije razvoj i izgradnja infrastrukture, Plinacro je u travnju 2002. godine, sukladno članku 7, stavku 1. Zakona o tržištu plina, izradio spomenuti Plan. Odobrilo ga je resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a njegovim će se dovršetkom 2011. godine višestruko i dugoročno povećati kapacitet, sigurnost i pouzdanost plinskoga transportnog sustava za potrošače u Hrvatskoj te otvoriti mogućnost tranzita prirodnog plina za susjedne zemlje.
Plan je podijeljen u dva razvojno-ulagačka ciklusa, a kao što smo već rekli, Plinacro je njegov investitor i nositelj. U prvom ciklusu, od 2002. do 2006. godine, uloženo je 210 mil. eura te je uspješno završen. Najvažniji projekt tog razdoblja bila je izgradnja novoga, 75-barskog dijela plinskoga transportnog sustava Pula - Karlovac koji se povezao s postojećim sustavom od Zagreba preko Kutine do Slavonskog Broda. Osim toga, izgrađen je 50-barski plinovodni sustav Baranje te novi Nacionalni dispečerski centar iz kojeg se najsuvremenijim sustavom za prijenos podataka SCADA kontinuirano nadzire i upravlja hrvatskom plinovodnom mrežom, kao i nadzemnim objektima transporta plina. 
Trenutačno je u tijeku provedba 2. razvojno-ulagačkog ciklusa, od 2007. do 2011. godine, u sklopu kojega će se izgraditi interkonekcijski plinovod između Hrvatske i Mađarske, kapaciteta 6,5 mlrd. m3 godišnje. To je svakako najvažniji projekt ovoga razdoblja budući da će njegovim završetkom, nakon više od 30 godina postojeće i jedine interkonekcije sa Slovenijom, Hrvatska steći drugi dobavni pravac prirodnog plina. Hrvatska dionica, od Slobodnice preko Donjeg Miholjca do mađarske granice, dugačka je oko 80 km, nazivnog promjera DN 800 i maksimalnoga radnog tlaka 75 bar. Bit će završena do kraja 2010. te će zajedno s mađarskom dionicom duljine 210 km i istih tehničkih karakteristika biti puštena u rad početkom 2011. godine.
Također, u 2. razvojno-ulagačkom ciklusu planirana je izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije, od Bosiljeva do Splita DN 500 / 75 bar, čija je prva dionica do Josipdola već završena, a drugi i treći dio su u izgradnji. Završetak izgradnje cjelokupnog sustava, uključujući sve regionalne i odvojne plinovode te pripadajuće MRS-ove predviđen je do kraja 2011. godine. U opsegu 2. razvojno-ulagačkog ciklusa je i 73 km dugačak magistralni plinovod Vodnjan - Umag DN 300 / 50 bar koji će omogućiti potpunu plinofikaciju Istre. Izgradnja tog plinovoda, uključujući i četiri pripadajuća MRS-a potpuno je završena te ovih dana očekujemo izdavanje uporabne dozvole.

Godina 2006. za Plinacro je bila posebno važna. Naime, izgrađeno je i pušteno u pogon čak 480 km.

Točno. Naime, završetkom prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa, Hrvatska je dobila 523 km magistralnih plinovoda. Od toga je samo tijekom 2006. godine potpuno izgrađeno i pušteno u rad čak 480 km novih plinovoda. Uz puštanje u rad plinovoda Lučko - Ivanja Reka, Zagreb Istok - Kutina i Kutina - Slavonski Brod te završetka i puštanja u rad novoga Nacionalnog dispečerskog centra, 2006. godina bila je posebno važna zbog izgradnje magistralnog plinovoda Pula - Karlovac duljine 191 km koji je izgrađen i pušten u rad u nepunih devet mjeseci i koji je omogućio izravno povezivanje sjevernojadranskih plinskih polja s kopnenim dijelom Hrvatske.

Dakako, najzanimljivija tema je plinofikacija Like i Dalmacije u čemu je Plinacro ključan. Što nam o tome možete reći?

Kao što smo već spomenuli, okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije je magistralni plinovod Bosiljevo - Split duljine 292 km, na koji se nastavljaju regionalni plinovodi Benkovac - Zadar i Šibenik - Drniš - Knin ukupne duljine 80 km sa spojnim plinovodima i pripadajućim MRS-ovima: Ogulin, Otočac, Gospić, Gračac, Obrovac, Benkovac, Zadar, Šibenik, Drniš, Knin i Split. Trasa magistralnog plinovoda podijeljena je na četiri dionice. Prva, Podrebar - Josipdol, je završena, a u tijeku je izgradnja drugog i trećeg dijela, Jospidol - Gospić, odnosno Gospić - Benkovac. Zatim slijedi izgradnja četvrtog dijela, Benkovac - Dugopolje te će kompletan magistralni plinovod Bosiljevo - Split, uključujući pripadajuće regionalne i odvojne plinovode te sve predviđene MRS-ove, biti završen i pušten u rad do kraja 2011. godine.
Važno je još jedanput istaknuti kako će izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije omogućiti tim dvjema regijama uporabu najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg energenta te ublažiti ovisnost, prije svega Dalmacije, o nafti, loživom ulju i električnoj energiji. Također, dovođenje prirodnog plina, kao kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta, omogućit će novi zamah razvoju turizma, ali i kompletnoga gospodarstva tih regija.
Na žalost, s izuzetkom zadarskog područja gdje je dodijeljena koncesija i potpisan ugovor za distribuciju, u ostalim županijama razvoj i izgradnja distributivnih sustava kasni tako da najvjerojatnije korištenje plina neće biti moguće u trenutku kad magistralni sustav bude završen. Stoga se nadamo da će se aktivnosti na dodjeli koncesije, odnosno potpisivanju ugovora s odabranim ponuđačem za 1. fazu plinofikacije Splitsko-dalmatinske županije ubrzati kako bi se, barem industriji i velikim potrošačima na području Splita, omogućila uporaba prirodnog plina krajem 2011. godine, kada će i zadnji dio sustava biti završen i pušten u rad. 
U okviru Povjerenstva za plinofikaciju, kao i u svim povjerenstvima županija kroz koje prolazi magistralni plinovodni sustav u izgradnji, Plinacro aktivno sudjeluje te pruža svu potrebnu tehničku i stručnu pomoć kako bi se plinofikacija cjelokupnog područja Hrvatske provela što uspješnije te prostorno i terminski što usklađenije.

Odvija li se plinofikacija Hrvatske po planu i što je s projektima povezivanja sa sustavima susjednih zemalja?

U okviru svoje, zakonom određene uloge, a to je razvoj, izgradnja, upravljanje i održavanje plinskoga transportnog sustava, Plinacro je dosad uspješno odradio sve Planom zacrtane aktivnosti. Razvoj distributivnoga plinskog sustava i plinofikacija krajnjih korisnika u domeni je regionalne i lokalne samouprave. Taj dio aktivnosti često nije usklađen, odnosno ne prati dinamiku aktivnosti koje Plinacro provodi u skladu s Planom. Bude li se takav trend nastavio, doći će do neusklađenosti izgrađenoga magistralnog i nedostajućega distributivnog sustava te će posljedice toga trpjeti svi postojeći korisnici transportnih kapaciteta.
Što se tiče povezivanja sa susjednim plinskim transportnim sustavima, za Hrvatsku je najvažnija interkonekcija s Mađarskom koja je u izgradnji. Naime, njome se omogućava diverzifikacija pravca dobave te će se njezinim puštanjem u rad početkom 2011. godine osloboditi kapacitet na postojećem uvoznom pravcu preko Slovenije i Austrije. Time će se omogućiti i uvoz dodatnih količina plina s najvećega plinskoga trgovačkog središta u centralnoj i jugoistočnoj Europi, a to je Baumgarten. Tako će opskrbljivači hrvatskog tržišta imati mogućnost kupnje plina iz drugih izvora, koji nisu pod direktnim utjecajem našega sadašnjeg uvoznog partnera - ruskog Gazproma.
Osim toga, u razvojnoj su fazi i druge interkonekcije: ponajprije Jonsko-jadranski plinovod (IAP) kojim bi se plinovodni sustav Like i Dalmacije, nastavkom izgradnje plinovoda južno od Ploča i preko Crne Gore, u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP) kojim je zamišljena dobava plina iz kaspijske i bliskoistočne regije. Na taj bi se način plinoficirala područja svih država na koje IAP ima utjecaja (Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska), a dio kapaciteta mogao bi se iskoristiti i za tranzit. Sad se razmatra kapacitet od 5 mlrd. m3 godišnje, od čega bi 1/2 bila namijenjena tržištu regije, a 1/2 bi se mogla koristiti za tranzit. Uz te projekte interkonekcija, provode se i ostale razvojne aktivnosti od kojih su najvažniji projekti povezivanja sa Slovenijom i Italijom, prije svega u opsegu tranzita plina s budućeg LNG-terminala na Krku. Aktivno je i nekoliko mogućih interkonekcija s bosanskohercegovačkim plinskim transportnim sustavom, od kojih je strateški najvažnije povezivanje na pravcu Slavonski Brod - Bosanski Brod kao dijelu, odnosno nastavku interkonekcije s Mađarskom. Osim toga, aktualno je i povezivanje plinovodom Ličke Jesenice - Bihać, čime bi se omogućila plinofikacija Unsko-Sanskog kantona kapacitetom plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Uza sve nabrojano, u razvojnoj je fazi i nekoliko kapacitetom manjih, ali regionalno važnih te potencijalno izglednih projekata povezivanja s BiH i sa Slovenijom. Ovom prilikom valja istaknuti kako smo u kontaktima i sa Srbijagasom, tvrtkom koja je između ostalih aktivnosti i operator plinskoga transportnog sustava Srbije i s kojom smo, na obostrano zadovoljstvo, usuglasili mogući koridor interkonekcije Sotin - Bačko Novo Selo.

Nedavno je najavljeno da će magistralni plinovod do Splita biti dovršen do listopada 2011. godine. Nije li to preambiciozno ili hoće li to biti moguće ostvariti?

Plan doista jest ambiciozan, ali sigurni smo da će ga Plinacro uspješno ostvariti. Također, željeli bismo istaknuti kako, usprkos globalnoj financijskoj krizi, naš plan investicija nije reduciran u smislu smanjenja opsega izgradnje, nego smo naprosto racionalizirali terminske planove nekih projekata. Stoga će tvrtka potpuno ispuniti sve zadatke koje je pred nas postavila Vlada, a to je plinofikacija gotovo cijele Hrvatske do 2011. godine. Cijeli taj ulagački ciklus vrijedan je 380 mil. eura.

Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez kredita.

S ponosom možemo reći kako Plinacro ima odličnu poslovnu suradnju s domaćim i inozemnim bankama. Europska investicijska banka (EIB) prepoznala je naš potencijal pa nam je za realizaciju spomenutog Plana odobrila dva kredita u visini 90 i 190 mil. eura. Prvi je kredit bio namijenjen realizaciji 1. razvojno-ulagačkog ciklusa 2002. - 2006. godine te je potpuno iskorišten, dok je drugi namijenjen financiranju 2. ciklusa. Također, ostvarili smo i uspješnu suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja nam je 2009. godine odobrila kredit za kupnju podzemnog skladišta plina u Okolima. Kupnjom tvrtke Podzemno skladište plina Plinacro je realizirao praksu uobičajenu u mnogim europskim zemljama prema kojoj se energetske, infrastrukturne, odnosno regulirane djelatnosti objedinjavaju unutar jedne tvrtke koja je, u našem slučaju u državnom vlasništvu.

Ostvarivanje velikih međunarodnih plinskih projekata kao što su, npr. izgradnja terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina, plinovoda Nabucco, South Stream i TAP hrvatski plinski sustav će dobiti međunarodni značaj, a tu će i uloga Plinacra biti nezamjenjiva. Kako se pripremate za nju?

Aktivno sudjelujemo u međunarodnim udruženjima kao što su GIE, odnosno njegov odjel GTE, UN Gas Center te IGU, a i u međunarodnim projektima (NETS). Pripremamo se i za aktivan pristup novoosnovanom udruženju operatora plinskih transportnih sustava ENTSO-G za što je uvjet punopravno članstvo u EU-u. Na taj način, uz kontinuirano ulaganje u stručno usavršavanje i specijalizaciju kadrova, već sad smo prepoznati kao relevantan sugovornik inozemnim energetskim tvrtkama. Stvarnim otvaranjem plinskog tržišta samo ćemo učvrstiti svoju poziciju i vodeću ulogu u hrvatskom plinskom energetskom sektoru.

Zaključimo: što sve još treba poduzeti za plinoficiranu Hrvatsku i sigurnu opskrbu prirodnim plinom?

Odobrenom Revizijom 2 Izmjena i dopuna Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske za drugi razvojno-ulagački ciklus do 2011. godine definirani su opseg i dinamika objekata koji će se graditi. U skladu s tim Planom i odobrenom Revizijom 2, Plinacro će sve svoje zadatke ispuniti u rokovima koje je pred nju postavio njezin vlasnik (Vlada) te će nakon 2011. godine najveći dio Hrvatske biti pokriven visokotlačnim plinskim transportnim sustavom. Međutim, jasno je kako to nije dovoljan preduvjet za sveobuhvatnu plinofikaciju Hrvatske, nego da izgradnja distributivnih sustava i plinofikacija potrošača, industrije i domaćinstava također trebaju pratiti dinamiku izgradnje magistralnog sustava. Također, taj sustav mora jamčiti i uvjete za dugoročnu, pouzdanu i sigurnu dobavu. Hrvatska, usprkos još izuzetnoj vlastitoj proizvodnji i dosad uglavnom pouzdanom uvozu ruskog plina, treba se radi dugoročne sigurnosti dobave, usmjeriti prema novim izvorima te mora diversificirati dobavu.
Što se pak sigurnosti opskrbe tiče, Plinacro će, kao i dosad, poduzeti sve tehničko-tehnološke mjere kako bi osigurao siguran i pouzdan transport plina, odnosno potrošačima predao plin koji će im osigurati njihov opskrbljivač. Već smo dokazali kako je Plinacrov transportni sustav sa svojim kapacitetima i tehničkom raspoloživošću zasigurno jedna od najjačih karika sigurnosti opskrbe. Isto tako, rezultati analiza strukture i dinamike potrošnje plina u Hrvatskoj tijekom proteklih 10 godina nedvojbeno upućuju na potrebu izgradnje još jednoga, manjega podzemnog skladišta plina koje bi pokrivalo vršna opterećenja plinskog sustava. Karakteristike takvog skladišta moraju biti visoka satna i dnevna isporučivost plina pa je stoga kao lokacija izabrano Grubišno Polje gdje se nalazi otprije poznato ležište plina traženih svojstava. Sam posao skladištenja plina organiziran je kroz Plinacrovu tvrtku-kćer Podzemno skladište plina koja u svojim poslovnim planovima predviđa izgradnju novog skladišta u razdoblju 2010. - 2013. godine. Procijenjena vrijednost tog ulaganja iznosi 110 mil. kuna. Međutim, za sigurnost opskrbe ponajprije su bitne dovoljne količine plina, za što Plinacro, kao operator transportnog sustava, nije odgovoran.