Prije nešto manje od dva mjeseca, točnije 26. srpnja, uz prigodnu svečanost u promet je pušten Pelješki most, najznačajniji prometni projekt u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina. Koja je bila uloga TPK - Zavoda u tom projektu?

Izrazito velik i značajan infrastrukturni projekt, kako za Hrvatsku u mnogo segmenata, tako i za nas u TPK - Zavodu, sudjelovanje u izgradnji Pelješkog mosta, bio je vrlo značajan i izazovan posao, prvenstveno zbog vremenskog trajanja, praćenja projekta i osiguranja operativnih kapaciteta za izvođenje radova ispitivanja. Govori se da je projekt generacijski, a definitivno je projekt mnogih generacija. Citirat ću glavnog projektanta koji je rekao da je to njegovo životno djelo, a puno značajnih projekata je napravio u životu.

Pelješki most

Naša zadaća je bila provoditi kontrolna ispitivanja zavarenih spojeva, te smo djelovali u timu nadzornih inženjera gradnje za investitora, tj. Hrvatske ceste kao podizvoditelj Instituta IGH, koji je zajedno s partnerima nosio kompletan nadzor radova gradnje. Provodili smo ispitivanja bez razaranja zavarenih spojeva čeličnih pilota i čelične rasponske konstrukcije, kontrolirajući tako radove tekućih ispitivanja koja je provodio kineski izvođač, a samim time djelovali kao 'back up' kako bi sve što je potrebno na projektu iz područja kontrole kvalitete zavarivanja čelika bilo pravovremeno uočeno i nadzirano. Oko 70 000 t čeličnih pilota, tj. cijevi koji su temelji mosta te čelične rasponske konstrukcije bili su stvarno velik zalogaj! Tome u prilog govori i nekoliko desetaka tisuća km zavarenih spojeva koje smo ispitali raznim metodama ispitivanja bez razaranja tijekom trajanja projekta.

Bili smo na projektu od samih početaka, od kada su čelični piloti došli na dnevni red, te ćemo trajno ostati zabilježeni kao mali, ali usudim se reći, značajan dio Pelješkog mosta i samim time hrvatske infrastrukturne povijesti. Na to ćemo uvijek biti ponosni, a izrazito na naš tim ljudi koji su operativno provodili radove ispitivanja. Kao i svugdje, bez kvalitetnih i stručnih ljudi bi to bila nemoguća misija.


Poslove ispitivanja obavljali ste i u Kini i na licu mjesta? Koliko je to bilo zahtjevno?

Izrazito zahtjevno, pogotovo u Kini. Sada, s odmakom vremena mogu slobodno reći da možda nismo ni bili svjesni zahtjevnosti u samom početku. U Kinu smo išli periodično, počevši od kraja 2018. godine, prema planovima i dogovorima unutar tima nadzornih inženjera. Tvornice u kojima su se proizvodili segmenti i dijelovi našeg mosta su ogromne za naše pojmove, jedna čak može godišnje proizvesti količinu čelične konstrukcije koja odgovara ekvivalentu 12 Peljeških mostova! Malo je u početku bila otežana komunikacija s kineskim radnicima zbog engleskog jezika, ali vrlo brzo smo se razumjeli jezikom struke i jezikom ispitivanja koji je univerzalan.

Onda je došla dobro poznata pandemija koronavirusa 2020. godine i sve je odjednom stalo pa i naš most. Kinezi su u svojim tvornicama dalje radili, naravno sve u skladu s 'koronom', ali su radili na segmentima našeg mosta, a nas tamo nije bilo u kontroli?! U to vrijeme, bio je to srpanj 2020., iako je to bilo praktički nemoguće, naš put u Kinu ipak je organiziran i dva naša stručnjaka, uz nadzornog inženjera investitora, odlaze u Kinu na završnu kontrolu. Nitko im nije mogao narediti i nije se bilo ljudima ni lako odlučiti na takav put, pogotovo u jeku pandemije, ali zov ovakvog projekta nadilazio je sve moguće rizike. Sve je jako dobro prošlo. Ljudi su naša najveća vrijednost.

Na licu mjesta, na gradilištu u Hrvatskoj, sve je bilo u skladu s uobičajenom zahtjevnošću na projektima montaže čelične konstrukcije mostova, a takvih iskustava nam ne manjka. Bilo je sigurno izazovno jer su Kinezi radili u 24-satnom režimu, samo su se izmjenjivali - jedni bi završavali, a drugi dolazili. I tu je logistički i operativno bilo vrlo izazovno organizirati i koordinirati radove ispitivanja i uskladiti ih s radovima izgradnje i zavarivanja, sve kako bi projekt konstantno išao dalje, u skladu s terminskim planovima.

Pelješki most

U našoj široj, ali i u stručnoj javnosti  i dalje postoje predrasude prema kineskim tvrtkama, proizvodima i tehnologiji. Za razliku od toga, vjerojatno se može puno naučiti iz rada s kineskim tvrtkama i iz kineskog načina rada. Kakva su vaša iskustva?

Moram reći da sam na samom početku i ja imao predrasude. Osobno sam operativno vodio i koordinirao naše radove te sam se u početku pitao kako Kinezi provode ispitivanja, kakvu opremu imaju, kakav im je sustav certificiranja ispitivača? Ali, kako je projekt odmicao, sve sam bio svjesniji da znaju što rade i s čime rade.

U početku projekta je sigurno bilo razlika i bilo je teško uskladiti kineske i europske modele izgradnje, načine ispitivanja, ali naše inzistiranje na projektnim zahtjevima te kvalitetom izvedbe dovelo je do toga da danas imamo most koji odgovara svim tehničkim propisima europske gradnje.

Kinezi su sigurno učili na ovakvom projektu, prvenstveno jer je ovo, ako se ne varam, prvi takav infrastrukturni projekt koji rade na području Europske unije. Za njih nije bilo radnog vremena, ponekad smo sastanke zakazivali na gradilištu i u sitne noćne sate. Dosta njihovih mladih ljudi bilo je na projektu, a i inače izgledaju mladoliko pa nam je falilo 'sijedih kineskih glava', kako kaže jedan kolega iz tima nadzornih inženjera. 


Biste li mogli izdvojiti još neke od značajnijih, odnosno 'zvučnijih' projekata u kojima ste sudjelovali u proteklih godinu dana?

Uz spomenuti i najznačajniji Pelješki most, tu je još niz čeličnih mostova i vijadukata kao što je vijadukt Prapratno i most Ston u sklopu izgradnje Stonske obilaznice koja je dio projekta Cestovne povezanosti južne Dalmacije, čiji je i Pelješki most sastavni dio. U tijeku je i izgradnja vrlo zahtjevnog mosta Cetina koji je dio omiške obilaznice. Naravno, radimo kontrolna ispitivanja bez razaranja zavarenih spojeva čelične konstrukcije.

Filip Čaušević

U području energetike radimo nadzor zavarivačkih radova pri izgradnji novog visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka (KKE) u EL-TO Zagreb te smo konstantno prisutni na redovitim pregledima i ispitivanjima procesne i energetske opreme unutar hrvatskih termoelektrana. Tu su i važni projekti revitalizacije vrelovodne mreže u Zagrebu i Karlovcu.

'Oil & Gas' segment tradicionalno nam je također dosta značajan. Tu posebno ističem izgradnju vršnog skladišta plina na eksploatacijskom polju Grubišno polje koje je u punom jeku, kao i projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka nafte u Rafineriji nafte Rijeka, gdje smo započeli radove. 


Na mjesto direktora imenovani ste prije nešto manje od godine dana. Što ste zatekli i koji su Vam planovi za naredno razdoblje?

Nakon neprekidnih 18 godina u poduzeću nisam imao nekih nepoznanica i vrlo dobro sam upoznat s našim poslovnim procesima te nije bio ni najmanji problem nastaviti stazama kojima koračamo dugi niz godina.

Vrijeme je puno izazova, tržišni trendovi se mijenjaju puno brže negoli je to bilo prije pet ili više godina i to nužno zahtijeva neke nove staze, nove puteve. To je prvenstveno u operativnom poslovanju poduzeća koje će ići ukorak s osuvremenjivanjem laboratorijskog kapaciteta, razvojem za nas novih tehnologija kontrole kvalitete u području čelika i zavarivanja te čvrstim pokušajima inauguriranja takvih 'novih' metoda ispitivanja na tržištu koje mogu stvoriti dodanu vrijednost za naše klijente. 

E sada, o tome govoriti, mogli bi neki reći, pomalo je deplasirano. Ali, kako rekoh, vrijeme je izrazito izazovno zbog globalnih problema i izrazito nam je baš zbog toga nužno dugoročno promišljati i u realnom vremenu realizirati i trasirati te nove staze. Naravno, za svake staze i planove postoji i opravdanost te realan vremenski okvir dostizanja prihodovne funkcije. Stoga sam uvjeren da će taj okvir vrlo brzo doći. Pri tome ćemo posebno voditi računa za stvaranjem čvršćih radnih uvjeta za naše radnike koji su naša snaga kako bi svi zajedno djelovali jače i sigurnije.

Dva naša glavna segmenta djelatnosti: laboratorijski kapaciteti i tehnički biro, uz naše reference i ugled, visokostručne kadrove i praćenje tržišnih trendova, što sam već spomenuo, zalog su naše budućnosti u koju čvrsto vjerujem.

Poslovna strategija temeljena čvrsto, kao Pelješki most u Malostonskom zaljevu, u kojoj će disperzija rizika omogućiti dugoročno održivo poslovanje, rast i razvoj poduzeća - moja je osnovna misija u narednom razdoblju, vodeći računa da strateški ciljevi budu usklađeni s rutinskim, operativnim poslovima. Cilj je poduzeće koje raste i razvija se dalje na čvrstim temeljima i tu sigurno nećemo stati.


Sa svojim ste uslugama prisutni i na inozemnim tržištima. Koliko je različito te poslove obavljati u Hrvatskoj i u inozemstvu?

Inozemstvo nam je jako bitan tržišni segment poslovanja. Uz susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje smo povremeno prisutni više od 10-ak godina, značajniji iskorak prema EU-u počeo je 2016. u Austriji, tako da smo u međuvremenu poslove ispitivanja i kontrole kvalitete obavljali i u Njemačkoj, koja nam je najjače europsko tržište, gdje imamo i poslovnu podružnicu, a od ove godine i u Sloveniji, Belgiji i Nizozemskoj. 

Određene različitosti postoje, dosta je izazova, ali puno više je sličnosti s istim poslovima u Hrvatskoj. I u inozemstvu se događaju određene iznenadne situacije na gradilištima koje nisu mogle biti planirane i tu do izražaja dolaze naši ljudi koji su, uz svoju neupitnu stručnost, osobito istrenirali fleksibilnost na domaćim gradilištima, a to nam izrazito služi na tim inozemnim gradilištima. Potrebno je i reći da poslovanje na drugim tržištima nosi stalne rizike i opasnosti, ali inozemno tržište nam je izrazito nužno i neophodno u današnjem 'globalnom' vremenu i bez toga ne bi bilo isto. Iskreno, ako danas ne idemo na europsko tržište, gdje postoje poslovne mogućnosti za našu vrstu usluga, za nas s kapacitetima s kojima trenutno raspolažemo bilo bi to dugoročno neodrživo.

Filip Čaušević

I za kraj, svi govore o krizi i recesiji kao posljedicama pandemije i rata na istoku Europe. Poremećeni su opskrbni lanci, a sirovine i energija su značajno poskupjeli pa posljedično poskupljuju proizvodi i usluge. Kako poslujete u takvim okolnostima? Koji je vaš odgovor na krizu?

Kako poremećaji i poskupljenja kojima svi svjedočimo imaju značajan utjecaj na ukupno gospodarstvo, tako i mi nismo pošteđeni značajnih poskupljenja energenata (i do 300%), poskupljenja materijalnih sirovina te inflatornih pritisaka koji se reflektiraju na naše operativno poslovanje, planove i rezultate, a posebno na planirani prihod, marginu i operativni novčani tok. Svjesni smo da enormno rastu sve cijene, ali mišljenja sam da pojedinci koriste maksimu 'sve poskupljuje' pa moraju i oni poskupiti, a iskreno, za nešto od toga, po meni, nema osnove. Na sreću, nemamo nekih poremećaja u lancima opskrbe za naše materijale i robu koju koristimo za operativno poslovanje, a iako određenih kašnjenja ima, ona ipak nemaju značajan utjecaj na odvijanje naših poslovnih funkcija i pružanje naših usluga, uz čvrstu želju i nadu da će tako i ostati, prvenstveno zbog ne baš optimističnih najava za jesen i zimu. Nadam se da se neke prognoze neće obistiniti!

U skladu s tom situacijom izuzetno smo čvrsto fokusirani na pravodobno prepoznavanje i ublažavanje eventualnih rizika, profitabilnost poslovanja i operativni novčani tok. To najviše temeljimo na našoj punoj zaposlenosti u periodu koji je pred nama.