Zbog čega Hrvatskoj treba skladište za vršno opterećenje u Grubišnom Polju, te što će ono značiti za sigurnost opskrbe i razvoj tržišta?

Izgradnja vršnoga skladišta plina u Grubišnom Polju strateški je važan projekt koji će uvelike pridonijeti sigurnosti i stabilnosti plinskog sustava i opskrbe prirodnim plinom potrošača u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama. To plinsko skladište samo po sebi neće jamčiti sigurnost dobave plina. No, njegove tehničko-tehnološke značajke - malen volumen i veliki izlazni kapaciteti - znatno će popraviti performanse cjelokupnoga skladišnog sustava i riješiti problem kapaciteta utiskivanja i povlačenja plina. U Okolima se može uskladištiti 553 milijuna m3 prirodnog plina, ali zbog prirodnih karakteristika iscrpljenih plinskih ležišta u kojima se plin skladišti, izlazni kapaciteti našeg skladišta naglo opadaju nakon što se iz njega povuče polovica uskladištenog plina. Upravo zbog ograničenog kapaciteta povlačenja, a unatoč znatnome skladišnom volumenu, događalo se da u trenucima vršne potrošnje imamo dovoljno plina u skladištu, ali ga ne možemo dovoljno brzo povući u sustav i dopremiti potrošačima. Te se performanse mogu poboljšavati primjenom raznih tehnologija ili povećanjem broja radnih bušotina, no do neke granice. Izgradnja vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju riješit će taj problem, a time će i plinsko skladište Okoli postati potpuno konkurentno skladištima u okružju.

U tijeku su radovi na ispitivanju i utvrđivanju rezervi prirodnog plina na eksploatacijskom polju Grubišno Polje. Možete li pojasniti što se trenutno radi te koji su sljedeći koraci?

Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Grubišno Polje“ upravo je završena prva podfaza radova iz Plana i programa dodatnih istražnih radova, koje provodimo radi utvrđivanja mogućnosti skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama. Istražnim radovima utvrđuje se mogućnost skladištenja plina, a u okviru obavljanja dodatnih istraživanja između ostalog predviđeni su kapitalni remont sloja dviju bušotina, snimanje seizmike, kao i opsežna hidrodinamička mjerenja. Bušotine su proizvodno opremljene, seizmika je snimljena, a rezultate interpretacije očekujemo vrlo skoro. Sljedeće aktivnosti vezane su uz prikupljanje podataka o ležištu u dinamičkim uvjetima radi minimiziranja geoloških rizika i kvalitetnog projektiranja te izgradnje samog skladišta.

Kada bi vršno plinsko skladište trebalo biti u funkciji?

Ovisno o rezultatima istražnih radnji definirat će se potreban broj novih bušotina za podzemno skladište plina, a sukladno tomu utvrditi i konačna dinamika realizacije projekta. Trebamo napraviti projektnu dokumentaciju i izgraditi postrojenje za eksploataciju plina iz ležišta. Natječaj za to postrojenje bit će raspisan do kraja godine. Plin iz ležišta će biti pročišćen u skladu s najboljom tehnologijom i predan u plinski transportni sustav. Cilj nam je u roku godinu i pol do dvije isprazniti ležište kako bi se pristupilo trećoj fazi radova, a to je izgradnja postrojenja za skladištenje plina. Dakle, računamo da bi skladište moglo biti operativno 2018. godine.

Kapacitet plinskog skladišta Okoli može se zakupiti. Hoće li po istom principu funkcionirati i vršno skladište plina te kakve tarife se mogu očekivati?

Da, skladište će biti na tržištu, iako treba istaknuti da korisniku skladišta nije bitna fizička lokacija na kojoj se skladišti plin, već su mu bitne vrste i karakteristike usluga te cijene po kojima ih kupuje. I nakon izgradnje vršnog skladišta plina Grubišno Polje, PSP će korisnicima nuditi jedinstvene usluge, odnosno pakete radnog volumena s pridruženim kapacitetom utiskivanja i povlačenja te pojedinačne stalne i prekidive usluge. U ovom trenutku nedostaju nam kapaciteti utiskivanja, što ćemo riješiti gradnjom nove motokompresornice, dok je za kapacitete povlačenja rješenje vršno skladište plina Grubišno Polje. Što se tiče tarifa PSP cijene ne formira samostalno, već predlaže iznose tarifnih stavki koje u konačnici donosi HERA. Cijena skladištenja treba biti konkurentna cijeni fleksibilnosti na tržištu, jer je to jedini način da se skladišni kapaciteti prodaju.

Još 2010. godine započeli su konkretni razgovori s INA-om o gradnji vršnoga plinskog skladišta, a bilo je dosta poteškoća. Možete li pojasniti s kakvim ste se teškoćama susretali?

Prijašnji poslovni razgovori INE i PSP-a odvijali su se u okolnostima koje su se po sili zakona bitno promijenile te nemaju nikakav utjecaj na sadašnju situaciju. Činjenica je da INA niti u trećem roku nije ishodila koncesiju za eksploataciju ugljikovodika na tom polju, slijedom čega je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, INI oduzelo pravo na eksploatacijsko polje. Sva daljnja prava, po sili zakona, tada su prešla na državu. Na temelju provedenoga javnog natječaja za davanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, tj. za dodatne istražne radove u cilju utvrđivanja mogućnosti skladištenja ugljikovodika, PSP je dobio istražnu koncesiju. U trenutku raspisivanja javnog natječaja ovlaštenik eksploatacijskog polja Grubišno Polje bila je Republika Hrvatska, a ne INA.

Gradite dvije nove bušotine u PSP Okoli, kako napreduju radovi?

Postojeće skladište u Okolima staro je 28 godina. Konstantno ulaganje u njegovu modernizaciju nužno je radi povećanja i dobivanja rezervnih kapaciteta utiskivanja te dodatnih kapaciteta povlačenja. Time se dobiva i veća sigurnost opskrbe potrošača, smanjenja emisije štetnih plinova i operativnih troškova, kao i povećanja konkurentnosti skladišta. Uspješno smo okončali ciklus rekonstrukcije najproduktivnijih bušotina, a krajem prošle godine završen je i 16 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje sustava za zbrinjavanje slojnih voda, koji nam je omogućio da slojne vode zbrinjavamo u svojim bušotinama. Gotovo istodobno, početkom prosinca 2014. počelo je i izvođenje radova na 85 milijuna kuna vrijednom projektu izgradnje dviju novih bušotina u Okolima, koje će povećati izlazne kapacitete podzemnog skladišta plina. Cilj je tog projekta održati maksimalne kapaciteta povlačenja i pri manjoj zapunjenosti skladišta. Naime, prema novom strukturnom rješenju pojavila se mogućnost progušćivanja mreže bušotina identificiranjem najboljih dijelova ležišta. Sredinom veljače ove godine završeni su rudarski radovi na bušotini Ok-63, a nakon preseljenja bušaćeg postrojenja radovi su se nastavili i na bušotini Ok-62. Prema našim terminskim planovima obje će nove bušotine biti proizvodno opremljene i puštene u rad u drugom tromjesečju ove godine, nakon završetka izgradnje spojnog plinovoda. To znači da ćemo ih u naš bušotinski fond uključiti već sljedeće ogrjevne sezone 2015./2016.

U planu je i rekonstrukcija i modernizacija motokompresornice. Što će to značiti značiti za poboljšanje performansa skladišta?

Trenutačno analiziramo ponude koje su pristigle na natječaj za izvođača radova na rekonstrukciji i modernizaciji postojeće, 28 godina stare motokompresornice koja je, uz bušotinski fond, tijekom ciklusa utiskivanja najvažniji dio tehnološkog procesa podzemnog skladišta plina. Realizacijom tog projekta znatno će se smanjiti broj dana utiskivanja plina sa 180 na 120 i osigurati rezervni kapaciteti utiskivanja, čime će se povećati konkurentnost skladišta i poboljšati usluga korisnicima, smanjiti emisija štetnih plinova i utjecaj na okoliš te sniziti operativni troškovi održavanja. Sve radove provodimo u skladu s trogodišnjim i desetogodišnjim Planom razvoja sustava skladišta plina koje je odobrila i prihvatila Hrvatska energetska regulatorna agencija. Pokrivanjem vršne potrošnje, modernizacijom i povećanjem radnih karakteristika skladišta u Okolima, tržišnim pristupom i konkurentnošću, Podzemno skladište plina postat će spremno za novo regulatorno razdoblje od 2017. godine kad će svoje skladišne kapacitete moći ponuditi i regiji.

Prošlo je godinu dana otkad ste svoje usluge ponudili hrvatskom tržištu. Kakva su vam iskustva?

Odlična. Prodali smo sve kapacitete za tekuće trogodišnje regulacijsko razdoblje, a u ovom trenutku ima interesa i za dodatnim kapacitetima koje, na žalost, u ovom trenutku nemamo. Tržištu smo prvi put ponudili i prekidive usluge u smislu korištenja zakupljenih kapaciteta utiskivanja i povlačenja koje se u danom trenutku ne koriste, kao i mogućnost korištenja virtualnih nominacija, odnosno nominacija u suprotnom smjeru od trenutačnog načina rada skladišta. Sa svim korisnicima razvijamo korektan partnerski odnos. Kroz dijalog i međusobnu suradnju nastojimo prepoznati njihove potrebe na izuzetno dinamičnom plinskom tržištu. Zainteresirani smo i spremni da u okviru naše djelatnosti aktivno pridonosimo daljnjem razvoju tržišta, a to se ponajprije odnosi na daljnje unaprjeđenje regulatornog okvira koji će operatoru sustava skladišta plina omogućiti inovativnost i ponudu široke palete usluga.

Skladišna godina počinje i završava od 1. travnja do 1. travnja a plinska počinje i završava 1. listopada. Da li se razmišlja o tome da korisnik skladišta dobije mogućnost zakupa transportnih kapaciteta i skladišta zajedno, kako bi se prevenirali problemi razlike plinske i skladišne godine, vezano za zakup kapaciteta na ulazno-izlaznoj točki?

Da. Smatramo da bi PSP za svoje korisnike trebao ugovarati i transportne kapacitete na ulazu i izlazu iz skladišta, radi izbjegavanja problema vezanih uz različiti početak plinske i skladišne godine te radi podizanja razine kvalitete naše usluge. Zbog toga smo već inicirali izmjenu Zakona o tržištu plina kako bi se operatoru sustava skladišta plina dalo zakonsko pravo na pristup transportnom sustavu, što je preduvjet i za izmjene ostalih podzakonskih akata. Proveli smo i anketu među našim korisnicima koja je pokazala da njih 80% podupire inicijativu da za sljedeće regulacijsko razdoblje transportne kapacitete za točku ulaza/izlaza iz skladišta ugovara operator sustava skladišta plina te da trošak transporta bude uključen u cijenu skladištenja.