Za početak, možete li ukratko objasniti ulogu i zadatke REA Sjevera?

Regionalnu energetsku agenciju Sjever osnovali su gradovi Varaždin, Koprivnica i Virovitica i, kao kod ostalih energetskih agencija, naš je zadatak pomoći građanima, javnoj upravi i ostalim zainteresiranim subjektima kod provođenja projekata energetske učinkovitosti, uvođenju obnovljivih izvora energije, iskorištavanja mogućnosti financiranja itd. Ukratko, želimo pojam energetike spustiti na lokalnu razinu i pomoći svima zainteresiranima kako da smanje potrošnju energije i na taj način doprinesu održivom razvitku.


Koje ste projekte do sada proveli, a s kojima ste osobito zadovoljni?

Proveli smo niz projekata na lokalnoj i EU razini s različitom tematikom, a najdraži su nam kompleksni projekti iz kojih možemo puno naučiti i mi i drugi dionici, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Teško je izdvojiti sve projekte pa je možda lakše navesti da smo se bavili iskorištavanjem geotermalnog potencijala, učili školarce o obnovljivim izvorima energije, pripremali javnu upravu za projekte energetske učinkovitosti i educirali različite grupe o gotovo nula energetskim zgradama (nZEB). Radili smo na energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine, energetskoj učinkovitosti u socijalnim stanovima i zgradama, poticali smo i pomogli gradovima u provođenju niza postupaka zelene javne nabave. Malim poduzećima pomagali smo u pronalaženju načina kako da smanje potrošnju energije, a građanima u pripremi i provedbi projekata za obiteljske kuće i stambene zgrade.

Posljednjih nekoliko godina obilježili su, prije svih, projekti povećanja energetske učinkovitosti zgrada javnih ustanova i možemo reći da će većina objekata u vlasništvu naših gradova osnivača u novo desetljeće ući u daleko boljem energetskom i građevinskom stanju. Za njih smo pripremili projekte vrijedne preko 50 milijuna kuna.


Pripremate ambiciozan projekt modernizacije javne rasvjete u Koprivnici u dijalogu s poslovnom zajednicom, što je inovativan pristup. Recite nam par riječi o projektu, kako ste se odlučili na takav pristup i zašto?

Naučili smo iz nekoliko prošlih projekata da u suradnji s tržištem možemo dobiti vrlo kvalitetne informacije iz kojih možemo dosta naučiti. Naš je stav da se javnom nabavom prije svega treba dobiti najveća vrijednost za uloženi novac. Pri tome, kroz raspravu s tržištem želimo utvrditi koliko su naši zahtjevi realni i da li postoji prostor za poboljšanja kojih nismo bili svjesni ili smo u nekim dijelovima jednostavno prezahtjevni. Smatramo da je ovakav način pripreme postupka javne nabave vrlo koristan i da bi ga i drugi trebali koristiti. Činjenica je da to zahtijeva malo više vremena, ali uvjereni smo da će to donijeti bolje rezultate u konačnici.

Prošle ste godine otvorili ‘Living Lab’, jedinstveni projekt u ovom dijelu Europe. Recite nam nešto više o njemu: koje su bile vodilje projekta, kakva je realizacija i kakva su dosadašnja iskustva?

Ideju smo začeli unutar Agencije prije gotovo dvije godine. Znali smo da će gradovi prije ili kasnije prihvatiti LED tehnologiju, ali sama činjenica da se u posljednje vrijeme na tržištu pojavilo dosta proizvoda nagnala nas je na razmišljanje da pokušamo na jednom mjestu dobiti osjećaj što to hrvatska poduzeća mogu ponuditi. Istovremeno, htjeli smo infrastrukturu javne rasvjete iskoristiti i za druge funkcionalnosti, što je prije svega i glavno načelo pametnih gradova, a to je iskoristiti postojeće resurse na najbolji mogući način.

Započeli smo suradnju s hrvatskim proizvođačima i distributerima LED rasvjete koji su pokazali interes za koncept. Pripremili smo prospekt i predstavili im projekt i poslovni model koji se temelji na tzv. industrijskom financiranju, gdje svi naši partneri ulažu svoja sredstva u projekt, a Grad Koprivnica ‘otvara’ svoju infrastrukturu. Do sada smo potpisali sporazume o partnerstvu s ukupno 11 partnera, od kojih je osam vezano uz LED rasvjetu, jedan uz tehnologiju digitalnog oglašavanja, jedan partner uspostavio je LoRAWAN mrežu na području 'Living Laba', a tu je i jedno hrvatsko poduzeće koje razvija IoT platformu.

Dosadašnja iskustva su samo pozitivna, što nas jednostavno tjera da dalje razvijamo projekt u različitim smjerovima. Imamo dosta ideja, reakcije tržišta su jako dobre i vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti proširiti broj partnera i rješenja. Valja naglasiti da je projekt prepoznat i na nacionalnoj razini, a nedavno je Grad Koprivnica za taj projekt primio nagradu Poslovnog dnevnika za Pametne gradove. 



Sudionici nedavno održane 7. konferencije o energetski učinkovitoj rasvjeti imali su prigodu uvjeriti se kako u srcu Podravine nastaje pametni grad

Proveli ste i pilot-projekt javne nabave inovacija u energetskoj obnovi prema načelu ‘Design & Build’ za Dječji vrtić ‘Loptica’, koji je sada u realizaciji. Što ste naučili u tom projektu i kakav je bio odaziv poduzetnika?

U suradnji s Gradom Varaždinom po načelu ‘Design & Build’ pripremljen je i proveden projekt energetske obnove jednog vrtića, što se pokazalo kao odlično rješenje. U suradnji s Koprivnicom po istom načelu proveli smo obnovu Dječjeg vrtića ‘Loptica’, pritom koristeći postupak javne nabave inovacija. Projekt je nedavno nagrađen od Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju kao najbolji projekt rekonstrukcije. Oba projekta pokazala su nam da je ‘Design & Build’ pristup vjerojatno najbolji način za rješavanje akutnog problema s kojim se javna uprava suočava u projektima energetske obnove, a to su izvantroškovnički radovi i problemi s nekvalitetnom projektnom dokumentacijom. ‘Design & Build’ pristup zahtijeva kvalitetnu pripremu, no kasnije se takav pristup pokaže puno boljim.

Sadašnji proces energetske obnove javnih zgrada koji zahtijeva prethodnu izradu projektne dokumentacije te nakon toga provedbu, pokazao je niz nedostataka. ‘Damping’ cijenu projektne dokumentacije gotovo je nemoguće izbjeći u postupku nabave, a takav pristup kasnije pokazuje niz nedostataka: od neoptimalnih rješenja, do kardinalnih grešaka koje na kraju plaća javna uprava, odnosno porezni obveznici. Nadalje, svjedoci smo poremećaja na građevinskom tržištu i stalnog rasta cijena: od izrade projektne dokumentacije i procjene visine troškova, do izvođenja radova prođe i dvije godine, a za to vrijeme cijene se mogu već značajno promijeniti.

Tržište je oprezno reagiralo na ovakav koncept i nije bilo previše zainteresiranih jer su izvođači navikli na davanje ponuda na temelju troškovnika. Očigledno je da će biti potrebno dosta vremena i napora da se sadašnje stanje, barem u javnom sektoru, promijeni, no smatramo da je to jedini pravi put.


Prvi u Hrvatskoj ponudili ste i provodite objedinjenu javnu nabavu električne energije, za što izvan uskog kruga gotovo nitko ne zna. O čemu se tu radi i kakva su vam iskustva?

Objedinjavanje postupaka nabave u Hrvatskoj provodi se na razini nekih većih gradova, županija i dijelom državnoj razini. Mi provodimo objedinjeni postupak nabave za naručitelje diljem Hrvatske s kojima nemamo baš nikakvu institucionalnu poveznicu. Dakle, radimo to kao uslugu za gradove, općine, gradska poduzeća i ustanove, obveznike javne nabave. Započeli smo prije četiri godine i danas smo na više od 100 javnih naručitelja. Međutim, daleko je to od onoga što je moguće i što bismo htjeli. Općine koje bi mogle imati najviše koristi od ovakvog načina nabave teško prihvaćaju našu inicijativu i zbog nerazumijevanja, uglavnom ne koriste mogućnosti ušteda. Treba razumjeti da mi objedinjenom nabavom električne energije prije svega pokušavamo smanjiti rizike povezane s ekstremnom promjenjivošću cijena električne energije na tržištu.

Planirate li krenuti i s objedinjenom javnom nabavom plina?

Pokušali smo, ali smo utvrdili da zbog još uvijek velikog broja malih distributera, odnosno opskrbljivača postoji tendencija da se općine i gradovi drže lokalnih opskrbljivača, a mnogi o tome nisu previše razmišljali. No, situacija se polako mijenja i uskoro ćemo krenuti i s plinom.


Općenito, što biste kao uspješna regionalna energetska agencija savjetovali lokalnim samoupravama, a što državnoj vlasti kada je riječ o projektima u energetici?

Lokalne samouprave često naglašavaju želju za suradnju s lokalnim poduzećima. To je na prvi pogled razumljivo načelo, ali dosta puta se to ne pokazuje kao najbolja odluka. Dijalog s tržištem, otvorenost i okrupnjavanje sličnih projekata daju bolje rezultate. S druge strane, na državnoj razini često ne postoji volja za dijalogom s energetskim agencijama kao nositeljima energetskog razvitka na lokalnoj i regionalnoj razini. Danas, kada se decentralizacija energetskih sustava pokazuje neminovnom, a rad s građanima kao jedna od najvažnijih aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva smanjenja emisija ugljičnog dioksida, država stalnom željom za jačanjem centralizacije u gotovo svim svojim razmišljanjima, dodatno usporava energetski razvitak Hrvatske.