Poštovani gosp. Pavković, molimo Vas da za početak ukratko predstavite Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je osnovana s ciljem i zadaćom obnove ratom porušene Domovine, no naravno, nadolazećim se godinama ta uloga mijenjala i prilagođavala potrebama. Iz toga je proizašao naš osnovni cilj, a to je razvitak Hrvatske, odnosno poticanje djelatnosti koje su od općeg interesa za zemlju, kao što su poticanje gospodarstva, razvoj turizma, malog i srednjeg poduzetništva, poticanje izvoza te općenito projekti infrastrukture, zaštite okoliša i, dakako, obnovljivih izvora energije. Ukratko, HBOR sudjeluje u gotovo svim granama, tj. razvojnim projektima koji su od interesa za Hrvatsku.
Svoje poslovanje provodimo u suradnji s poslovnim bankama s kojima nismo u konkurentnom odnosu već u najvećoj mjeri nadopunjujemo njihovu ponudu što se očituje kroz dulje rokove financiranja, povoljnije kamatne stope te poticanje određenih dijelova gospodarstva koja poslovno bankarstvo u pravilu ne pokriva.

Koja je osnovna zadaća Odjela infrastrukture i zaštite okoliša?

Odjel pokriva sve vrste infrastrukturnih i energetskih ulaganja: sustavi vodoopskrbe i odvodnje,javna rasvjeta, nerazvrstane ceste, sanacija odlagališta, socijalna infrastruktura (škole, vrtići, starački domovi), obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost u javnom i privatnom sektoru, zaštita okoliša te niz ostalih namjena.
Unutar Odjela trenutačno imamo tri kreditna programa. Prvi se odnosi na infrastrukturu, drugi na IPARD - mjeru 301 i treći na zaštitu okoliša i obnovljive izvore te energetsku učinkovitost. Ovaj zadnji program je uveden još 2005. godine, dakle prije nego su projekti obnovljivih izvora zaživjeli u značajnijoj mjeri. Već i tada smo pomalo odobravali kredite čiji su iznosi, u odnosu na to kakvi su sada, bili znatno manji. Mogu reći podatak da smo, npr. tijekom 2011. godine odobrili više kreditnih sredstava nego od uvođenja programa 2005. godine. Naime, prošle smo godine odobrili gotovo 260 milijuna kuna, dok smo u prethodnim godinama odobravali kredite na godišnjoj razini od 40 - 90 mil. kuna. Zašto smo tada odobravali manje kredita? Prvenstveno iz razloga što je tada bila riječ o nečemu novom na našem tržištu i što se dokumentacija nije razvijala onako kako je trebala. Također, nisu u potpunosti bili definirani svi zakonski preduvjeti da se lako i brzo dođe do svih dozvola. No, slobodno možemo reći kako je s prošlom godinom došlo do bitnih pomaka i da je situacija sazrela. Sada zaista možemo reći da nam se ljudi masovno javljaju s upitima i projektima.

O kakvim je kreditima riječ?

Moram reći da su naši krediti zaista najpovoljniji na tržištu. Dakako, oni su subvencionirani od države tako da je i to jedan od razloga zašto su povoljniji. Kada država odredi opći interes i prioritete, stvari se ipak gledaju na malo drugačiji način. Dakle, imamo vrlo povoljne kamatne stope.
Konkretno, u programu zaštite okoliša trenutačno za sve investitore imamo fiksnu kamatnu stopu od 4% godišnje i to bez obzira o kojem se području ulaganja odnosi. Iako nudimo mogućnost zaduženja i uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu na tromjesečni EURIBOR, najveći dio klijenata se odlučuje za fiksnu kamatnu stopu jer je u principu uvijek riječ o dugoročnim kreditima te na taj način dajemo investitoru određenu sigurnost. Rokovi otplate su do 14 godina, uključujući do tri godine počeka, iako za projekte obnovljivih izvora energije kod kojih je otkup energije reguliran od Hrvatskog operatora tržišta energije na 12 godina, HBOR daje rok otplate 12 godina upravo zbog tog perioda koji je HROTE, tj. država odredila.
Što se tiče naknada, one iznose 0,8% jednokratno za obradu zahtjeva i 0,25% godišnje za rezervaciju sredstava. Treba istaknuti da HBOR nema limitiran gornji iznos kredita, dok se za najmanji mogući kredit uzima limit od 100 000 kuna. Kao što sam već ranije spomenuo većinu kredita odobravamo putem poslovnih banaka, no ukoliko one nisu spremne preuzeti rizik za financiranje nekog projekta HBOR može isti pratiti i izravno ukoliko procijenimo da se radi o kvalitetnom i perspektivnom ulaganju. Ovdje je važno istaknuti da krajnji korisnici imaju jednake uvjete kreditiranja bilo da se radi o izravnom kreditiranju ili odobrenju kredita putem poslovne banke.

Govorimo li o projektima primjene obnovljivih izvora, što je najvažnije istaknuti?

Što se tiče projekata obnovljivih izvora energije, imamo vrlo različite modele koje možemo ponuditi klijentima. Kao što sam već spomenuo, ove smo godine po programu Zaštita okoliša odobrili oko 260 mil. kuna kredita, od kojih je velika većina još u fazi korištenja. No, zanimljivo je da se najveći dio odobrenih sredstava, gotovo 90%, upravo odnosi na projekte obnovljivih izvora energije.

Koji su projekti u području obnovljivih izvora energije najzastupljeniji?

Po broju projekata daleko su najzastupljeniji fotonaponski sustavi. Dakako, ima i projekata izgradnje postrojenja na biomasu (konkretno, dva kogeneracijska postrojenja na drvnu biomasu te tri projekta bioplinskih postrojenja), a uz jedno kogeneracijsko postrojenje odobrili smo i kredit za izgradnju postrojenja za proizvodnju peleta. No, FN sustavi su nešto za što dnevno imamo i po nekoliko upita što ukazuje na veliki interes poduzetnika za takve vrste ulaganja.

Godine 2008. i 2009. imali smo program za financiranje pripreme i izrade projektne dokumentacije. Tih su se godina upravo projekti obnovljivih izvora zahuktavali i ljudi su počeli više razmišljati o energetici pa tako i o obnovljivim izvorima energije. Sa Svjetskom bankom uspostavili smo darovnicu prilikom čega je plasirano oko 11,2 mil. kuna koji su bili odobreni za financiranje 16 projekata. Krediti su bili odobreni u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na način da se za projekte za koje se nakon izrade dokumentacije ispostavilo da su isplativi i profitabilni (dakle, oni u koje bi trebalo ulagati) iznos kredita za projektnu dokumentaciju trebao jednokratno zatvoriti iz kasnije odobrenog kredita za osnovna sredstva, odnosno za ulaganje u sam projekt. U slučaju da se napravila projektna dokumentacija nakon koje se ispostavilo da pojedini projekt ipak nije financijski isplativ, taj kredit je postao darovnica. Dakle, klijent nema obvezu povrata kredita.

Zašto je u području, npr. Dalmacije razmjerno malo i FN sustava i toplinskih solarnih kolektora? Ne bi li se to trebalo promijeniti?

Problem malog broja solarnih instalacija na području Dalmacije, koje je izrazito povoljno za Sunčevu energiju, vidim prije svega u nedovoljnoj svijesti građana koji još nisu prepoznali značaj i ulogu obnovljivih izvora. Nažalost, većina još uvijek ne shvaća da ušteda znači zaradu. Trebat će nam još vremena da osvijestimo ljude i prezentiramo im sve prednosti uštede energije i obnovljivih izvora energije . Vjerujem da ćemo kroz koju godinu imati puno bolje rezultate, pa tako i u Dalmaciji, ali i ostalim područjima u kojima se projekti obnovljivih izvora energije mogu dobro plasirati.
Do sada nažalost nismo imali ni jedan zahtjev za ugradnju toplinskih solarnih kolektora. Općenito, energetska učinkovitost je nešto o čemu se puno priča, ali se još uvijek na njezinoj provedbi nedovoljno radi. Njemačka je po pitanju energetske učinkovitosti daleko otišla pa je u tom pogledu osigurala i na tisuće radnih mjesta. Vjerujem kako iz njemačkog primjera možemo puno toga naučiti i primijeniti u Hrvatskoj. Ovdje bih još spomenuo još jednu zanimljivu kreditnu liniju koju smo imali i to od 19,5 mil. eura, od čega je do danas, po uvjetima programa Zaštita okoliša, odobreno gotovo 18 mil. eura . Riječ je prvenstveno o kreditima za obnovljive izvore energije. Istaknuo bih pozitivan primjer ulaganja razvojne agencije REA Kvarnera, koja je to jako dobro iskoristila te joj je odobren kredit za gradnju FN instalacija na pet škola. Riječ o vrlo zanimljivim projektima koji će marketinški odraditi veliki posao. Trebamo prvo uključiti javni sektor kako bi se i šira javnost potaknula na razmišljanje o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

Kakvu imate suradnju s HEP ESCO-om?

Upravo smo prije desetak dana imali sastanak s predstavnicima HEP ESCO-a gdje smo razgovarali o svim mogućnostima suradnje. Kako su nas izvijestili, oni trenutačno imaju osigurane izvore od Njemačke razvojne banke tako da im s tog aspekta trenutačno nisu potrebna naša sredstva. Kako smo dobili informaciju, HEP ESCO sve radi preko matične tvrtke, odnosno HEP-a kao vlasnika pa se u tom slučaju HEP izravno zadužuje, a to bi svakako trebalo razmotriti n kako premostiti. No, mogućnost za suradnja s HEP ESCO-om kao konzultantom na bilo kojem projektu, dapače, postoji uvijek. No, oni posluju komercijalno i ne možemo ih preferirati u odnosu na, npr. Energetski institut 'Hrvoje Požar' ili EKONERG ili bilo koju drugu konzultantsku kuću.

Što savjetujete budućim klijentima?

Uvijek savjetujem budućim klijentima da nam se jave, da dođu na razgovor kod nas prije nego se odluče otići u poslovnu banku. Klijenti trebaju biti upoznati sa svim uvjetima koje im HBOR nudi prema našim programima. Važno je istaknuti da HBOR po programu Zaštite okoliša financira do 75% ukupne vrijednosti investicije, da je moguće kreditiranje gotovo svih „zelenih projekata“ te da je fiksna kamata od 4% godišnje.prilično poticajna.
Svima koji su zainteresirani za korištenje naših sredstava, pomoći ćemo savjetima i svim informacijama kako bi pomogli u ostvarenju projekta, odnosno poslovnog plana.

Što biste još poručili za kraj?

Kao najvažnije, budućim klijentima bih poručio da nemaju straha ući u projekte, a posebice u one koji se odnose na obnovljive izvore energije. Mislim da je ovo rijetka prilika da poduzetnici mogu baviti proizvodnjom energije te da je sada pravo vrijeme da, s obzirom na sve zacrtane kvote koje moramo ispuniti, uskočimo u taj vlak i iz njega maksimalno izvučemo. Tko može, zna i raspolaže barem malo viška financijskih sredstva, sada je pravo vrijeme da iskoristi te mogućnosti. Regulative su se relativno dobro posložile i većinu toga smo već uskladili s Europskom unijom, dok će se neke stvari rješavati u narednom razdoblju.
Mi smo tu, otvoreni smo za sve vidove suradnje, želimo pomoći i zbog toga smo i osnovani.
HBOR ima svoje podružnice na pet lokacija: Splitu, Puli, Rijeci, Gospiću i Osijeku, tako da svi koji su zainteresirani, osim u centrali u Zagrebu, i u tim područjima, mogu dobiti sve potrebne informacije.