Za početak, zašto je uopće započeo taj proces zamjene radnih tvari, odnosno zašto se u svijetu raznim zakonima i propisima sve više zahtijeva napuštanje primjene najprije halogeniranih, a sada i fluoriranih ugljikovodika za okoliš prihvatljivijim radnim tvarima?

Spoznaja čovjeka o klimatskim promjenama na Zemlji, utvrđivanje uzroka i predviđanje posljedica, navela je na sustavno promišljanje o budućnosti i održivosti postojećeg načina življenja i želje za razvitkom. Temeljni čimbenik spomenutih promjena je stanje atmosfere, odnosno njeno onečišćenje uzrokovano emisijom štetnih tvari, odnosno plinova. Ravnotežno stanje atmosfere je poremećeno prvenstveno emisijom stakleničkih plinova koji dovode do globalnog zatopljenja i emisijom tvari koje oštećuju ozonski sloj u atmosferi, čime se remeti održivost flore i faune.
Halogenirani zasićeni ugljikovodici koji u svojoj strukturi sadrže klor (Cl) i fluor (F), zajedničkim imenom nazvani freoni, koji su imali ili imaju široku primjenu u rashladnoj i klima-tehnici, znatno utječu na obje uočene promjene, tj. na globalno zatopljenje (efekt staklenika) i na razgradnju ozona (ozonske rupe).
Treba istaknuti da su freoni samo jedan, znatno manji dio ukupnog spektra plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Najznačajniji uzročnik globalnog zatopljenja je pojačana emisija ugljik-dioksida (CO2), međutim freoni imaju znatno veći specifični utjecaj od CO2, tj. do nekoliko tisuća puta veći, ali količinski je njihova emisija u atmosferu znatno manja.
U razgradnji ozona, freoni koji sadrže klor, točnije opisano CFC (eng. ChloroFluoroCarbons) i HCFC (eng. HydroChloroFluoroCarbons) su daleko najznačajniji i, ako se zanemare prirodni procesi u atmosferi, onda su jedini uzročnik razgradnje ozona. Treba navesti još i treću grupu freona nazvanu HFC (eng. HydroFluoroCarbons) kao vrstu freona koja ne oštećuje ozonski sloj, s potencijalom razgradnje ozona ODP = 0 (eng. Ozone Depletion Potential), ali jedan dio iz te vrste koji se danas često koriste, kao npr. R 134a, R 404A, R 410a, R 407C značajno utječe na globalno zatopljenje, njihov GWP (eng. Global Warming Potential) iznosi 1300 - 3900. Drugi dio freona iz vrste HFC, kao npr. R 32, ima ODP < 750 i njihova primjena danas je u porastu. Ovdje treba još dodati i grupu nezasićenih halogeniranih ugljikovodika, HFO (eng. HydroFluoroOlefins) čiji je ODP = 0, a utjecaj na globalno zatopljenje neznatan, GWP = 1.

Koji su to najvažniji međunarodni sporazumi iz tog područja?

Odgovor čovjeka na uočene promjene sa ciljem smanjenja i ukidanja emisije štetnih plinova rezultirao je nizom dogovora o sustavnom gospodarenju štetnim tvarima i zamjenom radnih tvari u rashladnoj i klima tehnici. Započelo se 1987. godine usvajanjem Montrealskog protokola kojemu su pristupile sve zemalje svijeta pa se kao takav smatra najuspješnijim u povijesti čovječanstva. On regulira način korištenja, ali i u potpunosti ukida potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj. Vremensko razdoblje primjene pojedinih odredbi Protokola različito je za pojedine zemlje potpisnice Protokola, što ovisi o bruto domaćem proizvodu (BDP) i o stupnju tehnologijskog razvitka. Hrvatska je s danom potpisivanja svrstana u grupu zemalja Članka 5, tj. u grupu zemalja u razvoju.
Na temelju Konvencije UN-a o promjeni klime iz 1992. godine, u Kyotu je 1997. prihvaćen Kjotski protokol kojim industrijski razvijene države svijeta prihvaćaju obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Stupio je na snagu 2005. godine, nakon ratifikacije od strane 55 najrazvijenijih država svijeta, osim SAD-a. Za Hrvatsku je utvrđeno smanjenje emisije za 5% u odnosu na referentnu godinu u razdoblju 2008. - 2012. s nizom detalja vezanih uz provedbu. Hrvatska je postala punopravna članica Kjotskog protokola 2007. godine. RH je u tom razdoblju svrstana u grupu zemalja Članka 2 Montrealskog protokola, tj. u grupu zemalja u kojima je sustav primjene pojedinih odredbi već toliko uznapredovao da se pomoć međunarodnih fondova za provedbu može umanjiti ili gotovo ukinuti.
Montrealski i Kjotski protokol smatraju se temeljnim međunarodnim dokumentima vezanim uz smanjenje emisije štetnih plinova. Slijedio je niz međunarodnih konferencija i dogovora, završno s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine. Sporazum uključuje plan djelovanja i niskougljičnog razvitka čiji cilj je globalno zatopljenje ograničiti na razini 'znatno manjoj' od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te da će se ulagati napori da se taj porast ograniči na 1,5 °C. Sporazum obuhvaća razdoblje od 2020. godine nadalje. Prije Pariške konferencije i za vrijeme njezina trajanja zemlje sudionice, među kojima i Hrvatska, su podnijele sveobuhvatne nacionalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija. Pariški sporazum stupio je na snagu u studenom 2016. godine, nakon što su zadovoljeni uvjeti, odnosno nakon što ga je ratificiralo barem 55 zemalja koje su odgovorne za 55 % ili više globalnih emisija stakleničkih plinova. Cilj Sporazuma je smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja i zaustavio daljnji rast temperature zraka. Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147. koja ga je ratificirala.

No, tim se sporazumima rješava samo dio problema?

Vezano uz radne tvari u rashladnoj i klima-tehnici, potrebno je istaknuti da je primjenom onih koje ne utječu na razgradnju ozona, iz grupe freona to su HFC-i i HFO-i čiji je ODP = 0, riješen problem razgradnje ozona, ali je još uvijek ostao otvoren problem utjecaja na globalno zatopljenje. Budućnost radnih tvari treba, dakle, graditi na primjeni prirodnih radnih tvari bez utjecaja na globalno zatopljenje kao što su amonijak (R 717) i ugljik-dioksid (R 744), ugljikovodici iz grupe HC (eng. HydroCarbons) kao što su propan (R 290), izobutan (R 600a) i propilen (R 1270) te freona iz grupe HFO-a kao što su R 1234yf, R 1234ze i R 1233zd. Zajedničkim imenom takve radne tvari, s nikakvim ili malim utjecajem na globalno zatopljenje u stručnoj literaturi nazivaju se tvarima niskog potencijala globalnog zatopljenja (eng. Low GWP Refrigerants).

Koja su sve to nova rješenja za postojeće, a koja za nove rashladne i klimatizacijske uređaje? Koja su njihove glavne značajke i područja primjene?

Rješenja su raznovrsna i neprekidno se pojavljuju nova. Ona su rezultat istraživanja, tehnologijskog razvitka, ali i interesa pojedinih sudionika u tehnologiji rashladne i klima-tehnike, prvenstveno proizvođača opreme. Kontinuirano se nude nove radne tvari. To se odnosi na grupe HFC-a i HFO-a. Osnovni kriterij odabira je što manji utjecaj na globalno zatopljenje i bez utjecaja na razgradnju ozona. Što se tiče prirodnih radnih tvari, one su poznate odavno, od samih začetaka razvitka rashladne tehnike krajem 19. stoljeća. Nakon pojave freona tridesetih godina prošlog stoljeća primjena im je bila u zastoju, ali danas sve navodi na povratak i porast njihove primjene, a razvoj nove opreme za te radne tvari je u punom zamahu.
Za postojeće sustave, u kojima su se koristili ili se još uvijek koriste CFC-i ili HCFC-i, postoji mogućnost zamjene radnih tvari novima, ekološkima i regulatorno prihvatljivima. Nova radna tvar odabire se tako da ima što je moguće sličnija ili gotovo identična termofizikalna svojstva kako bi zamjena zahtijevala što manje neophodnih izmjena u postojećem sustavu. Postupak je nazvan eng. Retrofitting i njime se produljuje vijek korištenja postojeće opreme. Prikupljena stara radna tvar i ulje zbrinjavaju se kontroliranim i regulatorno određenim postupkom. Prilagodba novoj radnoj tvari ili zamjena pojedinih dijelova opreme, ispiranje sustava, prilagodba parametara rada, tlakova i temperatura, zamjena ulja za podmazivanje su postupci koji se uobičajeno provode.
Što se tiče novih sustava, danas se isključivo koriste radne tvari bez utjecaja na razgradnju ozona, ODP = 0, te s malim ili bez utjecaja na globalno zatopljenje, GWP << ili GWP = 0.
Preporuka odabira radnih tvari ovisno o području primjene, razini temperatura hlađenja, rashladnom učinu i sigurnosnim ograničenjima, prikazana je tablicom. U tablici su, osim freona, prikazane i prirodne radne tvari R 717 i R 744 iz tzv. Low-GWP grupe.

Primjena CFC/HCFC Retrofitting Novi sustavi
Klimatizacija i industrijsko hlađenje R-11 R-123 R-134a
R-12 R-134a, R-401a R-290
R-22 R-407C R-407C, R-410A
R-744 (CO2)*
R-717 (NH3)*
Split i prozorski klima uređaji R-22 R-407C R-407C, R-410A
Avionski klima uređaji R-12, R-12B1 R-124 R-124
Automobilski klima uređaji R-12 R-134a, R-401c R-134a, R-1234yf
R-1234ze, R-1233zd
Hladnjače iznad 0°C R-12 R-401a,b R-134a
Kućanski aparati i mali komercijalni rashladni uređaji R-12 R-401a,b R-134a, R-600a
Laki komercijalni uređaji R-22 R-404a R-404a
Hladnjače ispod -18°C
Pokretne hladnjače (kamioni, vagoni) iznad 0°C
R-502
R-12
R-402a
R-402b
R-401b
R-404a
R-32
R-134a
R-717, R-744
Pokretne hladnjače (kamioni, vagoni) za smrznutu robu R-502, R-12
R-500
R-402a
R-401a
R-404a
R-134a
Komercijalni rashladni uređaji, oko i iznad °C R-12 R-401b R-134a
Komercijalni rashladni uređaji, niske i srednje temperature R-22 R-404a R-404a, R-507
R-744, R-717
Vrlo niske temperature R-13B1
R-13
R-503
R-508a,b R-32
R-508a,b
R-744/R-717

(*) prirodne RT, ne spadaju u grupu freona (CFC, HCFC, HFC, HFO) i zasićenih ugljikovodika (HC)

Što je pak s radnim tvarima kao što su CO2, amonijak i zrak, od kojih se neki ubrajaju u najstarije poznate takve tvari?

Ugljik-dioksid ili R 744 i amonijak ili R 717 su prirodne radne tvari. Njihov je ODP = 0, a GWP = 1. Dakle, CO2, odnosno NH3 nemaju utjecaja na razgradnju ozona niti na globalno zatopljenje, a s obzirom na gotovo najbolju kombinaciju termofizikalnih osobina koje se traže pri izboru radne tvari za pojedinu primjenu, oni su danas ponovno u prvom planu.
Jedino što se smatra njihovim nedostacima su otrovnost i zapaljivost u slučaju amonijaka, odnosno visoki tlakovi zasićenja u slučaju CO2, što više nije u prvom planu jer se kompenziraju naprednim tehnologijskim rješenjima. Prema prethodnim priopćenjima znanstvenih i razvojnih istraživanja, R 717 bi u skoroj budućnosti mogao naći primjenu i u kombinaciji s poluhermetičkim i hermetičkim kompresorima koja je do nedavno bila u potpunosti isključena. To znači da se bliži vrijeme primjene i u komercijalnim rashladnim sustavima.
Preporuka jednog dijela neovisne stručne javnosti da se R 717 kao radna tvar u rashladnoj i klima-tehnici koristi gdje god je to moguće je trajna. Kao dio takvih razmišljanja može navesti stručni članak 'Amonijak stara nova radna tvar u tehnici hlađenja', gdje je uz mene autor bio i Damir Vanđelić ('Sunčeva energija', Vol. 12, No. 1-2, Rijeka, 1994) i gdje se još 1994. godine stručnoj javnosti ukazivalo na ekološki i energijski održiva rješenja.
Zrak ili R 729 se ne smatra radnom tvari, već je on gotovo isključivo prijenosnik energije u svim sustavima hlađenja prostora, bilo da se radi o prostorima gdje boravi čovjek ili o prostorima za skladištenje hlađene i smrznute robe. Zrak, kao i voda ili R 718, su najšire korišteni prijenosnici energije koji su prisutni u gotovo svim toplinskim sustavima. Suvremena razvojna istraživanja pokazala su da bi se u skoroj budućnosti zrak i voda mogli koristiti i kao radna tvar, ali treba pričekati razvoj tehnologije koji će cijenu takvih uređaja učiniti prihvaljivim.

Čini se da se sve učestalije postrožuju zakoni i propisi o primjeni radnih tvari. Znači li to možda da će za desetak godina i današnja rješenja kao što su R 32 ili R 1234 biti prošlost?

Točno je da se svjetska, a naročito stručna javnost, osim u pojedinim suvremenim ekscesnim gotovo grotesknim situacijama koje su, nadajmo se, prolaznog karaktera, okreće prema održivim rješenjima, u ovom slučaju niskougljičnim tehnologijama. Posljedica takvog stanja svijesti su trajno ograničavanje primjene štetnih i usmjerenje prema tvarima NPGZ-a (tj. Low GWP).
Vrlo vjerojatno je da će R 32 s GWP = 677 i slični biti istisnuti i zamijenjeni s tvarima još nižeg GWP-a. Manje je vjerojatno da će u skoroj budućnosti biti istisnuta HFO grupa (R 1234yf, R 1234ze i R 1233zd) čiji je GWP < 3 i koja se tek afirmirala istiskivanjem R 134a čiji je GWP = 1300. Ako se cijena HFO-a koja još uvijek vrlo visoka (do 130 EUR/kg) prilagodi tržištu koje u tom slučaju diktira prvenstveno automobilska industrija, vrlo je vjerojatno da će s obzirom na vrlo jaku interesnu skupinu primjena HFO-a potrajati dulje.

Što sve tu propisuje tzv. F-Gas Regulativa?

Što se tiče suvremenih zakona i propisa, najznačajnije promjene je donijela revidirana Uredba (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima ili F-Gas Regulativa. Zbog značaja za današnje tržište proizvoda i opreme dobro ih je citirati.

  1. Od 1. siječnja 2015. gdine zabranjuje se stavljanje na tržište hladnjaka i zamrzivača za kućnu uporabu koji sadrže HFC radne tvari s GWP ≥ 150. To znači da više nije moguće kupiti hladnjak punjen s R 134a. Danas ti uređaji na tržište dolaze najčešće punjeni s R 600a (izobutan).
  2. Od 1. siječnja 2022. godine zabranit će se stavljanje na tržište hladnjaka i zamrzivača koji se koriste u komercijalne svrhe (hermetički zatvorena oprema) koji sadrže HFC radne tvari s GWP ≥ 150. Danas se još uvijek ti uređaji pune s radnom tvari R 134a i R 404A, što od 2022. godine neće biti moguće. Pretpostavlja se da će najčešća zamjena biti prirodne radne tvari: propan (R 290) i izobutan (R 600a) u manjim uređajima.
  3. Od 1. siječnja 2020. godine zabranjuje se stavljanje na tržište nepokretne rashladne opreme koja sadrži HFC-ove s GWP ≥ 2500, osim opreme za hlađenje na temperaturama ispod -50 °C, što u prijevodu znači da će se od tog datuma zabraniti uporaba radne tvari R 404A (R 422D, R 507) u novim nepokretnim rashladnim uređajima.
  4. Od 1. siječnja 2022. godine zabranjuje se stavljanje na tržište centraliziranih rashladnih uređaja koji se koriste u komercijalne svrhe (u dućanima, supermarketima i dr) s nazivnim kapacitetom od 40 kW ili više koji sadrže HFC-ove s GWP ≥ 150, osim u primarnom krugu kaskadnih sustava kada je moguće koristiti HFC-ove s GWP < 1500. Dakle, ovim se zabranjuje korištenje radne tvari R 404A u tim uređajima, a dopušta se korištenje radnih tvari kao što su propan, amonijak, CO2 ili bilo koji HFC s GWP < 150. U slučaju da se radi o kaskadnom rashladnom uređaju koji se koristi u komercijalne svrhe, u donjoj kaskadi mora biti radna tvar s GWP < 150, a u gornjoj kaskadi se dopušta koristiti, npr. HFC, R 134a.
  5. Od 1. siječnja 2020. godine zabranjuje se stavljanje na tržište pokretnih sobnih klimatizacijskih uređaja koji sadrže HFC-ove s GWP ≥ 150.
  6. Od 1. siječnja 2025. godine zabranjuje se stavljanje na tržište jednostrukih tzv. split klimatizacijskih uređaja s manje od 3 kg HFC radne tvari s GWP > 750. Iz tog razloga gotovo sve tvrtke započele su razvoj i proizvodnju tih uređaja s R 32.

Također, Uredba je donijela i promjene s obzirom na servisiranje i održavanje postojeće rashladne i klima-opreme. Tako se od 1. siječnja 2020. godine zabranjuje se servisiranje i održavanje rashladne opreme s minimalnim punjenjem ekvivalentnim 40 t CO2 s radnom tvari s GWP ≥ 2500, osim:

  1. vojne opreme
  2. uređaja za duboko smrzavanje (ispod -50 °C)
  3. kada se koristi obnovljeni i oporabljeni HFC s GWP > 2500, koji se mogu koristiti do 2030. godine uz sljedeća ograničenja:
    • oporabljeni: da su propisno označeni te da se koriste za servisiranje i održavanje postojeće rashladne opreme
    • obnovljeni:
      1. da se koriste za servisiranje i održavanje postojeće rashladne opreme
      2. da su prikupljeni iz jednake opreme,
      3. mogu biti korišteni samo od tvrtka koja je obavila prikupljanje kao dio održavanja ili servisiranja ili od tvrtke za koje je prikupljanje obavljeno kao dio održavanja ili servisiranja.

Mjere su precizirane tehnički i vremenski. Sukladno Uredbi i Pariškom sporazumu, svaka zemlja potpisnica, među njima i Hrvatska, obvezala se svakih pet godina obavješćivati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva.

Koliko sve to košta? Isto tako, koje su koristi od zamjene radnih tvari za društvo u cjelini, a koji su problemi koji se možda na prvi pogled ne vide?

Cijena je vrlo visoka. Ako se ulaganja usmjere prema razvoju i tehnologiji, tada koristi imaju svi koji sudjeluju u njima - novac se najvećim dijelom vraća tamo odakle je plasiran. Nije pitanje koje zemlje najznačajnije sudjeluju u razvoju tehnologija, pitanje je hoće li se oni koji kaskaju uspjeti uključiti u društvo zemalja koje su spremne konzumirati ulaganja u razvoj i vične su takvom društvenom planiranju. Prostor je otvoren, treba se uključiti.
Cijena? Sukladno Pariškom sporazumu, Europska unija će povećati svoj doprinos međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena u skladu sa zadanim ciljem u iznosu od 100 milijardi američkih dolara godišnje. Cilj je postavljen za industrijalizirane zemlje do 2020. s izgledom na produljenje do 2025. godine.
Ukupni doprinosi EU-a i država članica u 2015. godini iznosili su 17,6 mlrd. eura, što predstavlja znatno povećanje u odnosu na 2014. Doprinosi su uspješno usmjereni na inicijative za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu u zemljama u razvoju.
Za pretpostaviti je da sve moguće nepoznanice i zamke koje se u provedbi ambicioznih zamisli mogu pojaviti, nisu sagledane. Da je to bilo moguće, tada ne bi bile nepoznanice i bile bi uključene u sadašnja rješenja. Jedna od zamki je sam čovjek, odnosno pojava onakvih kakve ne želimo, ali na to sam se već ranije osvrnuo.

Gdje je u cijelom tom procesu Hrvatska?

Hrvatska je kao potpisnica svih navedenih temeljnih dokumenata i deklaracija prihvatila provoditi mjere kako je njima predviđeno. Dio njih je prethodno citiran da bi se stekao dojam o razini i detaljima predviđenih mjera. U svim zemljama potpisnicama vremenski plan primjene pojedinih mjera nije isti, on je putem pregovora prilagođen specifičnim pokazateljima od kojih su najznačajniji stupanj tehnologijskog razvitka i financijske mogućnosti za provedbu pojedinih mjera.
U svrhu stručnog osposobljavanja i podizanja spremnosti tržišta odnosno izobrazbe servisera, u Hrvatskoj se od 1999. godine počeo provoditi projekt Refrigerant Management Plan (RMP). Program se temeljio na temama Montrealskog i Kjotskog protokola i bio je financiran od Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), a proveden putem Organizacije UN-a za industrijski razvoj (UNIDO). U Hrvatskoj je proveden putem današnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U okviru programa uspostavljena su četiri centra za provedbu: u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu - svi pri strojarskim, a u Osijeku pri elektrotehničkom fakultetu. Program se provodio do 2011. godine. Program izobrazbe tada je prošlo ukupno 4500 servisera, tehničara i inženjera.
Osim izobrazbe kadrova, UNEP je u Hrvatskoj istovremeno financirao i niz projekata koji su se bavili uvođenjem novih, ekološki prihvatljivih radnih tvari. Među njima može se istaknuti projekt zamjene R 22 propanom (R 290) u postojećim rashladnicima vode na osam lokacija u javnim ustanovama, općim bolnicama, galerijama i muzejima.
U Hrvatskoj je 2014. godine počela provedba sustava ovlašćivanja i cjeloživotnog obrazovanja temeljena na F-Gas Regulativi. Ona se provodi putem MZOIE-a koje je na otvorenom natječaju prihvatilo program obrazovanja Hrvatske udruge za rashladnu, klima tehnuku i dizalice topline (HURKT). Program se provodi po sličnoj shemi kao i RMP, tj, u četiri centra HURKT-a, u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Istovremeno je započela provedba stručnih ispita koju je pokrenuo MZOIE putem Stručnog ispitnog povjerenstva imenovanog od strane MZOIE-a uz tehničku i organizacijsku pomoć HURKT-a.
Položenim stručnim ispitom, fizičke osobe se ovlašćuju (certificiraju) za bavljenje djelatnošću sukladno F-Gas Regulativi. Tvrtke koje zapošljavaju ovlaštene stručnjake stječu pravo na registraciju pri MZOIE-u za bavljenje predmetnom djelatnošću.
Do danas je sukladno F-Gas Regulativi ovlašteno ukupno 1677 fizičkih osoba u svim kategorijama, što znači u kategorijama nepokretnih, odnosno stabilnih uređaja (I. II, III. i IV) i u kategoriji pokretnih, odnosno mobilnih uređaja. Na taj način stečeno uvjerenje ima međunarodnu valjanost. Dinamika ovlašćivanja po godinama prikazana je na slici.
U najrazvijenijim zemljama EU-a broj ovlaštenih servisera kategorije I. i II, sukladno F-Gas regulativi, je približno 40 na 100 000 stanovnika, a u zemljama koje su pristupile EU-u u grupi 10 + 2 taj broj je približno 15, dok u zemljama iz najbližeg okruženja koje su izvan EU-a proces obrazovanja koje prethodi ovlašćivanju je tek u začetku.

Koja je u svemu tome uloga državnih tijela kao što je MZOIE, ali i struke okupljene u HURKT-u?

Ministarstvo putem Službe za klimatske aktivnosti i zaštitu ozonskog sloja priprema strategiju održivog gospodarenja nacionalnim resursima, usklađuje je s međunarodnim sporazumima i brine o provedbi aktivnosti vezanih uz preuzete obveze iz, počevši od Montrealskog protokola do završno s Pariškim sporazumom. Provedene aktivnosti, razina ispunjavanja preuzetih obveza, ocijenjeni vrlo pozitivno. U odnosu na zemlje EU-a iz grupe 10 + 2, Hrvatska je odmakla daleko i nalazi se u samom vrhu, dok je u bližem okruženju provedba odgovarajućih programa u samom začetku. Ministarstvo također obavlja i poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka, održivog gospodarenja otpadom, vrši registraciju pravnih osoba, tvrtki, koje obavljaju djelatnosti vezane uz stakleničke plinove, upravlja sustavom ovlašćivanja fizičkih osoba, putem imenovanog stručnog ispitnog povjerenstva provodi stručne ispite za osobe koje se bave predmetnom djelatnošću. Isto tako, vrši nadzor i usklađuje programe cjeloživotnog obrazovanja vezane uz sve djelatnosti koje dolaze u dodir sa stakleničkim plinovima.
S druge strane, HURK u svoja četiri centra , kao dio programa svog djelovanja, izvodi radionice i seminare iz sustava cjeloživotnog obrazovanja u trajanju 1 - 4 dana. Na temelju javnog poziva za izvođenje predmetnih programa MZOIE-a izdaje suglasnost za njihovo provođenje. Također, HURKT daje stručnu i tehničku pomoć pri izvođenju stručnih ispita za servisere i tehničare koji rukuju stakleničkim i za ozon štetnim plinovima, često se kaže samo 'servisere rashladnih i klima uređaja', pokretnih (vozila) i nepokretnih (stabilnih).
Budućnost radnih tvari u rashladnoj i klima-tehnici vidimo u primjeni tvari niskog GWP-a. To su R 717, R 744, HC grupa (R 290, R 600a i R 270), HFO grupa (R 1234yf, R 1234ze i R 1233zd). Za rad s tim radnim tvarima u pripremi su programi cjeloživotnog obrazovanja s kojima se namjerava započeti u 2018. godini, a posebna briga vodit će se o stručnjacima za rad s amonijakom jer danas se oni na tržištu rada mogu naći 'u tragovima'.


Novonabavljena dizalice topline s CO2 kao radnom tvari na kojoj se provodi praktična obuka servisera i tehničara