Za početak, kako biste ocijenili rad Hrvatskog operatora tržišta energije u proteklih pet mjeseci, koliko ste na njegovom čelu? Jesu li u međuvremenu učinjene kakve promjene u odnosu na ranije, u smislu reorganizacije, povećanja ili smanjenja broja djelatnika, opsega posla i sl.?

Preuzimanje dužnosti direktora Društva dogodilo se u vrlo intenzivnom periodu izrade i donošenja novog Tarifnog sustava i pripadajućih pravilnika za OIEiK koji je bio popraćen velikim interesom javnosti s obzirom na to da isti nije bio determiniran i pripremljen na vrijeme od strane bivše vladajuće garniture u resornom ministarstvu, tako da mi je fokus bio na aktivnom sudjelovanju i organizaciji rada radnih tijela skupine na čelu s MINGO-om (EIHP, HERA, HROTE, HEP). Ta skupina je isti posao završila u rekordno kratkom periodu s obzirom na opseg posla, na čemu se ispred HROTE-a moram zahvaliti na vrlo kvalitetnoj suradnji svim članovima radne skupine. Vezano uz to, aktivnosti na tržištu plina su se tijekom ove godine intenzivirale, i samim tim, to je pred nas postavilo nove izazove. Isto se događa i na tržištu električne energije na kojem od 1. listopada stupaju na snagu nova pravila sedmodnevnog načina rada, za koji se HROTE intenzivno pripremao u ovom periodu. Parelelno s time ide i paket energetskih zakona u čijoj izradi sudjeluje i HROTE. Postojeći način rada definitivno zahtijeva prilagodbe za nove izazove koji su pred nama, stoga je moj fokus usmjeren u tom pravcu.

Ovaj period traži hrabre i brze ljude od konkretne akcije s vizijom razvoja energetskog sektora države, temeljenog na domaćem potencijalu. Žalosno je što se energetikom strateški u zadnjih 20-tak godina nitko nije ozbiljnije bavio. U ovih pet mjeseci uočio sam dosta nelogičnosti, no to mi je poticaj i veliki izazov da se više angažiram i potičem svoje vrijedne kolege da daju svoj stručni maksimum, ali želim i da HROTE stekne dignitet. To je državna institucija s javnim ovlastima i sudionici na tržištu to moraju shvatiti, a vidim da mnogi to relativiziraju.

Kada je riječ o obnovljivim izvorima, Ministarstvo gospodarstva je najavilo da će do 31. listopada revidirati Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz lipnja ove godine, s time da neće biti bitnijih promjena, osim što bi se trebala povećati kvota za sunčane elektrane. Kako gledate na postojeći Tarifni sustav?

Novi Tarifni sustav donio je niz novina i upravo zato nisu rađene Izmjene i dopune, nego kompletno novi Tarifni sustav. Pri njegovoj izradi, za koju nije bilo puno vremena, trebalo je uzeti u obzir i javnost i investitore koji su forsirali da se neka pitanja što prije riješe. Moramo biti iskreni i priznati da su, s obzirom na smjenu vlasti, radna tijela trebala taj posao odraditi puno prije, kad se već znalo da se približavamo ispunjavanju kvote za sunčane elektrane i trebalo je učiniti bar izmjene i dopune Tarifnog sustava. Obzirom da Tarifni sustav nije bio pripremljen na vrijeme, dogodila se "rupa" od 17. travnja do donošenja novog Tarifnog sustava, a to javnost i investitori nisu zaslužili.

Novi Tarifni sustav je temeljit koliko smo to u zadanim okvirima mogli učiniti. Savršenstva nema u ničemu pa ni Tarifni sustav nije takav, ali donio je niz novina, od kojih posebno ističem poticanje udjela domaće komponente u ukupnoj investiciji, kako bi se potakla domaća proizvodnja i otvaranje novih radnih mjesta. Bitna novost je i da su kvote za sunčane elektrane udeseterostručene, što je u usporedbi s ostalim razvijenim svijetom možda malo, ali za nas je to kvantni pomak naprijed. Interes za sunčane elektrane je izniman, a naša služba dnevno prima desetak zahtjeva za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije.

Moram napomenuti da su zahtjevi koji se pred nas stavljaju vrlo izazovni, a nas je tu samo 22. Ljudi daju maksimum od sebe kako bi bili stručna podrška MINGO-u i HERA-i, kao i ostalim sudionicima na tržištu. Moramo biti homogeni, okupiti sve ljude koji u energetici imaju što reći i trebamo izmijeniti stavove kako bi napravili dobar posao.

Znate li koliko bi se u novom Tarifnom sustavu trebala povećati kvota za sunčane elektrane?

Za korekcije Tarifnog sustava nadležan je MINGO, koji ima podatak koliko je trenutno zahtjeva pristiglo i zna koje su obveze iz Strategije energetskog razvoja RH. Da li je to strategija ili je to taktika, o tome možemo diskutirati, s obzirom da je Strategija rađena za period od 12, a ne za period od 20, 30 ili 50 godina, kao što se u svijetu radi.

Ovo su više vatrogasne mjere, a ne strategija, no mi se toga trebamo pridržavati i MINGO će adekvatno odgovoriti. Rok je 31. listopada i HROTE u tome aktivno sudjeluje, a rok za donošenje tog propisa će biti ispoštovan.

U narednih godinu dana MINGO očekuje ostvarenje 102 projekta postrojenja na obnovljive izvore ukupne snage 188 MW (između ostalog, 6 vjetroelektrana snage 136 MW za koje je već sklopljen ugovor s HROTE-om, 83 sunčane elektrane, pet elektrana na biomasu snage 5 MW, geotermalne elektrane snage 4,71 MW). Imate li projekcije koliko će to povećati isplate iz HROTE-a?

Činjenica je da je HROTE do pojave velikog interesa za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora prikupljao puno više sredstava nego što je isplaćivao. Taj trend je promijenjen i, sukladno tome, rade se projekcije. Krajem listopada šaljemo u MINGO projekcije za 2013. godinu i želimo da budu što preciznije. Isplate će se sigurno povećati, a naš zadatak je da priljeve i odljeve sredstava uskladimo. Ne samo da plaćamo redovno, već i prije zadanog roka od 45 dana. Trudimo se biti primjer i uredno se pridržavati svojih obveza.

Isto tako, očekuje se da će u sljedećih osam godina u sustavu poticaja, prema procjenama MINGO-a, biti 1200 MW iz vjetroelektrana, a logično je očekivati i da će udio ostalih obnovljivih izvora značajno rasti. Kako će se to odraziti na sustav poticaja, odnosno koje je promjene je po vašem mišljenju nužno napraviti da bi u fondu iz kojega se oni isplaćuju bilo dovoljno novaca za sve projekte?

Procjene trendova rade se iz godine u godinu. Sada predviđati koliko novaca će trebati isplatiti u narednih godinu dana je vrlo zahtjevno. Treba uzeti u obzir da je od 2007. do 31. prosinca 2011. godine u sustavu poticaja za sunčane elektrane s potpisanim ugovorom bilo tek 0,5 MW, a samo od Nove godine do 17. travnja "ispucano" je dodatnih 0,5 MW, čime je kvota ispunjena do kraja. Kako bi bili precizni, iskoristiti ćemo zakonsku mogućnost da projekcije za iduću godinu radimo koncem listopada. Deplasirano je reći nešto što se na koncu može obiti o glavu, tim više što su svi osjetljivi kada su financije u pitanju. Sad imamo 136 MW u vjetroelektranama, a spominje se 1200 MW u narednih osam godina, iako je 380 MW granica koju HEP-ov sustav regulacijski trenutno može podnijeti. Imamo problem da HEP-ove hidroelektrane zbog obveza prema povlaštenim proizvođačima iz OIEiK prelijevaju vodu. Duša me boli zbog toga. Činjenica je da imamo ograničenje u mreži i moramo se uskladiti i zato je dobro što je energetika kao sektor sada cjelovito obuhvaćena tako da imamo sustav rukovođenja i strateškog razmišljanja na jednom mjestu, što prije nije bio slučaj. Energetikom se svatko bavio na kratki rok, a u energetici se planiranje mora raditi 20, 30 godina unaprijed.

Moramo raditi na tome da se novi megavati iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije mogu priključiti na mrežu, a za to nam treba razvoj prijenosne i distribucijske mreže te nove regulacijske elektrane, poglavito reverzibilne hidroelektrane. Povlašteni proizvođači električne energije također imaju obveze, a oni do sada nisu morali raditi ni raspored koliko će proizvoditi niti su vodili računa o tome što to znači za regulaciju u mreži, dok u dispečerskom centru HEP-a ljudi ne spavaju. Kada smo uputili povlaštenim proizvođačima energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije zahtjev da nam ispostave plan proizvodnje bilo je čuđenja. HEP-ov dispečerski centar trebao bi ponuditi uslugu planiranja proizvodnje za obnovljive izvore i kogeneraciju na komercijalnoj bazi. Kvalitetnim planiranjem proizvodnje postiže se višestruki učinak u energetskoj učinkovitosti, smanjenju ispuštanja CO2, smanjenju opterećenja sustava i samih ljudi, a financijski učinak sam proizlazi iz navedenog.

HEP je odnedavno i službeno postao povlašteni proizvođač iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije?

Povijesna je činjenica da je HEP tek prije desetak dana s HROTE-om potpisao prvi ugovor za agregat biološkog minimuma na HE Lešće snage 1 MW i time zvanično postao novi povlašteni proizvođač iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Jednom prilikom sam predsjednika Uprave HEP-a pitao gdje je HEP u obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji? Rekao sam mu: 'Vi nama niste subjekt, već objekt', u smislu obnovljivih izvora energije. Eto, s novim rukovodstvom je i taj problem riješen. A, moramo biti svjesni činjenice da HEP istodobno ima pola proizvodnih kapaciteta instaliranih u hidroelektranama. Nije logično da svaka hidroelektrana ima certifikat da proizvodi energiju iz OIE-a, a za to ne dobivaju nikakav poticaj. Početkom 2013. uvest ćemo certifikate za jamstvo podrijetla električne energije.

O kakvim se certifikatima radi?

Opskrbljivači električnom energijom iz obnovljivih izvora moći će zatražiti takav certifikat od HROTE-a, kako bi na tržištu ponudili "zelenu energiju". Primjerice, IKEA je po tome poznata u svijetu i hvali se da svaki njen trgovački centar troši električnu energiju proizvedenu isključivo iz obnovljivih izvora. Ta certifikacija ima svoju cijenu, a ovdje se prvenstveno radi o ekološkoj osviještenosti koju svakako treba poticati. O tome ćemo detaljno moći govoriti kada to razradimo kroz zakonske izmjene.

Kada je riječ o tržištu električne energije, kako komentirate činjenicu da je na njemu razmjerno mali broj 'igrača' (svega osam) i da je ostvarena potrošnja električne energije prvog tzv. neovisnog opskrbljivača (tj. onoga koji nije u sastavu HEP Grupe) čak sto puta manja? Očekujete li da bi se tu nešto uskoro moglo promijeniti?

Postavio bih pitanje što se nakon otvaranja tržišta električne energije promijenilo vezano za cijenu? Dok imamo vrlo široko obuhvaćen pojam socijalne kategorije i sve ostalo uključeno u cijenu, promjena ne može biti! To je zakon povezanih posuda. S obzirom na to da cijena električne energije nije tržišna, već regulirana, bilo je za očekivati slabiji interes potencijalnih sudionika na tržištu, bez obzira što je od otvaranja tržišta prošlo sedam godina. Dok su cijene takve, i tržište neće funkcionirati. Oni koji si prema imovinskom cenzusu mogu priuštiti tržišne cijene struje, oni bi ih trebali i platiti, dok primjerice, onaj tko nema posla, ne može biti u istoj kategoriji. Međutim, to je pitanje za širu društvenu raspravu.

Treći energetski paket trebao bi uvesti status zaštićenog kupca i osigurati takvima energetski minimum...

Da, nadam se da će tako i biti. Nužna je revizija tržišta, treba reći kakvo je stanje stvari, ne zavaravati se i donijeti konkretne korake koje će to promijeniti. Treba uvesti cenzus za socijalnu kategoriju i treba doznati o kojem se broju obitelji radi. Tu su nezaposleni, umirovljenici s malim primanjima... A, teret tržišne cijene energenata moraju podnijeti oni koji to mogu. Mediji bi trebali poticati donosioce odluka da učine takve promjene.

Kada se pak radi o tržištu plina, kakva su iskustva iz protekle plinske godine vezana uz uravnoteženje tržišta?

Naša uloga je organizacija tržišta i financijsko poravnanje sudionika na tržištu putem voditelja bilančnih skupina. Do 31. prosinca 2011. postojao je samo jedan dobavljač, a od 1. siječnja 2012. se primjenjuje model uravnoteženja koji je propisan pravilnikom koji je donijeo MINGO. Naš dio je korektno odrađen, a ostalo je strategija koja nadilazi domenu HROTE-a pa čak je jednim dijelom i političko pitanje. Pojavili su se novi igrači, tržište ima uzlazni trend.

Uskoro se može očekivati i novi Zakon o tržištu plina? Kakve promjene on donosi s obzirom na HROTE i s obzirom na tržište te hoće li konačno potaknuti njegovu dugoočekivanu liberalizaciju?

U visokoj smo fazi rasprava o prijedlogu Zakona o tržištu plina. Sa svim sudionicima imamo visok stupanj suglasnosti i mislim da je od svih zakona na kojima radimo, taj najdelikatniji. Radimo oprezno, "hodamo po jajima". Prijedlog nacrta je, zapravo, prijevod: jedno su direktive, drugo su uredbe. Po uredbama se mora postupati, a direktive su preporuke. Ako se implementiraju direktive kao nešto obavezno, tu nacionalni interesi ne moraju biti zaštićeni, a MINGO, HERA i HROTE zajednički rade na tome da se naši nacionalni interesi maksimalno zaštite. Okvir je vrlo zahtjevan, a ni vremena nema puno, treba biti mađioničar i to posložiti. Prijedlog nacrta Zakona o tržištu plina trebao bi se naći na čitanju tijekom jesenskog zasjedanja Sabora.

I za kraj, možete li reći nešto više o poticanju proizvodnje biogoriva, za što je HROTE također zadužen?

Sustav za poticanje proizvodnje biogoriva zaživio je u svibnju 2011. donošenjem Zakona o biogorivu i pripadajućih podzakonskih akata. Trenutno na tržištu postoje svega dva povlaštena proizvođača biogoriva kojima se isplaćuju poticaji, to su Biodizel Vukovar i Biotron iz Ozlja. Tu je i 10 distributera od kojih se prikuplja naknada od 0,5 kune po litri prodanog goriva. Osnovni problem na tržištu biogoriva je što većina sirovine iz koje se proizvodi biogorivo, nažalost, nije iz Hrvatske. To je žalosno i zato treba razmotriti daljnje davanje poticaja za nešto što u potpunosti uvozimo. To nije svrha poticaja jer imamo obilje neobrađenih površina, a uvozimo sirovinu za proizvod koji potičemo. Mislim da će se i kolege iz ostalih ministarstava trebati pozabaviti tom problematikom, kako bi napravili sustav koji je za Republiku Hrvatsku održiv.