Poštovani gosp. Kuzman, za početak nam recite nešto više o Plinoservisu Kuzman.

Obrt postoji već dvadeset godina. Specifičnost naše tradicije leži u činjenici da djelatnost nismo nikada mijenjali, a to znači da se bavimo servisom plinskih bojlera, izradom plinskih instalacija i centralnog grijanja, izvođenjem i sanacijama kotlovnica te pronalaženjem tehničkih rješenja za neispravne dimovodne kanale. U posljednje vrijeme sve se više bavimo sanacijama dimnjaka i dimovoda.
Imamo 17 zaposlenih i svake godine 2 - 3 učenika školujemo za zvanje plinoinstalatera. Naglasio bih da im pružamo mogućnost da kod nas ostanu raditi. Taj je kadar teško pronaći i shvatili smo da bez kadra kojeg sami obrazujemo nemamo ništa. Plinoinstalateri koji se trenutno nalaze na burzi rada su neiskusni i u većini slučajeva taj posao ne žele raditi! Dakle, jedino kadar koji sami obrazujemo je pouzdan i kvalitetan. 
Uz to, naglasio bih da smo ove godine zaposlili dva nova djelatnika.

Uvijek imate nova inovativna rješenja. Uostalom, upravo ste Vi prvi započeli sa sanacijom velikih kotlovnica ugradnjom kondenzacijskih plinskih aparata.

Točno. Naime, primjetili smo da je tehnika koja se do sada koristila 'dala svoje'. Tehnička rješenja trebalo je modernizirati u cilju manje potrošnje energenata, ali i ekologije. Do sada smo velik broj kotlovnica prebacili s klasičnog ložišta na kondenzacijska i pokazalo se da su korisnici izuzetno zadovoljni. Uštede su zaista velike. Na primjer, u zgradi s 220 stambenih jedinica u Kutini stari kotao zamijenjen je novim kondenzacijskim i ostvarena je ušteda od 40%. Fokusiramo se na zamjenu dotrajalih uređaja i kotlovnica s niskim stupnjem iskoristivosti gdje uvodimo nova pouzdana kondenzacijska rješenja i to nam je primarni cilj.
Drugi važan dio poslovanja su zgrade s više stambenih jedinica koje imaju etažno grijanje, ali koje karakteriziraju loši dimnjaci. U tim slučajevima radimo i projektiramo tako da svi korisnici pređu na kondenzacijske uređaje jer tada dotrajali dimnjaci imaju najveće mogućnosti za sanaciju. Posla ima dovoljno, no najveći problem je financiranje. Veći objekti s dobro organiziranim upraviteljima zgrada pomažu stanarima da dođu do financijskih sredstava i takvih je sve više. U pravilu, situacija ide na bolje i to je dobro.
Kondenzacija je prihvaćena kao najbolje rješenje i nije više nepoznanica kao što je bila prije nekoliko godina. Problem je kod velikih zgrada jer zakon nalaže da se bilo kakve preinake smiju izvoditi jedino uz pristanak svih stanara. To je za sada jedina, ali velika kočnica novim projektima. No, i unatoč tome kondenzacijska rješenja su sve više zastupljena.

Što je sa servisiranjem plinskih aparata?

Već se 2,5 godine ne bavimo servisiranjem plinskih uređaja. Razlog je vrlo jednostavan. Ocijenili smo da je taj segment u Zagrebu prenapučen i da taj posao rade i oni koji ga znaju i oni koji ga ne znaju. Smatrali smo nužnim maknuti se iz tog posla i okrenuti se drugim i boljim stvarima. Smatram da i sami uvoznici plinske opreme svoj posao ne rade najkorektnije. Mislim da bi bilo puno efektnije da ima manje servisa u Zagrebu, ali s više zaposlenih pa bi se onda mogla očekivati stručnost kadra i kvalitetno obavljen posao.
Što se tiče ideje o godišnjim ugovorima za održavanje plinskih uređaja, ona je jako stara i datira s kraja osamdesetih. No, kada je to doba prošlo i kada je standard pao, nastupili su problemi. Tada smo odustali od takvog načina poslovanja, iako smo u nekoliko navrata ponovno pokušavali, ali bez uspjeha. No, u suštini gledano, ideja o godišnjim ugovorima nije loša.

Govoreći o Vašem poslovanju, ne smijemo zaboraviti spomenuti vrlo dobru organizaciju. Od 2005. imate certifikate ISO 9001:2000, a od 2006. godine i ISO 14001:2004. Dakle, vodite računa o zaštiti okoliša.

Takav slijed događaja uvjetovan je prisutnošću sve većeg broja stranih ulagača u Hrvatsku. Dakako, i veća povezanost s Europskom unijom uvjetovala je da se otvorimo na taj način. Smatrali smo da će to biti korisno jer će nas po tome strani investitori uključiti u poslove. Za nas su ti certifikati itekako važni jer je dokazana naša kvaliteta poslovanja.

Koliko se trenutačna kriza odražava na Vaše poslovanje?

Smatram da su riječ recesija počeli koristiti oni koji bi to najmanje trebali. Ako je Hrvatska u nekoj krizi, onda to ne bi nikako bila ta kriza koje je uvjetovana iz inozemstva, već je riječ o krizi zbog nekih drugih stvari. Ovo što se događa u svijetu nije nešto zbog čega bi mi trebali biti u krizi. Mi smo zemlja koja se bazira na uvozu, a danas je sva roba u zemljama EU-a jeftinija nego prije pa smo u povoljnijem položaju.
Za sada posla imamo dovoljno, jednako kao i proteklih godina. Jedino se naplata plaćanja produljila i to je najveći problem. Dakle, problem je ako imate veliku fakturu gdje nakon mjesec dana prvo morate platiti PDV, dok je naplata tek za četiri ili više mjeseci.
Onaj tko hoće i zna raditi uvijek će imati posla. Kako stvari stoje kod drugih proizvođača opreme, ne znam. Upućen sam u poslovanje s kondenzacijskom tehnikom, a u tom segmentu stvari dobro stoje.

S obzirom na novonastalu situaciju koja je uzrokovana krizom, čini se da je došlo do promjena u poslovanju trgovačkih mreža.

Što se tiče velikih trgovačkih lanaca koje se bave prodajom opreme i sl, mišljenja sam da ih u Hrvatskoj ima previše. Obilazeći sve veće centre u Njemačkoj, ali i drugim zemljama primijetio sam kako je njihov broj manji. Također, cijelo se poslovanje temelji na puno jednostavnijim načelima nego kod nas. Tamo se radi na način koji je znatno jeftiniji i jednostavniji. Što to znači? Ne rade se veliki saloni (koji su u posljednje vrijeme u Hrvatskoj postali pravi trend), već se rade hale u koje može ući dostavni kamion, odnosno šleper, vlak i dr. S druge strane, po opremu dolaze isključivo instalateri. Ti 'saloni' uvijek se nalaze na periferiji, a ne u centru jer se smatra da su te luksuzne pozicije suprotne poslu kojim se bave instalateri i svi koji su u to uključeni. Ne kažem da su pozicije u centru loše, već da nisu isplative. Ono što bi svakako trebalo istaknuti je činjenica da je velik broj instalaterskih kuća krenuo u građevinarstvo, a trgovačke kuće postale su kooperanti građevinskim tvrtkama pa im isporučuju opremu za koju dobivaju stanove i sl. No, s obzirom na to da je trenutno prodaja nekretnina stala, mislim da će tu biti velikih problema. Naplata će biti spora ili gotovo nikakva, a dugovi će ostati. No, sigurno je da će oni koji su skromno krenuli ostati na čvrstim nogama i isplivati iz ove krize bez većih posljedica.
Tvrtka Fero-term nam je glavni dobavljač plinskog programa, a tvrtka Ve-trgo nam nabavlja sve ostalo.

Što smatrate da bi trebalo poduzeti kako bi se smanjio broj nesreća uzrokovanih neispravnim i dotrajalim instalacijama?

Na skoro svakom Plinarskom forumu spominjem najefikasnije načine kako da se spriječe nesreće. Statistički gledano, najmanje se nesreća događa od samog plina. Problem predstavljaju neispravno postavljeni plinski uređaji, loše izvedene instalacije i dimnjaci pa se događaju trovanja ugljičnim monoksidom. Najčešće se nesreće događaju tamo gdje je montažu plinskih uređaja izvela nestručna osoba, odnosno 'u fušu'. Dakle, pri izvođenju instalacija nisu bili prisutni ni plinoinstalater ni dimnjačar. 
Kako bi se smanjio broj nesreća, trebalo bi iz maloprodaje izbaciti prodaju plinskih uređaja. Dakle, oni bi se trebali prodavati isključivo u veleprodaji pa bi ih tada mogli kupovati samo ovlašteni plinoinstalateri. Tako bi se točno znalo koji je instalater ugradio uređaj i, ako bi došlo do problema, točno bi se znalo tko je radio na određenoj instalaciji i to bi uvelike olakšalo situaciju. Naime, plinski uređaj uopće nije proizvod, već poluproizvod i, da bi bio ispravno montiran i postao proizvod, treba šest ovlaštenih osoba: instalater centralnog grijanja, dimnjačar, plinoinstalater, vodoinstalater, električar i plinoserviser! Naravno, ponekad je to samo jedan čovjek, ali tada mora imati ovlaštenja za obavljanje svih tih poslova. 
Najveći broj nesreća događa se u jesen, odnosno s prvim padom temperatura ispod 0°C. Vlasnici preuređenih stanova potpuno zabrtvljuju prozore ne znajući za opasnost koja iz toga proizlazi i u želji za 'šparanjem' energije ne omogućavaju dotok svježeg zraka. No, nisu oni krivi za neznanje. Nitko ih nije upozorio.
Problem je i u distributerima. Primjerice, u Zagrebu je distributer Gradska plinara Zagreb koja konstantno provodi razne edukacije svojih korisnika, ali tako nije u mnogim manjim gradovima. Distributera plina općenito ima previše i oni nemaju dovoljno novaca kako bi provodili edukacije, obavljali redovite kontrole, izdavali brošure i sl.

Potpredsjednik ste Hrvatske stručne udruge za sanaciju dimnjaka i tu ste vrlo aktivni. Doznajemo kako da ćete u svojim prostorijama postaviti pet montažnih dimnjaka na kojima će se moći izmjeriti tlak u dimnjaku. Pojasnite nam o čemu je riječ?

Kako je dimnjak koji se montira na novu vrstu uređaja postao 'produljena plinska instalacija' i više nije običan građevinski element (mada se takvim i dalje smatra), došlo je do problema jer će se većina dimnjaka morati sanirati. U to će morati biti uključene čak i nove zgrade jer je velik broj dimnjaka u njima neispravno izveden. O čemu je riječ? Zgrade se rade s dimnjacima koji ne mogu prihvatiti kondenzacijska ložišta. Postavlja se pitanje hoće li uopće u budućnosti takvi dimnjaci postojati i što će biti s njihovim održavanjem? Dakle, dogodit će se to da će već za 10 godina stanari u novim zgradama morati krenuti u sanacije dimnjaka. Iz tog razloga javila se potreba za postojanjem udruge koja će voditi računa o sanacijama dimnjaka. Želimo uvesti red i disciplinu među ljude koji se bave sanacijom dimnjaka, a djelovanje smo proširili i na proizvođače dimovodnih cijevi. 
Probali smo napraviti eksperiment, odnosno mjerenje da vidimo da li te cijevi (bez obzira na to bile od inoksa ili plastike) zadovoljavaju norme koje su propisali proizvođači plinskih uređaja. Dobili smo razne podatke. Bilo je tu dobrih, ali i loših, tj. neistinitih podataka. Proizvođači dimovodnih cijevi u pravilu daju certifikate za pojedini element od kojih je dimnjak građen, no nikada nismo dobili certifikat za jedan komplet, dakle dimnjak u cjelini koji je instaliran u jednom objektu. Ipak, ako se dimnjak uzme od proizvođača plinske opreme u kompletu, tj. od bojlera pa do završetka na dimnjaku, mjerenja su pokazala da su certifikati uredni. No, kada se radi o objektu u kojem je više plinskih bojlera po etažama čije dimovodne cijevi idu u zajednički kanal, tipska rješenja se ne koriste jer ih nema. Naša je ideja bila ispitati da li tako montiran dimnjak koji je izveden od više pojedinačnih originalnih dijelova koji imaju certifikate, odgovaraju zadanim normama, a mjerenja su pokazala da postoje odstupanja. Trenutno tražimo da se tvrtke očituju po našim nalazima. Ovdje je važno spomenuti kako je mjerenje dimnjaka izvršeno instrumentom Wöhler DP23 koji daje egzaktne podatke za razliku od dosadašnjih. 
Valja istaknuti da proizvođači plinske opreme za jednostavne dimovode u pravilu nude kompletna rješenja. Za složenije dimovode proizvođači daju adrese kooperanata koji za njih rade dimovodni pribor, cijevi i dr. Problem nastaje kada pojedini izvođači u želji za uštedom rade kombinacije koje su im najpovoljnije ne znajući da im takva rješenja ne 'drže vodu'. 
Veliku potporu na spomenuta ispitivanja imali smo od kolega s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske stručne udruge za sanaciju dimnjaka te kolega i poslovnih partnera iz EU-a koji su iz sličnih asocijacija.

I za kraj, najavili ste skoro preseljenje u novi objekt...

Preseljenje u nove poslovne prostore očekujemo pred kraj godine. Riječ je o niskoenergetskoj kući koja će imati sustav cirkulacije zraka koji će omogućavati zagrijavanje objekta energijom zemlje jer smo na dubini od 5 m ugradili kanale za strujanje zraka. Također, kuća će imati vakuumske kolektore koji će dogrijavati veliki spremnik koji će pridonositi energetskoj bilanci objekta. Tu je predviđen i veliki podrum i on će biti rezerviran za druženja poslovnih partnera.