Nakon dulje stanke Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u proteklih nekoliko mjeseci objavio dva natječaja za poticanje nabave električnih (pa i drugih 'zelenih') vozila: najprije za fizičke osobe (građane), a zatim i za pravne osobe (tvrtke). U oba slučaja zanimanje je bilo iznimno veliko i u oba slučaja predviđena i raspoloživa sredstva za poticanje vrlo su brzo potrošena. To je ujedno znak da bi za povećanje udjela električnih, 'plug-in' hibridnih i 'čistih' hibridnih vozila na cestama trebale i dodatne mjere.
Uz to, i razvoj mreže punionica ide u dobrom smjeru i Hrvatska je uključena u više međunarodnih projekata iz tog područja i jedino gdje zaostaje je gradnja punionica uzduž autocestovne mreže, koje su u nekim drugim zemljama (npr. u susjednoj Sloveniji) postale uobičajene.
U svakom slučaju, dosadašnja iskustva s elektromobilnosti u Hrvatskoj su dobra, no za veći udio električnih i drugih 'zelenih' vozila u hrvatskom voznom parku i na prometnicama, bit će ponajprije potrebno promijeniti svijest građana o takvim vozilima i usporedno s time nastaviti rješavati tehničke probleme, razvijati infrastrukturu i razrađivati nove modele poticanja takvih prometnih rješenja.

Elektromobilnost je rastuće tržište u razvojnoj fazi


Domagoj Puzak, mag. ing. el.
Hrvatska elektroprivreda d.d.
Sektor za strategiju i razvoj Zagreb

Hrvatska elektroprivreda d.d.

"Svi smo željno iščekivali povratak subvencija za kupnju vozila jer smo i dalje svjesni da se radi o razvojnom projektu i o tržištu u nastajanju kojem treba dodatna potpora sa svih strana kako bismo svi zajedno uopće bili u poziciji zadovoljiti novu regulativu i rastuće kriterije koje promet treba zadovoljiti u narednom periodu.
Poticanje kupnje vozila najvidljiviji je način da elektromobilnost dopre i do običnih građana te da i na taj način pokažemo da električna vozila nisu znanstvena fantastika, već apsolutno uobičajena pojava na cestama Europske unije. Sigurno bi bilo još korisnije kada bismo takvu mogućnost imali kontinuirano, ali srećom, kupnja vozila nije jedino područje na kojem je moguće kreirati motivaciju za daljnji razvoj elektromobilnosti. Možemo krenuti i sa smanjenim davanjima pri registraciji, povlaštenim i/ili besplatnim parkinzima, pa čak i zatvaranjem gradskih središta za konvencionalna vozila (primjer iz nekih europskihj metropola)! Kada dodamo da je punjenje električnih vozila i dalje besplatno krajnjim korisnicima, ne treba koristiti neku kompleksnu matematiku da dođemo do brzog povrata investicije.
U svakom slučaju, rastuće tržište u razvojnoj fazi nudi razne mogućnosti sufinanciranja naših projekata pa je HEP postao ravnopravni član međunarodnih konzorcija koji rade iste i slične stvari u elektromobilnosti. U projektu NEXT-E surađujemo s raznim energetskim i naftnim kompanijama pa čak i eminentnim članovima auto-industrije i to je veliko bogatstvo za naš elektroenergetski sektor. Kroz projekt se izrađuju studije te postavljaju brze i ultrabrze punionice diljem TEN-T koridora, a dosadašnji tijek aktivnosti pokazao je rastući interes raznih nadležnih institucija, a time i dodatne procedure i formalizaciju svega što radimo. Sve se odvija svojim tokom, koji bi mogao biti i dinamičniji, ali na kraju se ipak nadamo da ćemo svim naših građanima, ali i gostima omogućiti nesmetano međugradsko prometovanje električnim vozilima. Nadamo se da ćemo našim aktivnostima s naše strane tržišta motivirati i onu drugu - autoindustriju da nastavi s investiranjem u baterije i povećanje dometa takvim vozilima.

S obzirom da su punionice postavljene ravnomjerno u svim regijama Hrvatske, naš prvotni cilj bio je promocija koncepta elektromobilnosti i skidanje te stigme nepoznatog i novog. S obzirom na zanimljivu i modernu granu, to smo postigli relativno brzo i došli u situaciju gdje operacionalizacija projekta ukazuje na određene poteškoće koje će svaki sudionik tržišta imati u budućnosti - s tehničkog, ali i regulatornog aspekta. Naime, ovisno o utilizaciji i vremenskoj iskoristivosti svake lokacije, punionice će kreirati znatne inicijalne troškove, ne zbog potrošnje energije, već zbog angažirane snage koja omogućuje brže punjenje. Primjerice, punionica kod gradskog poglavarstva radi velikog broja punjenja taj inicijalni trošak angažirane snage optimalno 'razvlači' na sve korisnike, dok
neka punionica na manje frekventnoj, ali isto tako i više nego potrebnoj lokaciji, neće biti u mogućnosti pokriti trošak nastao radi crvene tarife za mrežarinu koja u istu poziciju stavlja sve priključke sa snagom iznad 20 kW. Trenutačno je teško pravdati nastale troškove na punionicama od 50 kW, a s obzirom da se u našim razvojnim projektima navode i tzv. ultrabrze punionice od 150 kW, svi zajedno morat ćemo kreirati rješenje koje neće biti fatalno za elektromobilnost.
Naplata usluge podrazumijeva nekoliko ispunjenih preduvjeta na kojima trenutačno radimo te kroz nekih godinu dana planiramo implementirati neke od modela naplate, koji će i dalje morati biti motivirajući da se budući vozači odluče u svoju garažu sparkirati jedno odlično električno vozilo.
"

* * *

Sustav poticanja nabave električnih vozila mora se promijeniti


Dinko Jakovljević
Krk Moto d.o.o.Krk
Krk Moto d.o.o.

"Nakon nekoliko godina doista smo dočekali poticaje za nabavku električnih vozila, no na žalost, nikako se ne mogu složiti da je riječ o značajnim sredstvima, a i sam model poticaja je vrlo diskutabilan. Kada stavimo u isti kontekst ukupni iznos sredstava za poticaje (12 milijuna kuna za fizičke i 13 mil. za pravne osobe) s jedne i najveći mogući iznos za pojedinačno vozilo, koji je među najvišima, ako ne i najviši u Europskoj uniji, dolazimo do velike nelogičnosti. Ako ukupan iznos od 12 mil. kuna za fizičke osobe 'pretočimo' u konkretna vozila s maksimalnim iznosom poticaja, dođemo do začuđujuće niskog broja vozila - spomenuti iznos dovoljan je samo za 150 automobila, što je zanemariva brojka ako se doista želi poticati elektromobilnost. S obzirom da nam je primarna djelatnost distribucija skutera, mogu odgovorno izjaviti da je najveći mogući iznos poticaja od 20 000 kuna sigurno među najvećima u EU-u (vrlo vjerojatno i najveći), što je naravno vrlo primamljivo za zainteresirane osobe i tvrtke. Međutim, naš model poticaja elektromobilnosti podrazumijeva metodu 'tko prvi, njegovo je', tako da su samo oni najhitriji uspjeli ostvariti poticaje, pošto su se sva sredstva rezervirana za poticanje 'potrošila' u svega nekoliko sati za fizičke, dok je za pravne osobe to trajalo tek nešto dulje. Tu je pogotovo bilo problematično s prijavama za pravne osobe, gdje su zainteresirani prijavu morali dostaviti fizički u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tako da tvrtke koje nemaju sjedište u Zagrebu ili čije su odgovorne osobe na dan objave natječaja bile odsutne, spriječene ili neinformirane nisu imale vremena dostaviti prijave na vrijeme. S obzirom na ranije izneseno, mogu slobodno izjaviti da je učinak na rezultate prodaje bio upravo suprotan od poticanja vozača na kupnju električnih vozila - naravno da su se svi zainteresirali, s obzirom na najveće poticaje u EU-u, ali se velika većina razočarala neuspješnom prijavom. Ti potencijalni kupci električnih vozila zasigurno ove godine neće kupiti nikakvo vozilo na električni pogon jer se većina nada da će se natječaj opet raspisati. S obzirom da je zadnja runda natječaja bila 2015. godine, teško je procijeniti kada će se opet objaviti neki novi natječaj, tako da je cijela ova priča, po mom mišljenju, imala kontraefekt - i oni koji su razmišljali o kupnji električnih vozila (a takvih doista ima jako puno), nakon objave natječaja su se redom prijavili za poticaje, no nakon što ih nisu dobili, o kupnji više uopće ne razmišljaju, čekaju da izađe novi natječaj, za koji se s pravom možemo pitati kada će se pojaviti.
U susjednim zemljama, poput Austrije i Slovenije primjerice, poticaji su značajno manji, ali su dostupni svima, a ne samo najbržima i najbližima - za mopede su poticaji u Sloveniji 500 eura, a u Austriji 350 eura, ali se cijele godine možete prijaviti, za razliku od Hrvatske, gdje je poticaj bio 2500 eura (dakle, višestruko veći!), ali dostupan samo nekoliko sati.
Ipak, u posljednje vrijeme se doista bilježi ogroman porast zanimanja za električna vozila koja imamo u ponudi i zasigurno bi prodali dosta vozila da nije bilo objave natječaja, koji će u konačnici za tržište električnih vozila, po mom mišljenju, imati negativan učinak. Dakle, jedini pravi način povećanja broja električnih vozila na cestama je model poticaja s manjim iznosima (Slovenija i Austrija!), dostupan svima kroz dulji period.
Krk Moto je vodeći hrvatski distributer skutera i lakih električnih vozila, a zastupamo vodeće svjetske proizvođače Kymco, Govecs, NIU, Torrot, Italcar i dr., koji u ponudi, osim konvencionalnih, imaju i električna vozila za privatne i poslovne korisnike. Kroz mrežu prodajno-servisnih partnera pružamo korisnicima postprodajnu podršku na najvišoj mogućoj razini vodećim hrvatskim turističkim tvrtkama, dostavnim službama, tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem vozila i dostavom hrane pa građani i male tvrtke svakodnevno obavljaju svoje obaveze koristeći neko od 15 000 naših vozila. Električna vozila donose uštede na puno razina, uz nekoliko kompromisa, i za sada još uvijek veće početno ulaganje, tako da se za ulaganje u njih odlučuju uglavnom tvrtke kojima je prioritet tiho i diskretno obavljanje poslova, uz čim manji utjecaj na okoliš, ali i ekološki osviješteni građani koji si to mogu priuštiti. Za očekivati je da će u sljedećem razdoblju, s razvojem tehnologije i eventualnim boljim sustavom poticanja, sve više vozila na našim cestama biti električno, i tome se iskreno veselim.
"