U sklopu sekcije o e-mobilnosti na 12. međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju 'Energetska i procesna postrojenja', koji se od 16. do 18. studenog održao u Rovinju, održan je okrugli stol na kojem je sudjelovala nekolicina stručnjaka iz tog područja. Riječi je o bilo o legislativnom okviru, tehničkim preprekama za nesmetan razvoj e-mobilnosti, potrebi strateškog pristupa i stvaranju lanca dodane vrijednosti, jer i Hrvatska ima nekoliko 'konja za trku' sada kada se u automobilskoj branši karte nanovo dijele u pokušaju dekarbonizacije prometa. Donosimo nekoliko naglasaka s okruglog stola, a možete pogledati i snimku.

Bruno Židov, univ. spec. oec, Energetski institut Hrvoje Požar:

U Nacionalnoj politici za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva stoje minimalni ciljevi na koje smo se obvezali, a oni su višestruko manji nego što smo predlagali u našim strateškim podlogama. Primjerice, stoji da je potrebno minimalno 300 utičnih mjesta sa 160 punionica do 2020, od čega bi 70 bilo brzih. Mi smo predlagali da to bude barem 400 lokacija s 1400 utičnih mjesta, od čega bi 150 bilo brzih punionica. Razumijem da se ne treba obvezati na velike ciljeve, ali držim da je naš prijedlog bio sasvim dohvatljiv i pogodovao bi razvoju tržišta.

Domagoj Puzak, dipl. ing, HEP, Sektor za strategiju i razvoj:

Nedostaje nam tehnički pravilnik o minimalnim uvjetima za spajanje punionica. On je spomenut ali ne znamo hoće li biti napravljen i kada. Zbog cijene zakupa angažirane snage za svaku punionicu, a svaka je iznad 20 kW, računi za električnu energiju na našim punionicama su porasli za pet puta, a punjenje je još uvijek besplatno. Kad bi sada odlučili naplaćivati uslugu, punjenje jednog električnog automobila koštalo bi više nego spremnik goriva. Kad se na punionici puni mali broj vozila stavka za angažiranu snagu jako se osjeti, zato smo napravili prijedlog rješavanja tog problema.

Dinko Jakovljević, oec, Krk Moto:

Ima dosta nedorečenosti, počevši od samih poticaja za električna vozila, za koje ove godine uopće nisu raspisani natječaji. Nabava električnih motocikala i skutera u dosadašnjim natječajima uopće se nije subvencionirala, već su subvencionirana vozila koja su zahtijevala iznimno skupu infrastrukturu koja u tom trenutku uopće nije postojala. Skuter se napuni na običnoj utičnici u svakom kafiću za sat vremena.

Dražen Crnković, Ducati komponenti:

Ne može se govoriti da nema strategije u e-mobilnosti. Ona možda nije posložena u cjelovit dokument, ali HEP ima strategiju o e-mobilnosti još od 2012., a i određena ministarstva posluju po određenim pravilima, možda se to ne zove kao strategija. Subvencije možda i nisu krucijalne, e-mobilnost se razvija, možda sporije od bogatijih zemalja, ali kreće se. Za nas je važno da nam se otvaraju neke nove mogućnosti, da se pojavimo kao proizvođač, možda ne cjelovitog automobila ali da budemo prisutni u svijetu e-mobilnosti. Naši proizvodi su laki četverocikli, mopedi i električni bicikli, mi ne idemo prema automobilima, no tu su Rimac i Dok-Ing. Mi smo uključeni u razvoj e-mobilnosti i u prilici smo ponuditi određene proizvode i automobilskoj industriji.

Željko Purgar, konzultant Renaulta:

Danas se karte u automobilskoj industriji dijele nanovo i Hrvatska bi to svakako mogla iskoristiti. Primjerice, Slovenija ima razvoj baterija, a imamo i industrijski razvoj. Ovih dana počinje proizvodnja prvih serijskih automobila u Novom Mestu. Kada bi taj lanac dodanih vrijednosti prenijeli u Hrvatsku onda bi tu bile punionice Ducati komponenti i HEP koji ih postavlja.