Razlog za sve češću revitalizaciju starih naftnih i plinskih polja u svijetu su stalne promjene na tržištu i to ne samo zbog cijena sirove nafte, čije su niske razine obustavile brojne istražne i proizvodne projekte u svijetu, već iz zbog ostalih promjena u području cjelokupnog naftnog poslovanja. Prednost takve strategije je što su stara polja tehnički i tehnološki poznata operatoru, a poznat je i zakonodavni okvir u kojem rade, baš kao i fiskalni okvir, odnosno financijske obveze prema državi. Stoga se s pravom smatra da će proizvodnja sa starih polja imati sve veći značaj, dostižući prema nekim procjenama i vrijednost od 70% ukupne svjetske proizvodnje ugljikovodika. Uz to, razrada starih polja prilika je i za primjenu novih metoda i tehnologija za povećanje iscrpka.

REVITALIZACIJA STARIH POLJA U INA-i

U svojem proizvodnom portfelju INA ima 37 naftnih i 28 plinskih polja i gotovo sva zadovoljavaju kriterij uvrštenja u kategoriju starih polja. S procijenjenim konačnim iscrpkom većim od 35% za naftna i većim od 70% za plinska polja, bez primjene suvremenih metoda, INA se uklapa u svjetski prosjek. Jasno je da podizanje tog iscrpka za samo nekoliko postotaka, ovisno o veličini portfelja, donosi ozbiljne količine dodatnih rezervi nafte i plina.
Dodatni motiv INA-e prema projektima revitalizacije starih polja leži u činjenici da joj je 2011. godine tadašnja vlada neopravdano oduzela sve istražne koncesije i time onemogućila rast proizvodnje i rezervi istražnim procesima. Zbog toga se tvrtka 2013. godine okrenula povećanju proizvodnje na postojećim poljima Panonskog bazena, odnosno radovima unutar odobrenih eksploatacijskih polja s ciljem da barem djelomično kompenzira obnovu rezervi onemogućenu nedostatkom istražnog prostora.
Sama revitalizacija u INA-i je vođena u sklopu tri vrste projekata: Poboljšanje proizvodnosti postojećih polja, Dodatna razrada ležišta i EOR metode.

POBOLJŠANJE PROIZVODNOSTI POSTOJEĆIH POLJA

U 2013. godini INA je pokrenula program 4P (Program povećanja proizvodnje postojećih polja) u okviru kojeg je na velikom broju starih naftnih i plinskih polja realizirala velik broj kapitalnih remonta bušotina i stimulacija bušotina. Ključni je to program koji je doprinio zavidnom povećanju rasta proizvodnje domaće nafte za čak 40% na kraju 2016. u odnosu na 2013. godinu.
Istovremeno su pokrenuti i projekti s ciljem optimiranja cjelokupnog sustava proizvodnje, što podrazumijeva uklanjanje tzv. uskih grla na sabirnim i transportnim sustavima i na samim bušotinama. Značajnim ulaganjem u te projekte INA je uspjela u razmjerno kratkom vremenu ostvariti brzo povećanje proizvodnje i rezervi.
Veliku ulogu u tom poslu, što mehanizacijom, što iskustvom njezinih operatera i stručnjaka odradila je servisna tvrtka Crosco u vlasništvu INA-e. Uz sve to, INA kontinuirano ulaže u ugradnju novih tehnologija na svojim poljima. Trenutačno se na nekoliko polja popularne njihalice zamjenjuju učinkovitijim LRP sustavima.

Aktivnosti 2013. - 2017. godine:

  • 550 milijuna kuna uloženo je u projekte poboljšanja proizvodnosti postojećih polja
  • 350 bušotina zahvaćeno je projektima poboljšanja proizvodnosti
  • dvije kampanje stimuliranja bušotina
  • 36 stimulacija bušotina
  • 40%-tni porastproizvodnje domaće nafte u 2016. u odnosu na 2013. godinu.

Pozitivan primjer:

1450 bbl/d ekvivalenta nafte
iznosi ostvarena veća dnevna proizvodnja ugljikovodika na naftnom polju Stružec nakon kapitalnih remonta i radova na
optimiranju proizvodnje bušotina.

* * *

DODATNA RAZRADA LEŽIŠTA

Kako bi povećala proizvodnju nafte i plina, INA je započela projekte i radove kojima je cilj poboljšanje iscrpka zaostale nafte i plina u starim ležištima. Buše se nove bušotine, privode se proizvodnji neaktivne bušotine, rade se kapitalni remonti sloja i ostali radovi na bušotinama i samom ležištu koji rezultiraju boljim iscrpljivanjem ugljikovodika. Takva revitalizacija podrazumijeva ili reinterpretaciju već snimljene trodimenzionalne seizmike ili pak snimanje i interpretaciju nove 3D seizmike kako bi se pronašla zaostala nafta i plin u ležištu.
Tim INA-e za revitalizaciju velik dio svojeg angažmana utrošio je na reinterpretaciju 3D seizmike na poljima Obod-Lacići i Kloštar i na interpretaciju 3D seizmike snimljene u proteklom razdoblju na području Lipovljana, Jamarica i Kozarica.
Uspješno su definirane lokacije za nove bušotine koje će doprinijeti povećanju proizvodnje na spomenutim poljima.
Trenutačno se interpretira 3D seizmika s područja Bokšić-Klokočevci, nedaleko od Našica, a snimanje 3D seizmike na području Šandrovca, Bilogore i Letičana je u fazi izvođenja. Projekti su to u koje INA ulaže oko 90 mil. kuna.
Većina tim projekata još je u tijeku i pravi pozitivni rezultati se tek očekuju.

Aktivnosti 2013. - 2017. godine:

gotovo 600 km2 nove 3D seizmike.

Pozitivan primjer:

1074 bbl/d ekvivalenta nafte
iznosi povećanje proizvodnje ugljikovodika na polju Đeletovci, što je skok za čak 141%, nakon kapitalnih remonta sloja i optimiranja rada proizvodnih bušotina.

* * *

EOR PROJEKT

INA je pomno analizirala sva svoja stara polja na podobnost za primjenu neke od metoda za poboljšani iscrpak nafte (eng. EOR - enhanced oil recovery) i, nakon što je utvrđeno da je utiskivanje ugljičnog dioksida u ležište najprikladnija metoda, uspješno je 2014. godine provela EOR projekt na dva stara polja - Ivaniću i Žutici. Riječ je o kapitalno intenzivnom projektu u koji je INA do sada uložila oko 1 milijardu kuna. Izgrađeni su sustavi za sabiranje i transport CO2 s polja u Podravini prema spomenutim starim poljima. Projekt ima i značajnu ekološku komponentu jer više od 600 000 m3 CO2 svakodnevno završava utisnuto pod zemlju umjesto da se ispušta u atmosferu.
No, INA nije stala na tome, nego u narednom razdoblju namjerava proširiti EOR projekt na druga polja, počevši s poljem Stružec gdje iduće godine kreće provedba EOR studija. EOR projekti su kapitalno intenzivni i potencijalno veoma profitabilni te se samo velike naftne tvrtke, sa značajnim investicijskim kapacitetom i ljudskim potencijalom, mogu upustiti u njih. U INA-i su formirani specijalni multidisciplinarni timovi, sposobni za stručno praćenje projekta cijelo vrijeme provedbe

Aktivnosti 2013. - 2017. godine:

  • 43 proizvodne bušotine uključene u EOR
  • 25%-tno povećanje iscrpka nafte nakon primjene EOR metode
  • 338 mil. m3 CO2 utisnuto u podzemlje.

Očekivanja:

3,4 mil. t nove nafte
proizvest će se na starim poljima Ivanić i Žutica do 2037. godine zbog primjene EOR metode.

* * *

Kao rezultat svih projekata revitalizacije starih naftnih i plinskih ležišta od 2013. godine do danas bilježi se stalan porast domaće proizvodnje koji je nešto izraženiji u nafti nego u plinu. Uzimajući u obzir činjenicu da je projektiranje i provođenje projekata dodatne razrade na starim naftnim i plinskim poljima značajno skuplje nego razrada novih polja, INA očekuje da će i Vlada prepoznati te investicijske napore i da će poreznom politikom dodatno stimulirati tvrtku na nove projekte i investicije. Naime, projekti puštanja u proizvodnju ležišta koja proizvode vlastitom energijom ne mogu imati istu ekonomičnost kao i oni projekti gdje je potrebno dodatno investirati u sustave koji pomažu u ostvarivanju nove proizvodnje na starim ležištima.
U posljednje četiri godine INA kontinuirano povećava proizvodnju nafte s domaćih polja, a u prvih devet mjeseci ove godine raste i proizvodnja plina s kopna čime je preokrenut negativni trend te ublažen pad ukupne proizvodnje prirodnog plina na svega 3%. O uspjehu njezinih stručnjaka na domaćem tlu najbolje svjedoči podatak da je rast proizvodnje nafte ostvaren na zrelim poljima u Hrvatskoj čija je prosječna starost 41 godinu.

41 godina prosječna je starost naftnih polja INA-e u Hrvatskoj, a plinskih 32 godine.

* * *

NOVA PROIZVODNJA

Projekt Međimurje

U ljeto 2016. godine INA je pokrenula novu, značajnu proizvodnju plina u Međimurju. Revitalizirano je staro polje Zebanec i pušteno je u rad novo polje Vučkovec. Taj projekt, u koji je INA uložila oko 450 mil. kuna, značajno je utjecao na usporavanje višegodišnjih negativnih trendova u proizvodnji prirodnog plina u Hrvatskoj. Očekuju se još bolji rezultati nakon što u proizvodnju bude pušteno i treće međimursko polje, Vukanovec.
Taj projekt u sinergiji je i s EOR projektom koji INA provodi jer su međimurska ležišta značajan izvor CO2 koji se koristi za pridobivanje zaostalih količina nafte i plina na poljima Ivanić i Žutica.

Projekt Hrastilnica

U okviru eksploatacijskog polja Žutica, na području mjesta Velika Hrastilnica, nedaleko od Ivanić Grada, INA je u srpnju u probnu proizvodnju pustila sustav naftnog ležišta Hrastilnica na koji su priključene tri bušotine: postojeća Hrastilnica-1 i dvije nove: Hrastilnica-3 i Hrastilnica-4. Nova proizvodnja doprinijet će ukupnom povećanju trenutačne dnevne proizvodnje ugljikovodika u INA-i, dok će porast proizvodnje domaće nafte biti još značajniji, za gotovo 10%. U projekt je INA uložila oko 70 mil. kuna, a od otkrića do puštanja u proizvodnju u ljeto 2017. čekalo se pet godina zbog sporosti administracije u rješavanju dozvola.

NOVA ISTRAŽIVANJA

Drava-02

Tek nedavno je INA dobila dozvole za izvođenje odobrenih rudarskih radova na novom području, a za što je potpisala ugovor s Vladom u lipnju 2016. godine. Bušaći radovi na prvoj lociranoj bušotinu, Severovci-1 krenut će krajem 2017., a na drugoj tijekom 2018., dok će se treća bušotina bušiti nakon dodatnih reinterpretacija seizmičkih snimanja u 2019. godini. Vrijednost tih radova je oko 70 mil. kuna.
Ulaganja INA-e u revitalizaciju starih polja ne znači da se tvrtka odrekla ambicija za nastavak istraživanja u Hrvatskoj. Tvrtka se zalaže za potpuno ispitivanje svih preostalih potencijala i s tim u vezi nada se da će Vlada uskoro pokrenuti najavljene natječaje za preostale istražne prostore na hrvatskome kopnu. INA ima namjeru sudjelovati u njima i natjecat će se za sva ona područja za koja smatra da imaju potencijal.

Jadran

Sljedeće godine INA kreće s bušenjem nove 'offshore' plinske bušotine na plinskom polju Irena u suradnji s talijanskom tvrtkom Edison International, na kojoj će biti angažirana bušaća platforma Labin u vlasništvu INA-ine kćerinske tvrtke Crosco.

Inozemstvo

INA je zainteresirana za istražne koncesije, ali i za druge tipove projekata koji joj mogu osigurati dodatne rezerve ili proizvodnju. Orijentirana je na tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, ali i na mogućnosti u Europi, Ukrajini i drugim zemljama. U aktivnostima u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj, strategija je surađivati s drugim tvrtkama i time disperzirati rizik, a i s njima ostvariti sinergiju.

IZAZOVI

Dozvole

Nastojanja INA-e za povećanje domaće proizvodnje nafte i plina otežana su nemogućnošću dobivanja dozvola za izvođenje potrebnih građevinskih i rudarskih radova zbog promjena prostornih planova. Dugotrajni procesi usklađivanja postojećeg stanja s novim prostornim planovima uzrokuje kašnjenje planiranih investicije. Zbog tim problema gubitak proizvodnje ugljikovodika u INA-i iz plana za 2016. godinu iznosi oko 1600 bbl/d EN.

Nedostatak natječaja

U ovome je trenutku INA jedina tvrtka u Hrvatskoj koja svojim znanjem i iskustvom može doprinijeti ubrzavanju istraživanja i proizvodnje ugljikovodika. Stoga se INA nada da će Vlada uskoro pokrenuti najavljene natječaje i za preostala područja na hrvatskom kopnu. INA u njima želi sudjelovati i svakako će poslati ponude za područja za koja smatra da imaju potencijal za nova otkrića rezervi ugljikovodika.

5,3 mlrd. kuna iznose ulaganja INA-e u istraživanja i proizvodnju ugljikovodika od 2012. godine do danas.
82% uloženo je u Hrvatskoj.

* * *

Operativni direktor INA-e za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, gosp. Tvrtko Perković, osvrnuo se na neke od ključnih spomenutih projekata.

O povećanju proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj na kopnu

"Do sada realiziranim projektima i onima koji su u fazi implementacije, u sklopu programa revitalizacije starih polja, nismo povećali samo proizvodnju nafte i plina, već i njihove rezerve. I to za preko 10 mil. bbl EN. Dodatnim intenziviranjem aktivnosti na revitalizaciji starih polja dodatno povećanje rezervi planiramo i u budućem razdoblju."

O isplativosti projekata revitalizacije starih polja

"Svi INA-ini projekti dodatne razrade su profitabilni kod postojećih cijena nafte i plina. Oni u značajnoj mjeri doprinose ekonomskoj stabilnosti poslovanja. Naš je zadatak i obveza da kao koncesionar na ekonomski najprihvatljiviji način iscrpimo rezerve nafte i plina te na taj način osiguramo dodatne prihode kompaniji i društvu u cjelini."

O projektu 4P

"S ovim programom nastavljamo i u idućem razdoblju. Cilj je postići optimalne uvjete proizvodnje u cijelom sustavu, počevši od ležišta, preko nadzemnog sustava pa sve do konačne otpreme i transporta obrađenih ugljikovodika do rafinerija."

O EOR projektu

"Radi se o projektu čija implementacija traje 20 godina, tijekom kojih se očekuje značajno povećanje konačnog iscrpka nafte i plina na oba polja. Ponosni smo na naš EOR projekt jer je jedan od najznačajnijih takvih projekata u Europi. On je i u potpunosti u suglasju s niskoguljičnom strategijom Europske unije te zbog svojeg potencijala ostaje važan dio naše razvojne strategije."

O problemima s dozvolama koji koče nastojanja tvrtke za povećanje proizvodnje

"INA prepoznaje veliki potencijal za olakšavanje administrativnih procesa vezanih za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, čime bi se ubrzalo provođenje projekata, umjesto da se na pojedine dozvole čeka i po pet godina, koliko je proteklo od otkrića do privođenja proizvodnji bušotine Hrastilnica i mnogi slični primjeri. To je nužno jer svako novo otkriće i pokretanje proizvodnje nafte ili plina donosi značajnu korist za sve dionike, što podrazumijeva i državu te regionalne i lokalne zajednice."

O inozemnim akvizicijama

"Intenzivno pratimo zbivanja na svjetskim tržištima u potrazi za profitabilnim poslovnim prilikama. Naime, niska zaduženost kompanije te nizak odnos duga i kapitala otvara nam mogućnost ulaska u nove projekte."

* * *