Krajem 2018. na snagu je stupio novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim se trasira budućnost obnovljivaca u Hrvatskoj. S radom je počela eko-bilančna skupina, a trećina zelene proizvedene zelene energije stavlja se na burzu CROPEX kako bi se rasteretio trošak poticaja i energije uravnoteženja. Primjerice, HROTE je na unutardnevnom tržištu 1. siječnja 2019. kupio 452 MWh temeljem novih prognoza proizvodnje vjetroelektrana izrađenih u danu isporuke. Tom trgovinom smanjeno je ukupno odstupanje proizvodnje vjetroelektrana od planova proizvodnje za više od 25% čime će se umanjiti troškovi energije uravnoteženja za HROTE kao voditelja EKO bilančne grupe. Zakonom je uvedena fiksna naknada za uravnoteženje za poticane proizvođače, a najviše će plaćati vlasnici projekata u fotonaponu i vjetru. Za vjetroelektrane, čija proizvodnja je najveća, može se očekivati pet do 10 posto veći trošak nego do sada. 

Najviše zelene energije iz novih tehnologija proizvode vjetroelektrane, oko devet posto u 2017. godini. Cijena te tehnologije pala je na razinu da se 1 MW snage može dobiti za između 650.000 i 900.000 eura pa ne čudi velik interes za upravo takve projekte u Hrvatskoj. Sudeći prema podacima o broju odobrenja za priključenje vjetroelektrana u svim fazama razvoja, moglo bi se računati da bi se u našoj zemlji u narednim godinama uz postojećih 580 MW VE koje već rade, moglo izgraditi novih 1.800 MW vjetroelektrana. Ugovor o priključenju ali ne i ugovor o otkupu postoji za 477 MW, a tri vjetroelektrane snage 136 MW zatražile su sklapanje ugovora o otkupu s HROTE-om, dok ih je 20 u različitim fazama razvoja. Novi hype konačno su postale fotonaponske elektrane jer cijena opreme kontinuirano pada, posebno nakon što je EU nedavno ukinula carine na FN panele iz Kine. HOPS je do sada primio zahtjeve za priključenje čak 600 MW velikih fotonaponskih elektrana, a novi zahtjevi za priključak na prijenosnu mrežu kontinuirano pristižu pa u toj tvrtki računaju da će ta brojka brzo prijeći 1.000 MW. Hrvatska elektroprivreda (HEP) probudila se iz višegodišnjeg sna i započela akvizicije projekata – zanima ih kupnja dvije vjetroelektrane i gradnja dvije veće FN elektrane na Cresu i Visu, a pozivaju jedinice lokalne samouprave i vlasnike projekata u fotonaponu, vjetru i malim hidroelektranama na prodaju projekta ili partnerstvo. Pojedini vlasnici vjetroelektrana u Dalmaciji također razmatraju iskoristiti lokacije i požeti energiju Sunca. Iako su lani stvoreni preduvjeti za veće korištenje fotonaponskih sustava u obiteljskim kućama nekog velikog pomaka još nije bilo, a računa se da je ukupno instalirano oko 57 MW FN elektrana po čemu smo zadnji u Europi. Očekuje se da će uskoro Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost davati čak 50 milijuna kuna poticaja kako bi se potaknulo građane da instaliraju fotonapon. U resornom ministarstvu time ciljaju na novih 50 MW fotonapona. S radom je 2018. započela prva energetska zadruga koja punom parom razvija projekte a planira se i zadružna elektrana na Krku.

O značajnim novostima u sektoru obnovljivih izvora s naglaskom na primjenu fotonaponskih sustava i dizalica topline doznajte više na Seminaru Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije koji se 18. travnja održava u Zagrebu u hotelu Antunović u organizaciji Energetike marketing.