Plinski sektor u Europi je u zadnjih nekoliko godina u vrlo teškom položaju. Cijene plina su relativno visoke u odnosu na, npr. cijene u SAD-u. Također, potrošnja plina pada, u prvom redu zbog recesije, a i dobrim dijelom zato što se sve manje električne energije proizvodi iz plina, a sve više iz ugljena ili obnovljivih izvora. Zbog recesije smanjenja je i kupovna moć pa građani štede na energiji i smanjuju račune. U toj krizi operatori sustava skladišta plina su u nezavidnoj situaciji. Činjenica je da zadnje tri godine ne postoji razlika, odnosno 'spread' u cijeni ljeti i zimi.
Način na koji europski operatori sustava skladišta plina pokušavaju komunicirati s tržištem i prenijeti mu jasnu viziju vrijednosti skladišta vidljiv je u interpretaciji skladišta koje je kao santa leda, gdje je tržišna vrijednost ono što je vidljivo, dok je ono nevidljivo optimizacija plinoopskrbnog sustava i sigurnost opskrbe. Kao takvo, skladište je interesantno trgovcima ako razlika u cijeni plina ljeti i zimi može pokriti troškove skladištenja i financiranja uskladištenog plina te je upravo to njegova osnovna vrijednost. No, uz nju postoji i niz sporednih vrijednosti, gdje korisnik usluge skladištenja plina može iskoristiti različite situacije na tržištu (kupiti povoljno ili prodati plin i sl).


Vrijednost skladišta je poput sante leda pri čemu veći dio nije vidljiv

Skladište je dobra podrška proizvodnji plina. Njegova uloga vidljiva je u pogledu smanjenja izloženosti proizvodnih bušotina zahtjevima za fleksibilnom isporukom plina, čime se ujedno produljuje vijek trajanja proizvodnih polja. Njegov utjecaj vidljiv je i na transportnom sustavu plina. Treba istaknuti da skladišta smanjuju povremena zagušenja transportnog sustava te osiguravaju stabilnost samog sustava.
Isto tako, u zimskom razdoblju vršne potrošnje skladišta su ta koja sprječavaju povremena zagušenja transportnih sustava.

Sigurnost opskrbe

S obzirom na to da su smještena blizu potrošača, skladišta predstavljaju 'sigurnosni tampon' u sprječavanju poremećaja u opskrbi (najbrži odziv u odnosu na vrijeme koje je potrebno za plin stigne od proizvođača ili terminala za ukapljeni prirodni plin). Također, skladištenje ima stabilizirajući učinak na cijene jer smanjuje izloženost porastu cijena radi naglih promjena u ponudi, odnosno potražnji, ali i kod zaštita od neočekivanih događaja velikog utjecaja kao što su, npr. tehnički kvar (proizvodnje, cjevovoda) ili određeni geopolitički rizik.
Važnost skladišta očita je i u politički osjetljivim situacijama, gdje u prvi plan dolazi veća moć pregovaranja. Sve to pomaže da se izbjegnu inače vrlo visoki troškovi vezani uz poremećaje na tržištu plina. Zemlje koje imaju dovoljno skladišnog kapaciteta sasvim sigurno imaju bolju pregovaračku poziciju i manje su osjetljive kod pregovora o strateškim investicijama na globalnoj energetskoj karti.

Početak nove skladišne godine

Prvi travnja ove godine značajan je datum na hrvatskom plinskom tržištu jer je toga dana omogućen pristup trećoj strani sustavu skladišta plina (regulirani), što je preduvjet potpune liberalizacije tržišta.

    Od objave Pravila korištenja sustava skladišta plina, tj. od početka 2014. godine, završen je niz aktivnosti koje su prethodile novoj skladišnoj godini. Tako je 31. siječnja 2014. godine, u skladu s obvezama propisanim tim Pravilima, na internetskoj stranici PSP-a objavljeno:
  • Pravila raspodjele standardnih paketa skladišnih kapaciteta
  • Opis standardnog paketa skladišnog kapaciteta (SBU)
  • Tipski ugovor o skladištenju plina i Opće uvjete korištenja sustava skladišta plina
  • Zahtjev za rezervaciju standardnog paketa skladišnog kapaciteta
  • Potvrda o ugovorenoj usluzi zakupa standardnog paketa skladišnog kapaciteta
  • Cjenik nestandardnih usluga
  • Pravila korištenja sustava skladišta plina.

Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za skladištenje plina objavljena je u 'Narodnim novinama' broj 22/2014, dok je 24. veljače 2014. godine Hrvatska energetska regulatorna agencija donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za skladištenje plina za prvo regulacijsko razdoblje, 2014. - 2016. godine.
Važno je istaknuti kako pravo pristupa skladištu plina imaju proizvođači, trgovaci, opskrbljivači i operator transportnog sustava. Rok za podnošenje zahtjeva bio je 1. ožujka 2014. godine. Budući da se zahtjev za rezervaciju SBU-a može podnijeti na godišnjoj razini, za razdoblje od najmanje jedne skladišne godine i najviše pet skladišnih godina, raspodjela raspoloživih SBU-a obavlja se najviše u pet krugova. Postupak započinje raspodjelom za petogodišnje razdoblje odnosno za najduže razdoblje za koje je operator zaprimio zahtjeve za rezervaciju SBU-a.
Tvrtka PSP je razvila novi informacijski sustav upravljanja skladišnim kapacitetima koji je u primjeni od 1. travnja 2014. godine. Sustav je razvijen i organiziran modularno, tako da svaki modul podržava pojedini poslovni proces: upravljanje ugovorima o skladištenju, nominacije korištenja sustava skladišta plina, prikupljanje i obrada podataka o izmjerenim i raspodijeljenim količinama plina, izvještavanje i objava podataka, korištenje energije uravnoteženja sa sustava skladišta plina te trgovanje na sekundarnom tržištu uslugama operatora sustava skladišta plina i uskladištenim plinom.
Informacijski sustav je neophodan za kontinuiranu svakodnevnu razmjenu i mjesečnu obradu podataka te izradu izvještaja i podloga za obračun naknada za korištenje usluga skladištenja plina.