Gradovi su društvena, kulturna i gospodarska središta koja su sastavni dio regija koje ih okružuju. Unatoč tim zajedničkim značajkama, svaki je grad na svoj način jedinstven. Postoje specifična obilježja koja su se razvijala kroz povijest i koja su oblikovala njihov zemljopisni položaj, stanovništvo i društveno-političke sustave. Zbog toga se i izazovi s kojima se gradovi suočavaju znatno međusobno razlikuju i iziskuju individualno sagledavanje za pronalaženje rješenja.

Neki se gradovi suočavaju sa starenjem stanovništva ili smanjenjem broja stanovnika,dok drugi pak bilježe enorman porast broja stanovnika. Slabljenje određenog područja gospodarstva kao što su teška industrija, turizam ili ribarstvo može ozbiljno utjecati na gospodarstvo nekih gradova. S druge strane, neki gradovi mogu djelovati kao magneti za gospodarske inovacije koji privlače mlade talente iz zemlje i inozemstva. Isto tako, dostatnost prirodnih resursa i utjecaji na okoliš mogu se znatno razlikovati.


Ekološko stanje u gradovima

Alati kao što su indeks kakvoće zraka u Europi i preglednik kvalitete zraka u europskim gradovima pokazuju kakav se zrak diše, odnosno da svi ne dišu isti zrak, što ima različite uzroke i posljedice. Sve više pozornosti se pridaje buci koja se prati izradom karata buke koje su podloga za poduzimanje mjera sanacije buke i prevencije njezinog intenziteta pri novim urbanističko-građevinskim zahvatima. Neke studije ukazuju da su pojedine zajednice i skupine u gradovima, a posebice starije osobe, znatno ranjivije od drugih s obzirom na to da su izložene utjecaju većeg broja opasnosti uvjetovanih ekološkim čimbenicima kao što su onečišćenje zraka ili buka. Pitanje svjetlosnog onečišćenja također poprima sve veći značaj u kontekstu utjecaja na ljudsko zdravlje i očuvanje bioraznolikosti. Postoje pouzdani pokazatelji da će klimatske promjene raznoliko utjecati na pojedine regije i gradove. Obalni gradovi, posebno na sjeverozapadnom Atlantiku, bit će izloženi većem riziku od oluja, dok bi se gradovi na jugu mogli suočiti sa značajnom nestašicom vode i/ili učestalim šumskim požarima.

Unatoč jedinstvenim značajkama i izazovima s kojima se susreću, svi gradovi trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se pripremili na učinke klimatskih promjena. Svi gradovi moraju pridonijeti postizanju klimatske neutralnosti, kružnom gospodarstvu i očuvanju biološke raznolikosti. Uz to, istodobno se nameće potreba da osiguraju zdraviji okoliš i pružaju što bolje društvene i gospodarske mogućnosti svojim stanovnicima.

Većina europskih gradova naseljena je već stoljećima, a njihova naselja, ulice i građevine odražavaju baštinu. Postojeća infrastruktura u velikoj mjeri određuje koliko se brzo može zamijeniti, odnosno adaptirati postojeći fond zgrada ili pak razviti nove mogućnosti prijevoza. U tim slučajevima potrebno je pažljivo razmotriti postojeće stanje i razraditi viziju kako postići razvoj grada u smjeru: boljeg, zelenog, održivog i pametnog. Krajnji je cilj kojem se pri razvoju gradova teži veoma sličan, ali način treba prilagoditi svakom pojedinom gradu, uzimajući u obzir njegove značajke i izazove s kojima se suočava (il. 1).

Primjer transformacije grada
Ilustracija 1
Primjer transformacije grada

izvornik: www.mnd.gov.sg/tianjinecocity/gallery#living, Sino-Singapore Tianjin Eco-City Investment and Development Co., Ltd.

Svrhovitom se u praksi pokazala razrada zajedničkog koncepcijskog okvira relevantnih dionika kao pomoć gradskim vlastima pri osmišljavanju planova za prijelaz na održivost temeljem konkretnih perspektiva održivosti u urbanim sredinama. Slijedom takvog pristupa moguće je postići da gradovi primijene načela kružnog gospodarstva, s niskim razinama emisija ugljika, postanu otporni na učinke klimatskih promjena i dobiju okruženja zdrava za svoje građane.


Zdrave, dugoročne i dosljedne vizije

Primjena suvremenih dostignuća kao što su električna vozila ili tehnologije koje omogućavaju rad na daljinu mogu značajno ubrzati napredak u željenom smjeru.

Gradovi koji imaju status zelenih prijestolnica Europe jasan su dokaz kako dugoročna i dosljedna vizija utemeljana na relevantnim podacima i znanju, koju podržavaju upravljačke strukture, može uistinu promijeniti grad u svega nekoliko desetljeća. Osiguravanje zelenih i plavih površina u središtu grada i integracija javnog prijevoza sa sustavima aktivne mobilnosti kao što su vožnja bicikla i pješačenje te razvoj djelotvornijih sustava recikliranja samo su neki od primjera koje gradske vlasti mogu poduzeti kako bi postigle veći stupanj održivosti i zdravstvene ugodnosti.

Prilagodba učincima klimatskih promjena jedan je od glavnih prioriteta u Europskoj uniji. U novoj Strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama, koju je donijela Europska komisija, predlažu se mjere za razvoj svijesti o prilagodbi radi prikupljanja većeg broja kvalitetnijih podataka o rizicima i gubitcima povezanima s klimom. Strategijom se u cijelosti prepoznaje da prilagodba zahtijeva planove i mjere na svim razinama upravljanja. U njoj se naglašavaju prioriteti u pogledu prilagodbe na lokalnoj razini, prirodna rješenja usmjerena na prilagodbu i uključivanje pitanja prilagodbe visoko u političku agendu i gospodarskim aktivnostima.

Potencijal gradova je prepoznat kao snažan pokretač društveno-ekološke promjene. Istraživanja koja proizilaze iz načela spomenute Strategije ukazuju da ne postoji univerzalno rješenje koje bi odgovaralo svim gradovima. Pokretači i prepreke dominantno su sadržani u sedam ključnih područja, a to su: aktualno stanje stvari, način upravljanja, raspoloživo znanje, kulturološko ozračje, zastupljenost modernih tehnologija, dostupnost potrebnih podataka i raspoloživost financijskih sredstava.


Utjecaj pandemije na ekološko stanje i održivost gradova

Puni učinak pandemije COVID-19 na ekološko stanje i održivost gradova još se procjenjuje. Pandemija je nesumnjivo promijenila način života,uz povećanu uporabu digitalnih uređaja i porast rada od kuće.To je izmijenilo urbane sredine te će imati značajan daljnji učinak na prijevoz i dnevna putovanja do posla i natrag. Na sličan će se način vjerojatno promijeniti i potražnja za stambenim i poslovnim prostorima.To može dovesti do bolje kvalitete zraka i manje buke zbog smanjenja prometa.

Mnogo toga ovisit će o načinu na koji će pojedine zemlje izraditi planove oporavka i otpornosti te o tome kakvu će ulogu pri tome dodijeliti gradovima. Gradovi su odigrali važnu ulogu u podršci građanima tijekom pandemije, a lokalne vlasti imaju bitnu ulogu u oporavku i provedbi Europskog zelenog plana.

Pitanja kao što su kružno gospodarstvo, mobilnost, obnova i rekonstrukcija zgrada, važnost zelenih i plavih površina, riješenja utemeljena na prirodi i lokalna proizvodnja hrane imat će poseban značaj (il. 2). No, gradovi su istodobno i heterogeni te prelazak na održivost treba biti prilagođen lokalnim okolnostima. Vizije i strateški planovi u području održivosti na lokalnoj razini od ključnog su značaja za svrhovitost budućeg djelovanja.

Načelo kružnog gospodarstva
Ilustracija 2
Osnovno načelo za ostvarenje kružnog gospodarstva

izvornik: EEA

Od enormnog je značaja da gradovi svojim razvojem budu usredotočeni na otpornost na klimatske promjene, postizanje što više kvalitete života, mobilnost, zdrav okoliš, sigurnost hrane, načelo kružnosti, čistu energiju i održivo zgradarstvo.


Zelene i plave površine u gradovima

Zelene površine općenito umanjuju učinak toplinskog otoka. Biljke i drveće snižavaju temperaturu transpiracijom i stvaranjem sjene. Površine zasjenjene drvećem mogu biti znatno hladnije od nezasjenjenih područja u vremenima najviših temperatura. Tijekom ekstremnih toplinskih valova upravo je urbana vegetacija jedan od ključnih čimbenika koji gradove čini primjerenima za život (il. 3).

Temperaturni profil
Ilustracija 3
Temperaturni profil dijelova grada i urbanog toplinskog otoka

autorica: Anđela Bogdan

Drveće igra vitalnu ulogu, apsorbirajući ugljični dioksid i onečišćujuće čestice iz zraka. Poplave u urbanim područjima uzrokuju sve učestaliju zabrinutost jer promjena klime doprinosi porastu razine mora, sve češćim uraganima i obilnijim padalinama. Gradovi su izuzetno ranjivi i u kontekstu poplava zbog nepropusnih betonskih površina ulica, nogostupa i parkirališta.  Upravo gradske zelene i plave površine imaju važnu ulogu u kontroli poplava jer omogućavaju prirodnu propusnost vode u tlo,čime se smanjuje betonsko akumuliranje vode koje bi moglo dovesti do poplava. Provedena su brojna istraživanja o prednostima zelenih površina za ljude. Jedno od njih ukazalo je da zastupljenost urbanih zelenih i plavih površina može poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit građana (il. 4). Drugim je ustanovljeno da ljudi koji su odrasli u područjima bez zelenih površina imaju povećan rizik od razvoja simptoma anksioznosti i depresije. Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju pristup zelenim površinama bivaju izloženi manjim razinama stresa i manjem riziku od razvoja psiholoških poremećaja.

Društvena dobrobit
Ilustracija 4
Društvena dobrobit i zdravstvene pogodnosti zelenih i plavih površina

izvornik: EEA, ‘Healthy Environment, Healthy Lives: How the Environment Influences Health and Well-being in Europe’

Pristup zelenim površinama pomaže živjeti sretnije, zdravije i dulje. Međunarodno istraživanje koje je obuhvatilo oko 8 milijuna ljudi nastanjenih na područjima Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije polučilo je spoznajom da što ljudi žive bliže zelenim površinama to je manji rizik od njihove prerane smrti. Dodatne prednosti zelenih površina u gradovima su da nude mogućnosti za rekreaciju i vježbanje, a isto tako doprinose očuvanju dragocjene lokalne bioraznolikosti.  Zelene površine su oaze parkova i šuma u kojima stanovnici grada imaju priliku iskusiti da se njihovo cijelo biće okoristi od upijanja gradskog zelenila.


Budućnost gradova

Pametni grad je vizija urbanog razvoja u kojem se koriste digitalna i komunikacijska tehnologija (ICT) i internet stvari (IoT) kako bi se što učinkovitije zadovoljile potrebe građana i unaprijedile gradske usluge (il. 5). Sve to zapravo podrazumijeva niz strukturalnih promjena koje se međusobno nadopunjavaju, a pripadaju procesu digitalne transformacije. U kontekstu javne rasvjeti to je primjerice zamjena običnih žarulja rasvjetom sa svjetlećim diodama (LED). Kada je riječ o  problematici otpada, neki pametni gradovi imaju spremnike s ugrađenim senzorima koji signaliziraju kada ih treba isprazniti. Nadalje, ključni čimbenici su i Wi-Fi pokrivenost i dostatna zastupljenost punionica električnih automobila. Pametni gradovi o kojima se nekad maštalo pretvorili su se u stvarnost koju neki ljudi već žive. Budućnost o kojoj su sanjale ranije generacije već je itekako opipljiva.

Komponente pametnog grada
Ilustracija 5
Komponente pametnog grada

izvornik: https://cdn.datafloq.com/blog_pictures/

S obzirom na činjenicu da je urbano stanovništvo u stalnom porastu i da površine gradova diljem svijeta rastu, neophodno je iznaći nove i bolje obrasce življenja koji će gradovima budućnosti omogućiti održiv razvoj. Zato je od ključne važnosti na vrijeme pronaći pametna i održiva rješenja. Kako bi se živućim generacijama i onima koje dolaze osigurao kvalitetan život, koncept pametnih gradova predstavlja zasigurno jedno cjelovito rješenje zelene budućnosti.

Gradovi moraju promišljati nove vrijednosti, pri čemu je prioritetna transformacija standardnih javnih usluga u personalizirane usluge. Također, uvjereni su stručnjaci, građani i sami moraju sudjelovati u kreiranju usluga koje će koristiti. Još jedna važna stavka odnosi se na to da je u konceptima pametnih gradova izuzetno važno dobro uravnotežiti ulogu privatnog sektora u razvoju, budući da su pametni gradovi prva nova i intenzivno rastuća industrija 21. stoljeća.

svijetla budućnost