Nakon stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u Hrvatskoj u lipnju ove godine više se ne može premišljati: električna mobilnost - da ili ne. Električni automobili moraju, u skladu s obavezama iz Sporazuma, što prije i u što većem broju voziti po hrvatskim cestama! Tim su se Sporazumom sve članice Europske unije ujedno obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% u usporedbi s onima iz 2005. godine, kako bi se ublažile posljedice globalnog zagrijavanja i zaustavio daljnji porast globalne temperature zraka. Obvezu smanjenja emisija članice EU-a pri tome provode zajednički, na osnovi Europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za emisije i područja koja nisu obuhvaćena EU ETS-om određuje se pak godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za 7% u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Iako su se ukupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj u razdoblju 2005. - 2015. godine smanjile za 13,9%, a u energetici za čak za 23%, u prometu su se one povećale za 7%. Pri tome su se one u cestovnom prometu, koji je zaslužan za više od 95% emisija stakleničkih plinova, u istom razdoblju (2005. - 2015.) povećale za 7,8%, a tome su najviše doprinijele emisije iz automobila, koje su se u desetljeću nakon 2005. godine povećale za čak 12,3%. Težinu problema kojeg stvaraju emisije stakleničkih plinova u prometu, a pogotovo emisije stakleničkih plinova iz automobila, potvrđuje podatak da one čine gotovo 1/3 svih emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj! Tako su samo automobili 2015. godine generirali čak više od 1/5 cjelokupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj.

Električni automobili kao rješenje za manje emisija

Treba istaknuti da elektromobilnost, odnosno električni automobili povezuju promet i energetiku i prenose emisije stakleničkih plinova iz prometa u energetiku, što znači iz područja koje nije obuhvaćeno EU ETS-om, zbog čega država u njemu mora preuzeti neposrednu odgovornost za smanjenje emisije stakleničkih plinova, u područje koje je obuhvaćeno EU ETS-om. Uz to, u području u kojem emisije stakleničkih plinova stalno rastu, za električne automobile vrijedi nulta stopa emisija. Emisije su tako prenesene u područje u kojem je u razdoblju 2005. - 2015. u Hrvatskoj ostvareno veliko smanjenje emisije stakleničkih plinova, što potvrđuje i specifični faktor emisije CO2 od 146 g/(kW h) potrošene električne energije za 2015. godinu.
Sveukupno gledano, emisije CO2 iz električnog automobila Renault ZOE, uz prosječnu godišnju potrošnju energije 17,5 kWh/(100km), uz uvažavanje najvećih mogućih gubitaka kod punjenja do 30% i gubitke prijenosne mreže (posredno, u energetici) od 7% iznose 35,5 g/km. S druge strane, prema podacima iz Općeg okvira za nacionalne akcijske planove za energetsku učinkovitost, emisije CO2 iz dizelskih automobila u svakodnevnom prometu u Hrvatskoj u prosjeku iznose 171,4 g/km, iz benzinskih 169,71 g/km, iz onih na ukapljeni naftni plin 145,9 g/km i iz onih na stlačeni prirodni plin (CNG) 145,1 g/km.
Svi automobili s motorima na unutarnje izgaranje emitiraju stakleničke plinove u prometu, što važi i za hibridne automobile, uključujući i ‘plug-in’ hibride koji djelomično kao električni automobili prenose emisije stakleničkih plinova u energetiku, područje u kojem je Hrvatska na dobrom putu ispunjenja obveza Pariškog sporazuma i u kojem je od 2005. godine do danas već ostvarila velika smanjenja emisija.

Moraju postojati koristi za krajnje korisnike, vozače

Treba reći da masovne elektrifikacije osobnog motornog prometa neće biti bez financijskih koristi za konačnog korisnika. Izravno rečeno: kupci neće masovno kupovati električne automobile, ako im se to neće isplatiti!
Ipak, novi Renault ZOE 40 znači da je na hrvatske ceste (konačno) došao prvi električni automobil koji omogućava upravo to. S kapacitetom baterije od 41 kW h, oni koji svakoga dana prelaze 200 km (npr. korisnici koji žive u Čakovcu, a rade u Zagrebu) u manje od četiri godine mogu pokriti razliku u nabavnoj cijeni električnog u usporedbi s automobilom na dizel ili benzin, uz uvjet da država ponovo uvede poticaje za električna vozila.
Veliki kapacitet baterije, dostupna cijena u usporedbi s drugim električnim automobilima i razmjerno niska cijena električne energije u Hrvatskoj omogućavaju da Renault ZOE postigne ciljeve koji se drugim automobilima ne mogu postići. Pogotovo kad Vlada potvrdi Četvrti akcijski plan energetske učinkovitosti za koji je potkraj kolovoza završen postupak javne rasprave i koji ponovno uvodi spomenute poticaje za električna vozila.
U skladu s tim Planom, u skoroj budućnosti će se i u Hrvatskoj još masovnije razviti mreža AC punionica za električne automobile snage 22 kW, koje Renault ZOE najučinkovitije iskorištava, jer se na njima puni dva, tri pa i pet puta brže od ostalih električnih automobila koji se danas prodaju u Hrvatskoj. To je posebno važno jer nije svejedno koje punionice postavljaju investitori, lokalne zajednice, gradovi i gospodarstvo. Naime, AC punionice su 5 - 6 puta jeftinije od DC punionica, čija je cijena viša za 180 000 kuna pa i više.