Počeci nuklearne energetike u Austriji započeli su u pedesetima popularizacijom nuklearnih elektrana, nakon što su ukinute subvencije za hidroelektrane i termoelektrane na ugljen od kojih je Austrija pokrivala većinu svoje energetske potražnje. Već u sedamdesetima plan vlade je bio posjedovati reaktore snage 3300 MW za opskrbu električnom energijom 5 – 6 milijuna kućanstava. Zato je njemačka tvrtka KWU 1972. godine započela izgradnju nuklearne elektrane u Zwentendorfu koja je bila prva izgrađena komercijalna elektrana. Iako je nuklearka bila u potpunosti spremna za početak rada, nikada nije proizvela niti jedan kWh za 1,8 mil. kućanstava, zahvaljujući javnom referendumu 1978. godine kada su Austrijanci s 50,47% glasovali protiv njenog puštanja u rad. Razlog negativnog ishoda je bila popularnost tadašnjeg priemijera Bruna Kreiskya koji je odlučio raspisati referendum i obečao povlaćenje s pozicije, ako se bude glasalo protiv nuklearke. To je podjelilo zemlju, gdje je s jedne strane bio antinuklearni pokreti a s druge moćni političari. Taj trenutak označio je nevjerojatan kraj za potpuno izgrađenu nuklearku, kao i privremeni kraj karijere za 200 nuklearnih inženjera koji su budućnost potražili u Njemačkoj, Italiji i SAD-u. Elektrana je do 1985. godine konzervirana i čuvana, kada je odlučeno da se zauvijek zatvori, te su se do tada troškovi izgradnje i očuvanja elektrane popeli na ukupno 1,02 mlrd. EUR. Propao je i pokušaj prenamjene nuklearke u plinsku elektranu zbog velikih troškova. Konačni čin ovog apsurda je bila izgradnja zamjenske termoelektrane na ugljen Dürnroh 1978. godine, samo par kilometara udaljena od nuklearke. Kipući reaktor nesuđene elektrane je bio izgrađen za kapacitet bruto proizvodnje od 723 MW i neto proizvodnje od 692 MW, s ventilacijskim dimnjakom visine 110 m. Toplinski učin nuklearke je 2100 MW, a mogla je koristiti 484 gorivnih elemenata sa 113 gorivnih šipki, koji bi bili uronjeni u spremnike vode, i 7.000 t/h pare koja bi nakon turbine bila usmjerena na kondenzatore. Nakon što je EVN 2005. godine kupio nuklearku na 24 ha s 1050 neiskorištenih prostorija u Zwentendorfu, na njoj i pokraj nje 2009. godine instalirana je sunčana elektrana ukupne snage 223,1 kW, koja je do danas proizvela 3,44 mil. kWh električne energije i uštedjela 1,82 mil. kg CO2. Osim što nuklearka napokon, na neki način, proizvodi struju za austrijska kućanstva, također se koristi i za snimanje filmova i koncerte, a neko vrijeme je služila i kao policijska akademija. Također, svake godine se u nuklearki izdvoji 120 dana za obuku zaposlenika nuklearnih elektrana, koji mogu vježbati u realnom okruženju i na mjestima gdje je to nemoguće zbog visoke radijacije.

Galerija slika