Ovogodišnja, već 27. po redu Svjetska plinska konferencija (WGC) u organizaciji Međunarodne plinske unije (IGU) održana je 25. - 29. lipnja u Washingtonu, DC, glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država. Na Konferenciji su sudjelovali i hrvatski stručnjaci koji su imali prigodu saznati novosti i čuti poruke o aktualnom stanju, trendovima razvoja i ulozi plina u energetici budućnosti.


Hrvatska zastava među zastavama svih
članica IGU-a (na delegaciji na Konferenciji
bio je predsjednik Hrvatske stručne
udruge za plin i član Upravnog
vijeća Hrvatske energetske regulatorne
agencije doc. dr. sc. Dalibor Pudić,
dipl. ing., ujedno i autor ovog prikaza)

Primjerice, danas je SAD postao najveći proizvođač i potrošač plina u svijetu (proizvodnja i potrošnja plina 2016. godine iznosile su: 749 milijardi m3 i 779 mlrd. m3). No, to nije sve. U okviru tog globalnog plinskog skupa održana je i impozantna izložba opreme i tehničkih rješenja od značaja za plinsko gospodarstvo i struku. Konferencija je trajala pet dana i okupila je političare, lidere i stručnjake iz plinskog gospodarstva i struke koji su raspravljali o problematici, prilikama i izazovima plinskog gospodarstva.
U razmjerno kratkom razdoblju, od posljednje, 26. svjetske plinske konferencije koja je održana 2015. godine u Parizu, najveće su se promjene u plinskom gospodarstvu u svijetu dogodile u području ukapljenog prirodnog plina (LNG), pri čemu se iz stanja viškova prešlo u stanje vrlo snažne potražnje. Stoga ne čudi da, nakon plina iz škriljaca, LNG postaje 'druga revolucija američke plinske industrije', kako je to nazvao izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Faith Birol. Činjenica je da je plin iz škriljaca izazvao pad cijena plina za gotovo 55% u razdoblju od deset godina, pri čemu je SAD svojom snažnom orijentacijom na plin doveo svoje emisije ugljičnog dioksida na razinu iz 1990. godine! Plin predstavlja najisplativiji energent i procjenjuje se da će američka kućanstva u slijedećih 20 godina uštedjeti više od 100 mlrd. dolara (!) zahvaljujući upravo rastućoj uporabi plina.


Pogled na dio izložbenih prostora u popratnom, sajamskom programu Konferencije

Konferencija je pokrila vrlo širok raspon tema i predavanja iz različitih područja odvijala su se u više dvorana. Osim uobičajenih predavanja o plinskim distribucijskim i transportnim sustavima, skladištima plina i ukapljenom naftnom plinu, brojna su izlaganja bila posvećena inovacijama u energetici, integraciji obnovljivih izvora energije, LNG-ju i njegovoj ulozi u okviru tranzicije prema niskougljičnoj energetici i gospodarstvu i izazovima financiranja projekata. Nadalje, govorilo se o ulozi plina u kontekstu Pariškog klimatskog sporazuma, što postavlja određene izazove kod zamjene fosilnih goriva s velikom emisijom CO2 i utjecaja metana čije su emisije znatno veće od prethodnih procjena, prema studiji koju je objavila američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Da će zahtjevi za smanjenje emisija ići u prilog plinu (iako mu predstoje i značajni izazovi), pokazuje i propis Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o smanjenju emisija sumpora – LSF 2020 (eng. low sulphur fuel) koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine. Taj propis nalaže smanjenje udjela sumpora u brodskom gorivu s 3,5% na 0,5%. No, problem je u tome što čak 99% brodova danas ne udovoljava zahtjevima tog propisa! Tako sada postoje tri rješenja za takve brodove: korištenje niskosumpornog dizela, ulaganje u sustave za čišćenje dimnih plinova i korištenje LNG-ja za pogon.


Robotska vozila i bespilotne letjelice za nadzor, kontrolu i
održavanje plinskih vozila bile su među najzanimljivijim izlošcima

Zbog značajno veće potražnje za niskosumpornim dizelom, očekuje se porast cijena (stručnjaci procjenjuju i za 200 USD/t u odnosu na trenutačno visokosumporni dizel). Stoga se mnoge flote prebacuju na korištenje LNG-ja kao goriva bez sumpora. S obzirom na to da se radi o investicijama od 60 mlrd. dolara do 2020. godine, postavlja se pitanje što može učiniti hrvatska brodogradnja kako bi mogla sudjelovati u dijelu tog iznosa. U svakom slučaju, LNG je bio najviše naglašena tema na Konferenciji. Uz to, ključni su predavači naglašavali i ulogu inovacija u budućem razvoju pa će, zasigurno, dronovi, trodimenzionalni printeri, tehnika 'Blockchain', internets stvari (IoT) i virtualna i proširena stvarnost utjecati na budućnost primjene plina i njegovo pozicioniranje na energetskoj ljestvici.