Iskustva iz prvih godinu dana primjene Pravilnika o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom (NN 27/2017), kojim je konačno u cijelo područje pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom uvedena potpuna 'liberalizacija', čime je ono sada u cijelosti uređeno kako je to u gotovo svim europskim zemljama, bila su u fokusu jubilarnog, 15. hrvatskog seminara o tlačnoj opremi. Riječ je o jednom od važnih tehničkih podzakonskih propisa koji je u područje opreme pod tlakom unio velike promjene pa danas pregledi i ispitivanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti više nisu u isključivoj nadležnosti jednog državnog tijela. Ipak, u proteklih godinu dana njegove primjene pokazalo se kako još mnogo toga treba riješiti. U skladu s time, već potkraj prošle godine započelo se s pripremom njegovih Izmjena i dopuna i u međuvremenu su objavljena već dva izdanja Tehničkih uputa za njegovu primjenu.
Seminar je i ove godine okupio sve koji su u svojem svakodnevnom radu na bilo koji način povezani s opremom pod tlakom pa ne čudi što se 24. svibnja u Kongresnom centru 'Antunović' okupilo oko 180 sudionika. Naravno, kao i proteklih nekoliko godina, Seminar su organizirali ENERGETIKA MARKETING i Hrvatska stručno-znanstvena udruga za energetiku, strojarske tehnologije i obnovljive izvore energije (HESO).
Nastavljajući se na izlaganja sa Seminara, predstavnici nadležnih tijela, korisnika opreme pod tlakom i tvrtki koje se bave ispitivanjima i inspekcijama opreme pod tlakom osvrnuli su se na prvih godinu dana primjene Pravilnika i prilagodbe na nove uvjete na tržištu. Njihova iskustva i razmišljanja svakako su korisna i trebat će ih uzeti u obzir pri izradi Izmjena i dopuna Pravilnika koje su najavljene do kraja godine.

Najveći problem - neujednačenost rada inspekcijskih tijela


Juraj Brigić, dipl. ing.
Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta, Zagreb

"Glavni uočeni problem u proteklih godinu dana je neujednačenost rada inspekcijskih tijela. To se moglo primijetiti odmah nakon donošenja Pravilnika, ali se nije mogla vidjeti dubina i opseg te neujednačenosti. Da bi se moglo selektirati radnje koje ugrožavaju sigurnost opreme kao što su kršenje propisa, neodgovorno postupanje ili neznanje, potreban je protok informacija i tek onda Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta može reagirati i poduzeti određene mjere: reviziju propisa, dodatnu edukaciju ili pojačano ocjenjivanje stručne osposobljenosti. No, nemamo ni strukturu ni ljude da bi mogli nadzirati sve postupke ispitivanja 100 000 komada opreme pod tlakom.
Javno savjetovanje za Izmjene i dopune Pravilnika otvoreno je početkom lipnja ove godine, pri čemu su ovlaštena inspekcijska tijela pozvana da informaciju o tome proslijede svojim klijentima, vlasnicima i korisnicima opreme pod tlakom, kako bi se i oni mogli očitovati o tim prijedlozima. Za Registar opreme pod tlakom napravili smo aplikaciju i on će biti u elektroničkom obliku, što će 'uštedjeti' dosta procedura i papirologije. Tako ćemo imati uvid u sve što rade ovlaštena inspekcijska tijela, jer za sada nemamo uvid u periodičke preglede, već samo u novu opremu. Planirano je da u Izmjenama i dopunama bude propisan i jedinstveni obrazac očevidnika za sva inspekcijska tijela i u Registru je predviđeno automatsko generiranje tog očevidnika.
Što se tiče zamjenskih ispitivanja, Pravilnik samo jednim stavkom definira se da su ona dozvoljena i da to treba dokumentirati, dok su Tehničke upute to preciznije definirale: treba imati opravdane razloge, izraditi program itd. Međutim, one se nisu smatrale obveznima jer nisu bile izrijekom propisane Pravilnikom, što se sada mijenja. Zbog toga ćemo uputiti sva inspekcijska tijela da se u slučaju zamjenskih ispitivanja procedura mora odvijati u skladu s Tehničkim uputama.
U Izmjenama i dopunama Pravilnika bit će propisani i kriteriji za stručno-tehničku osposobljenost i uvest će se kategorije ovlaštenih tijela, ovisno o vrsti opreme koju pregledavaju. Primjerice, u Njemačkoj danas postoje četiri takve kategorije, dok smo mi za početak predvidjeli dvije.
"

* * *

Naglasak kod inspekcija mora biti na kvaliteti


Siniša Lisak, dipl. ing.
ESE projekt d.o.o., Sesvete
www.eseprojekt.hr

"Otvorenost tržišta je, osim pozitivnih učinaka, uzrokovala i neke nedostatke. Jedan od većih nedostataka je neujednačenost u postupanju prilikom inspekcijskih pregleda tlačne opreme koje vrše različita inspekcijska tijela. S obzirom na broj inspektora koji su novi u ovom području, potrebno je pojačati edukaciju u svrhu ujednačavanja postupanja na terenu.
U cijelom tom procesu kao pozitivnu činjenicu bih svakako izdvojio otvorenost tržišta, a kao negativnu neujednačenost postupaka inspekcijskih tijela.
U skladu s time trebali bi se uvesti dodatni treninzi, odnosno izobrazbe za osoblje kako bi svi pregledi bili uniformni i zadovoljavali potrebne visoke kriterije inspekcijskog pregleda. Također bi trebalo obratiti pažnju i na način postupanja inspektora prilikom obavljanja pregleda kako bi se općenito pregledi podigli na višu te samim time i kvalitetniju razinu. Vrlo je bitno da se u ovom poslu naglasak stavi na kvalitetu obavljenog rada.
"


Detalji izvođenja radova

Poslovna zgrada tvrtke ESE projekt u Sesvetama...
... i dio opreme u laboratoriju

* * *

Otvorena su vrata naprednim tehnikama ispitivanja


Martin Miculinić, dipl. ing., EWE/IWE
ZIT - Zavod za zavarivanje, ispitivanje i
tehnologiju d.o.o., Zagreb

www.zit-zg.hr

"Ulaganjem u sofisticiranu opremu, edukacijom osoblja u inozemstvu i proširenjem akreditiranog područja HRN EN ISO/IEC 17025 tvrtka ZIT je otvorila vrata aktivnoj primjeni naprednih ultrazvučnih tehnika ispitivanja zavarenih spojeva u Hrvatskoj. Tako danas, uz konvencionalne nerazorne (NDT) metode i tehnike (VT, PT, MT, LT, RT, UT itd.), nudimo i usluge ispitivanja naprednim ultrazvučnim tehnikama:

  • višepretvorničkom tehnikom (eng. PA - phased array) prema HRN EN ISO 13 588 : 2012
  • tehnikom difrakcije (eng. ToFD - time of flight diffraction) prema HRN EN ISO 10 863 : 2011.

Na projektu izgradnje tri spremnika za sirovu naftu veličine 80 000 m3 na Terminalu Omišalj za JANAF smo uspješno implementirali napredne UT tehnike (PA i ToFD) prilikom kontrole kvalitete svih zavarenih spojeva plašta spremnika. Zamjenom konvencionalnih ispitivanja (UT, RT) naprednim mehaniziranim UT tehnikama na projektu se poboljšala kvaliteta kontrole zavarenih spojeva uz
značajno smanjenje vremena provedbe ispitivanja i ocjenjivanja rezultata, što je imalo pozitivan utjecaj na trajanje projekta. Primjenom modernog uređaja Olympus Omniscan SX omogućeno je pohranjivanje i analiziranje trajnog zapisa provedenog PA ili ToFD ispitivanja sa svim tehničkim i grafičkim informacijama, što olakšava praćenje stanja ispitivanog objekta u eksploataciji.
"


ToFD ispitivanje vertikalnog zavarenog spoja plašta spremnika na Terminalu Omišalj

* * *

Moraju se uvesti ozbiljni uvjeti za inspekcijska tijela


Ivica Veljača, dipl. ing., EWE
TPK - Zavod za energetsku i
procesnu opremu d.d., Zagreb

www.tpk-zavod.hr

"U proteklih godinu dana svi smo, uz brojne pozitivne učinke novog Pravilnika, mogli uočiti i neke nedorečenosti. Izdvojio bih samo nekoliko njih.
Kao prvo, koristeći 'uopćenost navoda u Pravilniku' da je praksa da se supstitucija tlačne probe primjenjuje samo kada za to postoje bitni uvjeti, pojedina inspekcijska tijela donose odluku o supstituciji i provode istu (način supstitucije) 'proizvoljno'. Kako je novim Pravilnikom određeno kako se i kada smije provoditi supstitucija tlačne probe, nužno je tu 'uopćenost navoda' ili detaljnije definirati ili provođenje takvih postupaka dodatno kontrolirati.
Kao drugo, iz komercijalnih razloga za ispitivanje se koriste izvršioci koji zadovoljavaju sa stanovišta certifikata (Level I, II), ali nemaju ni znanje ni iskustvo u ispitivanju.
Konačno, zbog nedostatka kriterija, isti inspektori (bez adekvatnog znanja i iskustva) ponekad pregledavaju sigurnosne ventile kod kompresore za zrak, baš kao i reaktorske posude u rafinerijama.
Jasno je stoga da nadležni, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatska akreditacijska agencija, moraju žurno postaviti jasna pravila i kontrolne mehanizme rada inspekcijskih tijela, a sve u suradnji s relevantnim inspekcijskim tijelima koja imaju dokazano znanje i iskustvo u tom području. U protivnom, nastavit će se situacija da pregled posude za ukapljeni naftni plin na otoku košta 400 kuna, a trajekt košta 800 kuna, iz čega nije teško zaključiti da se isti obavlja na daljinu, odnosno iz ureda.
Moram priznati da je donošenjem novog Pravilnika u kratkom roku donesen niz promjena pa je za očekivati da će u idućem razdoblju te probleme odgovorni uz pomoć struke otkloniti! Naravno, svi djelatnici TPK - Zavoda, čija iskustva sežu još u 1954. godinu, za rješavanje tih problema stojimo na raspolaganju. I na kraju, moram napomenuti i da su susreti stručnjaka kao što je Hrvatski seminar o tlačnoj opremi i kontinuitet njegovog održavanja iznimno korisni.
"

* * *

Struka i zakonodavac zajedno moraju propisati kriterije


Mladen Vrebčević, dipl. ing.
Hrvatska akreditacijska agencija,
Zagreb

"Cijeli današnji posao u vezi s opremom pod tlakom započet je u razdoblju kada je bio na snazi samo pravilnik koji je propisivao što se želi raditi i tko to može raditi. Akreditacija kao služba ne propisuje kriterije koji se vežu za akreditacijsku normu, već se očekuje da struka i zakonodavac propišu te kriterije, npr. za opremu, za osoblje i metodu po kojoj se nešto radi.
U posljednje dvije godine je Hrvatska akreditacijska agencija, bez obzira na to što joj to nije bila obveza, počela uvažavati zahtjeve iz tehničkih pravila. Očekujem da će kriteriji vezani za osoblje i za opremu biti uneseni u Izmjene i dopune Pravilnika o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom i onda će biti obvezno po njima provoditi akreditacijski postupak. To će onda stvoriti razliku tako da svi neće moći raditi sve.
"

* * *

Važno je iskustvo i cjelovit uvod u opremu koja se ispituje


Miroslav Vukčević, dipl. ing.
Petrokemija d.d., Kutina

"Morat ćemo početi više vjerovati onim inspektorima koji imaju više iskustva i tehničkog znanja. Što se tiče financijskog aspekta, to je u konačnici bolje za vlasnike opreme pod tlakom, a tehnički... ne mogu se jednako promatrati oni koji imaju jedan spremnik za ukapljeni naftni plin ili vulkanizersku radionicu i oni koji imaju cijelu tvornicu.
Isto tako, smatram da nije dovoljno oslanjati se samo na rutinske, zakonom određene preglede. Naime, inspektor mora imati uvid u cjelovito stanje opreme i na temelju toga i svojeg iskustva i znanja donositi odluke. Na primjer, kod mjerenja debljina stijenke, ako je ona 5 - 10 mm, ono ima smisla jer se može uočiti stanjenje, no ako su debljine 100 - 200 mm, mjerenje postaje apsurd jer je tolerancija za to 20%.
Zbog toga je potrebna kombinacija iskusnog inspektora i dugoročnog vođenja stanja opreme pod tlakom jer se jedino tako može dati adekvatni odgovor koliko će oprema još trajati. No, tržište inspekcijskih tijela će se uskoro iskristalizirati jer zarada na tom poslu i nije pretjerano velika.
"

* * *

Ima još mnogo mjesta za napredak


Nikola Vukelić, dipl. ing.
Croatiainspect d.o.o.,
Odjel kontrole bez razaranja i
opreme pod tlakom, Zagreb

www.croatiainspect.hr

"Iskustva u proteklih godinu dana primjene Pravilnika općenito su pozitivna. U potpunosti smo se prilagodili načinima rada koji propisuje Pravilnik, zahtjevima Hrvatske akreditacijske agencije i dobrim inženjerskim praksama, a sve u cilju zadovoljavanja kvalitete i zaštite krajnjih korisnika koje nam je u svim granama djelatnosti oduvijek na prvom mjestu. Kao ovlaštenom inspekcijskom tijelu svakako nam je dobrodošla potpuna liberalizacija tržišta. Smatramo da je to jednako važno i za same korisnike kojI sada imaju pravo odabira. Istina je zapravo da je to bila godina prilagodbe novom Pravilniku te se i mi, kao i svi ostali, privikavamo na tržište i na nove načine rada.
Svakako smatram da je liberalizacija tržišta dala puno dobroga i u tom smjeru treba i dalje raditi i kontinuirano poboljšavati ponudu i kvalitetu. Nadalje, pristup materijalima putem internetskih stranica i sama najava korištenja i nabave elektroničkog očevidnika je hvalevrijedna i smatram da je to dobar smjer za budućnost.
Ipak, nije sve tako idilično. Kao problem, što su i stavovi većine predstavnika inspekcijskih tijela sa Seminara, mogu istaknuti da cijena koja se može postići na tržištu nije realna (tj. preniska je). Bojim se da bi se s ostankom ovakvih cijena moglo dešavati da se samo 'rješavaju papiri', a da kvaliteta i posao na terenu postanu svima 'prevelik trošak'. Uz to, još je jedan problem bitan za nas kao inspekcijska tijela, a to je da korisnici nisu upoznati s odredbama Pravilnika i svojim dužnostima. Tu ne govorim o postojećim, 'većim' korisnicima (npr. INA, Petrokemija, JANAF), već o srednjim i malim korisnicima. Smatram da je sada na potezu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da svim korisnicima opreme pod tlakom pobliže pojasni njihove obaveze i dužnosti. Drugim riječima, trebalo bi povećati broj inspektora koji će pratiti stanje opreme pod tlakom na terenu i uvesti red na tržište, a samim time i sigurniju okolicu za sve nas i za same nesavjesne korisnike. Jednostavno, na terenu je svakodnevna situacija da se korisnik ne odlučuje za inspekciju, 'legalizaciju' ili sl. jer ga nitko na to 'nije prisilio' pa ne smatra da mu je takav trošak potreban.
Uz to, u postojećem sustavu bi svakako trebalo doraditi sigurnosne aspekte inspekcije na svoj opremi, odnosno na svim objektima ispitivanja. Na primjeru iz iskustva kada mjerenje debljine stijenke treba odraditi kao zamjensku metodu u inspekciji, u pravilu nikad nema uređaja kojim bi provjerio da je plašt pravilno uzemljen, odnosno da nema prisutnosti opasnosti od strujnog udara, a ni sama priprema ne zahtijeva dokumentaciju, odnosno kontrolu od naručitelja. Zbog toga je potrebna češća komunikacija ovlaštenih inspekcijskih tijela o 'otvorenim pitanjima' s terena jer bi se tako mnogo toga moglo riješiti.
U svakom slučaju, ima mnogo mjesta za napredak, ali ne treba sve rješavati 'od danas za sutra'. Sve je to dugotrajan i živ proces, u kojem će trebati puno truda i znanja svih kompetentnih tijela, razmjena iskustava i međusobne komunikacije.
"