Centralni pročistač otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVGZ) već 15 godina revno pročišćava sve otpadne vode iz sjevernog i južnog dijela glavnog grada Hrvatske. U njemu se pročisti 123 milijuna m3 otpadne vode godišnje koja potom odlazi u Glavni odvodni kanal (GOK) te u rijeku Savu. 

Praćenjem kakvoće Save nizvodno od ušća GOK-a utvrđeno je bitno poboljšanje kakvoće njezine vode nakon izgrađenog CUPOVGZ-a te je na svim mjernim postajama uočena visoka količina otopljenog kisika. Štoviše, zasićenost kisikom iznosila je više od 90 posto. 

"Prije gradnje pročistača, kanalizacijske vode su se ispuštale u Savu, koja je tada bila na 4. i 5. stupnju onečišćenja, dok je danas na 2., što je ogroman ekološki napredak. Područje Resnika nekad je bilo prepuno fekalnih rukavaca i krupnog otpada, a danas je, zahvaljujući ovom projektu, stvorena svojevrsna ekološka oaza. U okviru projekta CUPOVGZ izgrađena je Čulinečka cesta, Domovinski most te cjevovod ispod njega koji otpadne vode iz cijelog Novog Zagreba dovodi na pročišćavanje, a stari otvoreni kanalizacijski kanal kroz Kozari Bok i okolna naselja zamijenjen je novoizgrađenim, zatvorenim cjevovodom, zbog kojeg je mogućnost zaraza od otpadnih voda u tom dijelu grada svedena na najmanju moguću mjeru", kaže nam dr. Thomas Sichla, direktor Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV), tvrtke koja je bila zadužena za projektiranje, financiranje i gradnju, a danas je koncesionar koji upravlja poslovanjem i radom CUPOVGZ-a i pripadajuće infrastrukture.

Dogradnja po potrebi 

Nakon višegodišnjih pripremnih radova, nastavljaju u ZOV-u, krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatske vode, kojima je Grad Zagreb povjerio obavljanje pripremnih radnji za izgradnju uređaja, donijele su odluku o izgradnji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. 

"Veličina uređaja bila je određena kapacitetom od 1,2 milijuna ekvivalent stanovnika (ES), uz mogućnost proširenja za daljnjih 300.000 ES u budućnosti. Nadalje, bio je predviđen 2. stupanj pročišćavanja koji omogućava i dogradnju na 3., kada to bude potrebno. Razmatrajući prilike u sustavu javne odvodnje slivnog područja Zagreba, bilo je zaključeno da za potrebe rada uređaja trebaju i druge građevine koje će omogućiti cjelovit i učinkovit rad. Tako je nastao Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje CUPOVGZ-a, koji uključuju i gradnju dodatnih infrastrukturnih objekata koji se povezani s radom uređaja", objašnjava nam. 

Pritom valja istaknuti spomenuti Domovinski most, koji je ponajprije namijenjen za prevođenje glavnog cjevovoda otpadnih voda iz Novog Zagreba ali i za prijelaz vodoopskrbnih, plinskih i električnih vodova s jedne na drugu obalu Save, kao i crpnu stanica Mičevec, građevinu za dovod otpadnih voda iz Novog Zagreba.

Dopuštene granične vrijednosti 

"Ugovor o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba potpisan je 16. prosinca 2000. između Grada Zagreba i Zagrebačkih otpadnih voda. Razdoblje koncesije je 28 godina. Uređaj je u potpunosti pušten u rad 2007. te ima 2. stupnja pročišćavanja - mehanički, koji je u pogonu od 2004., te biološki, s obradom mulja od 2007. godine. To je moderan, najveći i najljepši uređaj u za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj", dodaje glasnogovornica ZOV-a Astrid Werbolle

Prema dosadašnjim ispitivanjima, dodaju u toj tvrtki, na uređaju koji je izgrađen za 2. stupanj pročišćavanja izmjerene su vrijednosti pokazatelja otpadnih tvari u pročišćenim vodama koje su niže od dopuštenih graničnih vrijednosti. 

Mehaničko pročišćavanje je 1. stupanj obrade otpadnih voda u CUPOVGZ-u. Objekti za mehaničko pročišćavanje smješteni su na sjeverozapadnoj strani lokacije uređaja i neposredno su povezani s objektima za biološko pročišćavanje i obradu mulja koji u tehničko-tehnološkom smislu predstavljaju 2. stupanj obrade. 

"Za tehnološki proces mehaničkog pročišćavanja, za koji je potrebna visinska razina otpadnih voda kako bi cjelokupni proces pročišćavanja mogao protjecati u slobodnom padu, izgrađene su sljedeće građevine i infrastrukturni objekti: razdjelna/preljevna građevina i spojno okno u koje se dovode otpadne vode iz sjevernog i južnog Zagreba; pužna crpka za izdvajanje krupnih tvari pomoću automatske grube rešetke te za podizanje otpadne vode na otprilike sedam metara, tako da otpadna voda u nastavku može protjecati u slobodnom padu; zgrada s grubim i finim rešetkama za odvajanje krupnog i sitnog otpada; pjeskolov i mastolov gdje se izdvajaju pijesak i masti te strojarnica u kojoj je i klasifikator za obradu pijeska te turbo-puhala za ozračivanje pjeskolova" objašnjava nam dr. Marin Ganjto, glavni tehnolog. 

Aktivni mulj 

U biološkom dijelu uređaja pročišćava se otpadna voda do propisane učinkovitosti 2. stupnja pročišćavanja. U tehnološkom smislu predviđen je konvencionalni postupak s aktivnim muljem koji se odvija u osam biobazena, 12 naknadnih taložnika i s recirkulacijom mulja. Nakon naknadnih taložnika, pročišćena voda odvodi se do izlazne crpne stanice i ispušta u GOV te u rijeku Savu. 

Grad Zagreb je u proteklih nekoliko godina pokrenuo intenzivne aktivnosti na pripremi projekta dogradnje postojećeg CUPOVGZ-a na napredniji, 3. stupanj pročišćavanja, kako bi se ispunile obveze iz vodnokomunalnih direktiva Europske unije. 

Odlukom Vlade, Dunavski sliv proglašen je osjetljivim područjem, a samim time i rijeka Sava koja protječe kroz Zagreb. Stoga je i za Zagreb kao aglomeraciju s brojem stanovnika većim od 10.000 ES propisana obveza dogradnje uređaja na 3. stupanj pročišćavanja otpadnih voda. On podrazumijeva smanjenje koncentracije suspendirane i organske tvari te ukupnog dušika i fosfora ispod najviše dozvoljenih (graničnih ) vrijednosti. Projektom nadogradnje CUPOVGZ-a na 3. stupanj pročišćavanja, Zagreb će dobiti projekt koji je važan ne samo za zaštitu okoliša, već će postati važna sastavnica cjelokupne slike brige glavnog grada Hrvatske o zaštiti okoliša i zaštiti podzemnih voda.  

Kogeneracijom do čak 75 posto potrebne električne energije

Primarni mulj i višak mulja stabiliziraju se u spremnicima za truljenje (digestorima) anaerobnim mezofilnim postupkom truljenja (digestije) pri temperaturi od približno 37 stupnjeva Celzijusa. Pri tome nastaje bioplin. Bioplin služi za pretvorbu u električnu energiju koja se uvodi u elektroenergetsku mrežu CUPOVGZ-a. Toplinska energija koja nastaje hlađenjem generatora koristi se za zagrijavanje digestora i zgrade obrade mulja. 

Bioplin koji nastaje u digestorima provodi se kroz plinovodni sustav do skladišta plina. Iz skladišta se bioplin transportira do energane kombiniranog ciklusa. Moduli energane kombiniranog ciklusa osiguravaju uporabu bioplina i prirodnog plina, čime se omogućuje korištenje potrebne energije te u slučaju nestanka vanjske električne energije.  

Električna energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju pohranjuje se u internu srednjonaponsku mrežu CUPOVGZ-a te se koristi za opskrbu svih potrošača kao što su crpke, strojevi i drugi uređaji u sklopu uređaja za pročišćavanje. Tako se može iskoristiti približno prosječno 70 posto do 75 posto ukupne potrebe za električnom energijom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

Financiranje dogradnje CUPOVGZ-a na 3. stupanj Grad Zagreb i Vodoopskrba i odvodnja (VIO) će pokušati osigurati kroz sredstva EU-a. U tom slučaju, ulagač u dogradnju ne može biti koncesionar - tvrtka ZOV, već VIO kao javni isporučitelj vodnih usluga.

Privremena odlagališta 

Na koncu, nezaobilazno je pitanje o odgovarajućem zbrinjavanju otpadnog mulja, koji je nusproizvod pročišćavanja otpadnih voda. "Zbrinjavanje mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja otpadnih voda je obveza Zagreba. Ugovorom o koncesiji sa Zagrebom je predviđeno privremeno skladištenje mulja na lokaciji CUPOVGZ-a, dok Grad ne riješi pitanje trajnog zbrinjavanja mulja. Privremena odlagališta na lokaciji uređaja su izgrađena po najvišim standardima zaštite od rizika od mogućih neželjenih štetnih događaja te sa sustavom ponovnog vraćanja procijeđenih voda na uređaj i daljnju obradu", ističu u ZOV-u, dodajući kako radom pročistača otpadnih voda nastaje oko 135 tona mulja dnevno, odnosno oko 50.000 tona godišnje. 

Grad Zagreb ulaže značajne napore kako bi se ispitale sve mogućnosti zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i odgovorilo na otvorena pitanja vezana uz tu problematiku, a sve u nastojanju da se iznađe najpovoljnije konačno rješenje njegova zbrinjavanja, sukladno potpisanom Ugovoru o koncesiji i relevantnim propisima. 

"Trenutačno, ZOV zbrinjava otpadni mulj putem ovlaštenih tvrtki koje posjeduju potrebne dozvole za njegovo zbrinjavanje", zaključuje dr. Sichla. 

Plastika i guma ne, profesori i učenici da

Tijekom pandemije koronavirusa, ZOV je poslao apel građanima da ne bacaju sanitetski otpad u svoje toalete jer je došlo do začepljivanja crpki. "U jednom smo trenutku nakupili pun kontejner plastičnih rukavica, maskica, i ostalog sanitetskog otpada. Nešto su uspjele očistiti grube rešetke, dok su neki dijelovi ostali i zadržali se unutar mehaničkog dijela uređaja. Nakon pomoći medija i apela, građani su ozbiljno shvatili problem te to više ne čine. Dakle, plastika, gume, vate i sve ono što je nije razgradivo ne treba bacati u WC školjke", upozorava glasnogovornica ZOV-a. 

Osim što se bavi pročišćavanjem otpadne vode, koncesionar CUPOVGZ-a svakodnevno educira školsku djecu te studente na uređaju o važnosti pročistača za Zagreb. "Satove biologije i kemije profesori često zamjenjuju s terenskom nastavi na CUPOVGZ-u", ističe dr. Thomas Sichla, direktor ZOV-a.