Na 10. Seminaru 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' koji je u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu održan 19. travnja ove godine predstavljen je projekt hibridnog modula minivjetrogeneratora i solarnih panela. Projekt je ukratko prikazao doc. dr. sc. Miro Bugarin, dipl. ing. u ime tima koji još čine dva znanstvenika i nastavnika Fakulteta elektrotehike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Damir Vučina, dipl. ing. i prof. dr. sc. Željko Domazet, dipl. ing. Projekt je, zapravo, dio šireg međunarodnog projekta 'Regionalna inicijativa za mikro energetske sisteme' (eng. RMPPI - Regional Micro Power Plant Initiative), koji se odvija u sklopu europskog programa Interreg - IPA CBC, u kojem sudjeluju Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Osim FESB-a, sudionici na projektu su još i INTERA - Tehnološki centar iz Mostara u BiH-u i Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba.
Osnovni ciljevi projekta su sljedeći:
• popularizacija primjene mikrosustava za proizvodnju električne energije iz Sunca i vjetra 
• pokretanje inicijativa za formiranje malih mikroenergetskih zajednica proizvođača električne energije
• instaliranje mikrosustava za proizvodnju električne energije iz Sunca i vjetra u školama i drugim zgradama javne namjene (ukupne snage 80 kW).
Kao motivacije za projekt ističu se:
• očekivana povećana primjena minisolarnih i vjetroenergetskih sustava 
• sve veći udio energije Sunca i vjetra u pokrivanju ukupnih potreba za energijom, a posebice malih sustava za njihovo iskorištavanje
• predviđanja da bi zemlje koje su najviše odgovorne za 99% onećišćenja zraka u svijetu svoje potrebe za energijom u iznosu od čak 80% mogle zadovoljavati iz obnovljivih izvora do 2030., odnosno od čak 100% do 2050. godine. 
Naime, projicirane potrebe za energijom iz obnovljivih izvora do 2050. godine su sljedeće:
• 21,36% iz velikih sunčanih elektrana
• 9,72% iz koncentrirajućih sunčanih termoelektrana 
• 14,89% iz rezidencijalnih krovnih sunčanih elektrana
• 11,58 % iz sunčanih elektrana na krovovima zgrada komercijalnih i državnih ustanova
• 23,52% iz kopnenih ('onshore') vjetroenergetskih sustava
• 13,62 % iz pučinskih ('offshore') vjetroenergetskih sustava
 4% iz hidroenergetskih sustava
• 0,58% iz energije morskih valova
• 0,67% iz geotermalnih sustava
• 0,06 % iz energije plime i oseke. 
Sve to u skladu je s određenim trendovima u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Tako se, prema rezultatima istraživanja sa Sveučilišta Berkeley i Sveučilišta Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, procjenjuje da bi do 2050. godine čak 140 zemalja svijeta moglo biti 'pogonjeno' 100%-tnom energijom iz vjetroelektrana, sunčanih elektrana, hidroelektrana i geotermalnih elektrana. Time bi se ujedno smanjila potrošnja energije na globalnoj razini za 42,5% jer bi se povećala učinkovitost obnovljivih izvora. Pored toga, takva tranzicija bi mogla dovesti do neto povećanja za oko 24,3 milijuna (!) dugoročnih radnih mjesta s punim radnim vremenom. Naime, smatra se da će se time izgubiti 27,7 mil. radnih mjesta, ali stvoriti novih 52 mil. radnih mjesta. Ujedno, time će se  smanjiti broj smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka za čak 7 mil. godišnje, ušteda od golemih 50 trilijuna (!!!) dolara godišnje na zdravstvenim i klimatskim troškovima i smanjiti globalno zagrijavanje za 1,5 °C.
U skladu s time, postavljeni su sljedeći istraživačko-razvojni ciljevi projekta:
• analizirati konstrukcijske i funkcionalne karakteristike minivjetrogeneratora koji su primjenjivi u gradskim i ruralnim sredinama u zemljama u okruženju 
• koncipirati modularni hibridni sustav s integriranim vertikalnim vjetrogeneratiorima i fotonaponskim modulima snage 1 kW (na 2 m2)
• optimirati geometriju novog razvijenog okomitog sustava vjetrogeneratora izrađenu od aluminijskih ekstrudiranih profila.
Kao temeljni konstrukcijski koncepti rotora vjetroturbina razmatrani su Savoniusov koncept okomitog rotora, vjetroturbina s horizontalnim rotorom i Darrieusov koncept okomitog rotora. Potom je provedena analiza računalnom dinamikom fluida (CFD) Savoniusovog i Darrieusovog rotora uz simulaciju strujanja na lopaticama, kako bi se utvrdile brzine strujanja zraka oko rotora, koncepcije završnih elemenata rotora i raspodjele tlakova. Tako je za Savoniousov rotor provedena konstrukcijska analiza CFD-om i numeričko funkcionalno modeliranje geometrije, a za Darieusov rotor optimiranje geometrije lopatice (širina, geometrija profila NACA i koeficijent učinkovitosti) s ciljem pokretanja pri malim brzinama vjetra i također konstrukcijska analiza modela CFD-om.
Pri tome je također razmatran dvokomponentni sustav vjetrogeneratora. Riječ je o sustavu s rotorom i statorom koji osigurava veće ulazne brzine strujanja zraka na lopaticama rotora pri malim brzinama vjetra. Konačno, razrađen je i funkcionalni koncept proizvodnje i upravljanja energijom hibridnog solarnog modula.