Velik broj dnevnopolitičkih, izvanrednih i ostalih društveno-političkih izazova koji oblikuju stvarnost Europe novoj su garnituri Europske komisije u prvi plan nametnuli novu mrežu ciljeva čije je ostvarenje od imperativnog karaktera. Ipak, u nastojanju za postizanjem gospodarske stabilnosti, financijske solidarnosti i multilateralne afirmacije, brojni izazovi i ciljevi stavljeni su pod kišobran Europskog zelenog plana, kolopleta vrijednosno pragmatičnih ciljeva koji oblikuju budućnost Europe.

Zeleni plan podrazumijeva integraciju termina održivosti s lepezom aktivnosti i mjera institucija Europske unije usmjerenih ka gospodarskom boljitku, prateći zajedničke standarde izvrsnosti. Promišljajući takvu budućnost, nemoguće je zaobići pitanja kvalitete ljudskog zdravlja i zaštite okoliša, a još teže ne ukazati na primarne izvore ugroza takvih pitanja. Emisije stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida, uzrokuju zagrijavanje Zemljine atmosfere, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, topljenje ledenjaka te onečišćenje zraka. Suočivši se s podatkom kako oko 36% emisija CO2 i 40% energetske potrošnje proizlazi iz izgrađenog okoliša, EK kumulativno iznosi nove ciljeve koji se dotiču nižih stopa potrošnje energije u zgradama i korištenja obnovljivih izvora energije, sve s ciljem manifestacije ideala ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Kao dio međunarodne mreže aktera osviještenih glede pitanja energetske učinkovitosti i mehanizama održivosti, Hrvatski savjet za zelenu gradnju projektom LIFE Level(s) nastoji ostvariti integraciju posljednje uvedenih praksi EK-a u nacionalne procese i sustave vrijednosti. Okvir Level(s) EK-a je ključan pristup u mjerenju okolišnih performansi zgrada. Višegodišnje testiran sustav mjerenja, Level(s) je namijenjen zgradarstvu, kako bi se pomoću predviđenih pokazatelja održivosti omogućilo sustavno praćenje potencijalne štetnosti zgrade u različitima fazama izgradnje, namjene i rušenja. Navedena cjeloživotna perspektiva mjerenja štetnih emisija, omogućava korisnicima usmjeravanje na praktične komponente vijeka zgrada u ostvarenju okolišnih društveno-političkih ciljeva.
Valja ukazati kako je, usprkos značaju sadržaja i dostupnosti informacija, tržište u Hrvatskoj, a i u brojnim drugim članicama EU-a u određenoj mjeri izvan dodira s integrativnim mehanizmima kao što je Level(s). Hrvatski savjet za zelenu gradnju je odlučno prionuo i tom izazovu. 

Višenacionalnom kampanjom #BuildingLife grupa prepoznatih Savjeta za zelenu gradnju galvanizira sudionike na nacionalnim razinama, a time i diljem Europe prema zajedničkom suočavanju s klimatskim izazovima i nepovoljnim utjecajem zgrada na okoliš i ljudsko zdravlje. Prvi korak pri adresiranju značaja potpune dekarbonizacije sektora jest segregacija samog problema emisija CO2 na komponente koje odražavaju specifična pitanja. Stoga, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, uz stručan doprinos vezanih aktera, za nacionalno je tržište definirao termine nužne pri razumijevanju cjeloživotnog vijeka zgrada. Ugrađeni ugljik (eng. embodied carbon) podrazumijeva emisije proizašle za vrijeme proizvodnje materijala i opreme, transporta i izgradnje te razgradnje i prenamjene zgrada, a doprinosi svjetskim emisijama stakleničkih plinova s 11%. Radni ugljik (eng. operational carbon) je onaj koji nastaje kao rezultat potrošnje energije u operativnoj uporabi građevine. Usprkos činjenici kako je radni ugljik izvor 28% svjetskih emisija stakleničkih plinova, kao mjerilo je nedovoljan za uspješno hvatanje u koštac s ukupnim onečišćenjem uzrokovanim štetnim emisijama.

Jamstvo prepoznatljivosti i vidljivosti projekta LIFE Level(s) i kampanje #BuildingLife nisu samo tehničko-vrijednosni ciljevi. Kako bi misija EU-a o konačnoj klimatskoj neutralnosti, delegirana na države članice, uspješno zaživjela, Hrvatski savjet za zelenu gradnju s partnerima poziva na interdisciplinarni pristup povezivanjem predvodnika unutar industrije i donositelja političkih odluka. 
Kontinuirana revizija i prilagodba europskih i nacionalnih klimatskih politika, integracija i podjela najboljih praksi od predstavnika industrije te predane zagovaračke aktivnosti aktera poput Savjeta za zelenu gradnju čimbenici su koji usmjeravaju ideje dekarbonizacije zgradarstva prema pragmatičnim rješenjima i time se etabliraju kao istinska manifestacija Zelenog plana.