EasyPark, mobilna aplikacija koja olakšava vozačima u gradovima pronalazak i naplatu slobodnog parkirnog mjesta, analizirala je 500 gradova diljem svijeta. Analiza je provedena prema 19 čimbenika koji razlučuju 'pametne' gradove od onih koji to nisu. Glavni uvjeti su bili dostupnost digitalizacije i održivosti do pristupa modernom transportu i javnim uslugama. Svakom čimbeniku je dodijeljena ocjena 1 – 10, na koji se način dobilo deset najpametniji gradova, koji su svojim programima, rješenjima i inicijativama zaslužili mjesto u 'top 10'.

1) Melbourne, Australija

EasyPark je dodijeli visoke ocjene Melbourneu zbog sudjelovanja velikog broja građana u inovativnim rješenjima. U Gradskoj vijećnici Melbournea, gdje je smješten CityLab, stvaraju se novi prototipi i testiraju nove ideje i usluge za građane. Grad je već otkrio rješenje za slijepe, gluhe i slijepe i gluhe osobe kako bi mogli što lakše navigirati pješačkom arkadom 'Campbell Arcade' koja prenosi informacije o lokaciji na telefone. Tu je i platforma 'Open Data' koja ima gotovo 100 jedinstvenih skupova podataka dostupnih svima za pristup i upotrebu, kao što je 24-satni sustav brojanja pješaka koji pomaže razumjeti aktivnost pješaka na najprometnijim lokacijama, kako bi se bolje planirao rast stanovništva u budućnosti. Grad si je također zacrtao da svake godine posadi 3000 stabala te planira postati ugljični neutralan do 2020. godine. Zelena inicijativa temelj je u borbi protiv izazova klimatskih promjena, a Melbourneu će pomoći kod grijanja, rastuću populacije, suše, poplava i što je najvažnije grad će učiniti privlačnijim za život.

2) Ženeva, Švicarska

Ženeva je već poduzela velike korake prema cilju da bude 100% održivi grad do 2050. godine. Grad je jedan od vodeći u Švicarskoj po gospodarenju vodom, električnom energijom, javnom rasvjetom, grijanjem i drugim izvorima potrošnje energije. U 2010. godini Ženeva je osvojila nagradu 'European Gold Label' za jedan od najodrživijih europskih gradova. Ženevsko jezero, najveće u Zapadnoj Europi, koristi se za grijanje i hlađenje oko 400 zgrada, uključujući i sjedište Ujedinjenih Naroda. Također, treba spomenuti i projekt 'TETRAENER' kojem je cilj stvaranja stambenih zajednica gdje je smanjena vanjska ovisnost o energiji optimiziranjem ravnoteže ponude i potražnje kroz poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora, s aplikacijama za praćenje i kontrolu potrošnje.

3) Amsterdam, Nizozemska

Amsterdam je vodeći inovator malih inicijativa, a 2016. godine osvoji je europsku nagradu 'Capital of Innovation Award', koja se dodjeljuje gradu koji najbolje može dokazati svoju sposobnost korištenja inovacije radi poboljšanja života svojih građana. Ključni čimbenik takvog uspjeha je ulaganje i eksperimentiranje s pilot programima i inkubatorima. Rezultat je povezivanje građana s vladinim agencijama, start-up tvrtkama i programima, kao što je sadnja vegetacije na krovoima zgrada, smanjenje broja odvoza otpada kamionima u uskim ulicama i čišćenje rijeka od plastike postavljanjem cijevi s rupama na dnu rijeke kroz koje izlaze mjehurići zraka. Tako se sprječava plutanje plastike koja se istovremeno usmjerava prema nanosu za odvoz.

4) San Francisco, Sjedinjene Američke Države 

San Francisco odlučio je riješiti gradski problem nesreća u prometu. Iako veliki broj građana već koristi alternativne načine prijevoza: bicikli, sustav dijeljenja javnih bicikla, javni prijevoz i pješaćenje, grad se fokusirao na rješenje koje će zauzimati manje prostora i biti učinkovitije u prijevozu ljudi. Već su u primjeni pametni prometni signali za smanjenje zagušenja i povećanje sigurnosti te zaštićene biciklističke staze, širi nogostupi i smanjenje brzine prometa. Jedan od projekta grada je i SFpark, za pametnije upravljanje parkiranjem putem cijena koje odgovaraju potražnji. Tim projektom se smanjuje vrijeme koje vozači potroše u potrazi za slobodnim mjestom, spriječava se blokiranje biciklista i pomaže vozačima da budu više fokusirani na vožnju.

5) Tokyo, Japan

Sigurnost glavnog grada Japana leži u kontinuiranom napretku tehnike, kao i fokusu na povećanu energetske učinkovitosti. Jedan od načina je adaptacija 'zelenih' inicijativa u infrastrukturi zgrada, lokalna pohrana električne energije te fokusu na električna vozila i povećanjem sveukupnog pametnog urbanističkog razvoja koji grad može učiniti dovoljno jakim za borbu protiv budućih klimatskih promjena i sve veće populacije. Neka od mnogobrojnih rješenja su: vegetacija na krovovima trgovačkih centara i poslovnih zgrada, poticaji od oko 772 EUR/kWh za građane koji žele ugraditi mikrosolare, poticanje gradnje mikrosolara i na komercijalnim zgradama, sadnja drveća, recikliranje otpadaka hrane, uklanjanje krutog otpada te poticanje gradnje velikih postrojenja za reciklažu i sakupljanje kišnice.

6) Boston, Sjedinjene Američke Države

Boston je od 2010. godine postao jedan od prvih gradova koji je implementirao eksperimentalne pametne inicijative. Bostonska luka je inovativna četvrt grada koja je proizvela mnoštvo aplikacija za sve veće učešće građana u oblikovanju grada. Tako, na primjer, App Showcase je zbirka aplikacija preko koje građani mogu primati podatke o parkiranju, ažurirati uvjete na cesti, iskoristiti za prijavu problema (ruševine ili grafiti) pa čak i za međusobnu komunikaciju. Aplikacija 'Where’s My School Bus' dopušta roditeljima da prate školski autobus svog djeteta, a sinergijom tehnike i zajednice stvorila se aplikacija 'Participatory Chinatown', simulacija videoigara kojom se lokalna zajednica  lakše uključuje u planiranje i razgovore o razvitku grada, posebno za one koji to inače nisu mogli, zbog jezičnih ili društveno-ekonomskih prepreka.

7) Zürich, Švicarska

Grad je u suradnji s Ministarstvom energetike i programom SwissEnergy, koji promovira energetsku učinkovitost i obnovljive izvore, postavio ambiciozne ciljeve. Jedan od većih ciljeva je 'Društvo od 2000 W', odnosno ekološka vizija koju je 1998. prvi put predstavio Švicarski federalni tehnološki institut u Zürichu, a koja prikazuje prosječnog građanina kako smanjuje ukupnu prosječnu potrošnju primarne energije do najviše 2000 W (tj. 2 kWh/h ili 48 kWh dnevno) do 2050. godine, bez smanjenja životnog standarda. Trenutačno, nacionalni prosjek Švicarske je oko 5000 W. Tu je i izgradnja zgrada koje se prilagođava ponašanju svojih stanara, a ne obrnuto, uz bolju integraciju obnovljivih izvora energije. Dio fasada zgrada čine solarni paneli koji štite zgradu od izravne Sunčeve svjetlosti i istodobno proizvode električnu energiju.

8) Stockholm, Švedska

Stockholm ima ambiciozan cilj postati najpametniji grad na svijetu do 2040. godine, nudeći najbolju kvalitetu života građanima i najbolju atmosferu za poduzetnike. Naime, grad je dom glazbenog online servisa 'Spotify' koji vrijedi više nego cijela američka glazbena industrija zajedno. Također, 'zelena' strategija informacijske tehnike nastoji smanjiti utjecaj života na okoliš u gradu putem programa poput energetski učinkovitije zgrade (smanjenje troškova grijanja), praćenje prometa (smanjuje vrijeme vozila provedeno na prometnicama) i razvoja e-usluga (smanjenje potrošnje papira). E-Stockholm platforma usredotočena je na pružanje e-usluga, uključujući političke najave, rezervacija parkirališta i čišćenje snijega. Uz to, platforma uključuje i GPS analizu, omogućujući stanovnicima da planiraju svoju vožnju kroz grad.

9) Singapur

Grad-država Singapur želi postati prvi pametni grad na svijetu s fokusom na korištenje internet stvari. Pomoću programa 'Smart Nation' grad je postao živući laboratorij. Tisuće senzora je ugrađeno diljem grada, kako bi građani i državni službenici mogli nadzirati usluge, korištenje energije i dr. Od 2012. godine u gradu je instalirano više od 52.000 policijskih nadzornog kamera, što čini grad jednim od najsigurnijih mjesta u svijetu. Također, Singapur ima sustav zajedničkog korištenja bicikala oBike, Ofo ili Mobike i prvu uslugu dijeljenja električnih vozila, BlueSG, koja planira koristiti 1000 vozila, što ga čini drugim najvećim svjetskim programom dijeljenje električnih vozila. Uz to, grad planira uvođenje autonomnih taksija s tvrtkom nuTonomy, a 2017. godine uspješno je izvedena prva vožnja bez ikakvog ručnog preuzimanja vozila.

10) Kopenhagen, Danska

Kopenhagen ima dugu tradiciju bicikliranja, zbog čega broj vozila na dva kotača u gradu nadmašuje broj vozila na četiri kotača. Naravno, cilj je da grad 2025. postane prvi ugljično neutralan grad i potpuno neovisan o fosilnim gorivima do 2050. godine. Oko 250 tvrtki uključeno je u pametne aktivnosti grada u metropolitanskom području Greater Kopenhagen, a male tvrtke čine dvije trećine pametne gradske industrije, nudeći atraktivne mogućnosti ulaganja kao i suradnju s javnim sektorom. Desetljećima su danske vlasti prikupljale i pohranjivale osnovne podatke o građanima, tvrtkama i nekretninama kako bi digitalizirali usluge uprave i sektora, a novi vladin program osigurava besplatan pristup podacima s ciljem poticanja pametne inovacije u gradu. Naime, Danska je uključena u 24% projekata  razvoja i istraživanja za pametniji grad u cijeloj EU.