Najnovije izvješće udruge Bioenergy Europe na temu topline iz biomase ukazuje da se u 28 dosadašnjih zemalja Europske unije (EU28), čak 49% ukupne finalne energije troši na grijanje i hlađenje. No, godišnje samo za 0,66% raste primjena obnovljivih izvora energije za grijanje. Prema nacionalnim planovima članica EU-a, udjeli obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje do 2030. godine trebaju se povećati sa sadašnjih prosječnih 19% na 40%. Glavni energent za grijanje i hlađenje su fosilna goriva s udjelom od čak 79%, dok udio energije iz biomase iznosi 17%. Da bi se nadoknadio taj jaz, udio obnovljivih izvora u narednim se godinama mora značajno povećati. Od svih obnovljivih izvora za grijanju i hlađenju, čak 85% predstavlja udio energije biološkog porijekla, tj. biomase. 

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog primjene biomase u 2018. godini iznosilo je 274 milijuna t ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2eq), što je više od ukupnih godišnjih emisija Mađarske, Austrije i Češke. Dobar pokazatelj napretka je rast primjene biomase u svim područjima u prosjeku za 3% od 2000. godine. 

Izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva predstavljaju neravnopravnu prednost u odnosu na primjenu biomase. Iako je uvedena cijena na emitirani CO2, trenutačna regulativa i europski mehanizam trgovanja emisijama (EU ETS) prepoznaje samo instalacije učina većeg od 20 MW što ima učinak samo na toplinarske sustave, ako postoje. 

Odličan primjer iz Kladova

Dobar primer očitog potencijala za primjenu biomase, iako je izvan EU-a, predstavlja Srbija jer sustavi daljinskog grijanja (toplinarski sustavi) postoje u 56 gradova i imaju ukupni instalirani toplinski učin oko 6,6 GW. Glavni energenti su prirodni prirodni, ugljen i mazut ili lako loživo ulje, dok se biomasa koristi u svega nekoliko manjih lokalnih kotlovnica za grijanje škola i bolnica.

Zbog svih tih činjenica Polytechnik je vrlo ponosan što je isporučitelj kotlova na biomasu za prvu toplanu u Srbiji koja se odlučila zamijeniti fosilna goriva. Kladovo, nadomak Nacionalnog Parka Đerdap i najveće hidroelektrane na Dunavu, čija se povijest bilježi i prije vremena Rimljana, prvi je grad u Srbiji koji će koristiti lokalno raspoloživu biomasu kako bi očistio zrak u gradu i snizio troškove grijanje. U tijeku je izgradnja novog kompleksa na periferiji grada koji će biti povezan s postojećim toplinarskim sustavom. Kompleks će sadržavati sedmodnevno skladište za biomasu, vrelovodne kotlove učina 2 × 3 MW s dnevnim skladištima za biomasu, akumulator topline volumena 250 m3 i elektrofiltre za dodatno smanjenje emisije praškastih materija na manje od 20 mg/m3. S akumulatorom toplote ukupni učin postrojenja bit će 8 MW. Pri tome je ostavljen prostora za dogradnju još tri slična akumulatora topline, da bi se dobio ukupni toplinski učin od 11 MW. Kao gorivo koristit će se šumska biomasa iz Nacionalnog parka i ostataka lokalne drvne industrije, a moguća je primjena drvenog otpada koji donese Dunav, a nakuplja se na rešetkama HE Đerdap. Postrojenje je u cijelosti automatizira, od transporta biomase, preko loženja i odpepeljavanja u centralni vanjski kontejner, do moduliranja učina prema vanjskoj temperaturi, a proces se prati na upravljačkom računalu i vizuelizira u komandnoj sobi nove energane. Isporuka opreme započela je u ljeto 2020. godine i u tijeku su završni radovi. 

Najbolje za lokalno stanovništvo je što će se ugasiti lokalna kotlovnica na ugljen nakon višedesetljenog rada. Izravna korist za lokalni proračun zbog prelaska na biomasu očekuje se ostvarivanjem ušteda na nabavi energenta od oko 400 000 eura na godišnjoj razini.

Više od pola stoljeća iskustva

Tvrtka Polytechnik iz Austrije već više od 55 godina nudi rešenja za izgaranje uglavnom biomase i cjelovita tehnička rješenja prema načelu 'ključ u ruke'.

Specijalnost Polytechnika je upravo onečišćena, kabastа i mokra biomasa. Rješenja se kreću u rasponu toplinskog učina 200 - 30 000 kW. Istodobno, u području proizvodnje električne energije tvrtka nudi rješenja s električnom snagom 200 - 20 000 kW i izgrađeno je više od 60 takvih referentnih postrojenja. 

Ulaganja u razvoj rezultirala su i novom tehnologijom Poly Held, čiji toplinski učin iznosi 400 - 2000 kW. Poly Held je jedinstveno rješenje s rasplinjavanjem, pri čemu se postiže stupanj iskoristivosti do 95%, a emisije dušičnih oksida su za 25% manje nego u slučaju izgaranja na rešetci i rješenje ne zahtijeva dodatne filtre za odvajanje letećeg pepela (bez multiciklona i elektrofiltara) jer se postižu emisije do 20 mg/m3. Riječ je o iznimno kompaktnom rješenju za koje treba vjerovati da će se koristiti u manjim sustavima grijanja kakvi se mogu pronaći u hotelima, spa-centrima, sportskim objektima i većim stambenim kompleksima.