Hrvatska naftna i plinska kompanija INA tijekom slijedeće tri godine uložit će 500 milijuna kuna u projekt nazvan EOR na svojim naftnim poljima u okolici Ivanić Grada. Kratica EOR je engleska kratica za Enhanced Oil Recovery, što je skupni naziv za metode i tehnologije kojima se povećava iscrpak iz naftnih ležišta. Primjena metoda EOR-a na naftnim poljima Ine, s obzirom na njihovu kompleksnost i veličinu, predstavlja značajan projekt ne samo u Hrvatskoj, već i u naftnoj industriji cijele jugoistočne Europe. Pojednostavljeno rečeno, INA će tijekom narednih godina u svoja naftna ležišta utiskivati ugljični dioksid i vodu s ciljem povećanja iscrpka nafte na starijim i iscrpljenim naftnim poljima. Nakon što planirani radovi budu dovršeni, količina proizvedene nafte na tim nalazištima mogla bi biti značajno povećana, što će rezultirati i ekonomskim koristima za državu i lokalnu zajednicu.


Otvorenje radova u Ivanić Gradu

Započeli radovi

U Ivanić Gradu je 22. svibnja ove godine, uz nazočnost prvoga potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva, g. Radimira ČAČIĆA, dipl. ing. i predsjednika Uprave Ine, g. Zoltána ÁLDOTTA te uz prigodnu svečanost obilježen početak radova na EOR projektu. Tom prigodom održana je i zajednička konferencija za medije u organizaciji Ine i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija s temom ulaganja u Hrvatsku.

Ugovori o izvođenju radova na EOR projektu potpisani su tijekom svibnja, nakon provedenog javnog natječaja na kojem su pobijedila tri konzorcija na čijem su čelu tvrtke STSI i Končar. Na osnovi potpisanih ugovora izvodit će se radovi na polaganju cjevovoda, gradnji kompresorske stanice i dr. Pri tome vrijedi napomenuti da se u konzorciju nalaze brojne druge hrvatske tvrtke kao što su Montmontaža, Monter - Strojarske montaže, Elektrocentar Petek i dr.

Ekološka dimenzija projekta

Sam projekt ima i važnu ekološku dimenziju. Naime, značajne količine CO2, umjesto da budu ispuštene u atmosferu, bit će utisnute u podzemlje. Ono što će uslijediti tijekom narednih godina samo je kruna višegodišnjih istraživanja i ispitivanja koje su provodili Inini inženjeri. Laboratorijska ispitivanja i pripreme za moguću primjenu EOR metoda i tehnologija INA je započela još 1978. godine. U razdoblju 1978. - 1990 godine na uzorcima ležišnih stijena, tzv. jezgri s 14 najvećih naftnih polja u Hrvatskoj provedena su ispitivanja i analize primjenjivosti EOR metoda. Nakon toga provedena je numerička simulacija povećanja iscrpka nafte iz ležišta naftnih polja Ivanić i Žutica, a koja su na temelju laboratorijskih ispitivanja ocijenjena najpogodnijima za ovakav projekt. Dakle, radi se o ideji, a sada i o projektu koji traje već dugo i na kojem su radile generacije Ininih stručnjaka, no u konkretnu realizaciju krenulo se 2001. godine, kada su ostvareni povoljni uvjeti za početak projekta. U razdoblju 2001. - 2003. godine utiskivana je voda u svrhu povećanja tlaka u naftnom ležištu do postizanja tzv. tlaka miješanja fluida u ležištu koji je utvrđen laboratorijskim ispitivanjima. Nakon toga, u razdoblju 2003. - 2006. godine u ležište se naizmjenično u ciklusima po šest mjeseci utiskivao CO2 i voda te su se mjerili rezultati koji su se pokazali dobrima.


Postrojenje Etan u Ivanić Gradu

Važan projekt za hrvatsko naftno gospodarstvo

Radi se o projektu Ine koji je ujedno prvi primjer korištenja tercijarnih metoda iskorištavanja rezervi nafte u Hrvatskoj pa je zbog toga i iznimno važan, osobito u kontekstu sve iscrpljenijih domaćih rezervi. Zanimljivo je da će se ove tercijarne metode povećanja iscrpka nafte primijeniti na naftnim poljima u okolici Ivanić Grada, odnosno u Moslavini koja je kolijevka naftnog rudarstva u Hrvatskoj. Naime, ekonomski značajne količine ugljikovodika otkrivene su u pješčenjacima ispod Ivanić Grada tijekom 1963. godine. Proizvodnja nafte i plina na tom naftnom polju započela je u studenom 1963. godine sa samo pet proizvodnih bušotina. Najveća proizvodnja nafte ostvarena je u primarnoj fazi iskorištavanja tijekom 1966. godine, a zbog nepovoljnih okolnosti u ležištu, odnosno velike prisutnosti otopljenog plina na kraju je zabilježen znatno manji iscrpak nafte nego što je inicijalno bilo zamišljeno. Zbog toga se pristupilo sekundarnim metodama povećanja iscrpka nafte. Taj proces započet je 1972. godine utiskivanjem vode u naftna ležišta i traje još i danas. Posljedica toga bila je maksimalna proizvodnja nafte koja je zabilježena 1977. godine, od kada je proizvodnja prirodno u padu. Upravo zato INA želi primijeniti tercijarne metode povećanja iscrpka nafte. Pojednostavljeno rečeno, fizikalni mehanizmi za istiskivanje nafte iz ležišta zbog utiskivanja CO2 u ležištu su takvi da se on vrlo dobro miješa s naftom, poboljšava njezinu viskoznost, izaziva bubrenje nafte i na taj način dovodi do bolje protočnosti nafte iz ležišta do proizvodnih bušotina. Bitno je istaknuti da trenutno u svijetu postoji oko 350 EOR-projekata, no svaki od tih projekata po nečemu je specifičan. Inin je, primjerice, interesantan po svom razmjeru i načinu na koji se provodi.


Inine "njihalice"

Planovi za budućnost

Plan Ininih stručnjaka je da se u EOR projektu koristi CO2 koji se zajedno s plinom proizvodi na plinskim poljima (Molve, Kalinovac i drugima) u Podravini. On se mora izdvojiti iz prirodnog plina prije nego što se utisne u transportnu mrežu. Tako bi CO2 trebao završiti u naftnim ležištima polja Ivanić i Žutica. U Ini se procjenjuje kako će na taj način dati značajan doprinos globalnim normama smanjenja stakleničkih plinova na koje se i Hrvatska obvezala, a oko kojega i Europska unija ima jasna pravila. Upravo zato najveći dio od planiranih 500 mil. kuna bit će potrošen na opremanje bušotina za utiskivanje CO2 i vode, odnosno na potrebnu infrastrukturu. Nakon što se CO2 utisne u naftna ležišta, njegov manji dio će biti ponovno proizveden zajedno s naftom. Tu količinu će trebati izdvojiti, što će biti uloga membranskih separatora. Realizacija projekta trebala bi rezultirati znatnim pozitivnim efektima i na lokalno gospodarstvo s obzirom na prihode od tzv. rudarskih renti za crpljenje ugljikovodika. Utoliko se može zaključiti kako je EOR projekt osim za samu kompaniju, značajan projekt i za lokalnu zajednicu.