Kotlovi i kontejnerske kotlovnice na biomasu... od Austrije do Makedonije

Tvrtka Centrometal ima dugu tradiciju u proizvodnji visokoučinkovitih, udobnih, ekoloških i posve automatiziranih sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode na šumsku biomasu. Riječ je o proizvođaču koji je već odavno poznat izvan hrvatskih granica, a kao nedavni primjeri uspješno izvedenih projekata mogu se izdvojiti sustav grijanja kampusa Državnog sveučilišta u Tetovu u Makedoniji pomoću tri kotla na pelete u kaskadi i kotlovnica na pelete za dogrijavanje u toplinarskom sustavu u Millstattu u Austriji.


Postrojenje nove kotlovnice na biomasu kampusa tetovskog sveučilišta
Glavni razlog ugradnje nove kotlovnice za sustav grijanja kampusa tetovskog sveučilišta bili su dosadašnji visoki troškovi grijanja na loživo ulje, ali i potrebe za dogradnjom novih objekata. Pri tome je umjesto postojećih uljnih kotlova predviđena ugradnja četiri nova toplovodna kotla na pelete EKO-CKS P Unit 560, pojedinačnog nazivnog učina 560 kW, odnosno ukupno 2240 kW. Za opskrbu kotlova peletima projektirana su dva velika ukopana spremnika peleta, pojedinačnog volumena 30 m3. Spremnici su natkriveni i imaju pristup za kamionski istovar peleta. Do kotlovnice se peleti dovode pužnim prijenosnikom, pri čemu je pokraj svaka dva kotla smješten po jedan međuspremnik peleta volumena 2,7 m3. S obzirom na to da rekonstrukcija kampusa još nije završena, u novoizgrađenu kotlovnicu su za sada ugrađena tri od četiri predviđena kotla, dok će četvrti uslijediti kada se dovrše svi predviđeni objekti. Kotlovnica je posve automatizirana, a prema riječima predstavnika investitora, zahvaljujući grijanju na drvne pelete, računi za gorivo su u odnosu na prijašnje stanje manji za više od 30%.


Kontejnerska kotlovnica u Millstattu izvana...

... i iznutra

Poznata je činjenica da kotlovnice na biomasu zahtijevaju više prostora od uljnih i plinskih kotlovnica jednakog učina. Stoga, zamjena postojećih kotlova onima na biomasu nije uvijek jednostavna, a ponekad je i nemoguća bez ozbiljnijih zahvata, što u konačnici dovodi u pitanje isplativost cijelog projekta. Jedno od mogućih rješenja za taj problem su kontejnerske kotlovnice koje, dakako, kao gorivo mogu koristiti i drvne pelete ili sječku. Vođeni željom za smanjenjem štetnih emisija u atmosferu, stanovnici austrijskog gradića Millstatt odlučili su zamijeniti postojeći kotao na loživo ulje kotlom na drvne pelete. Kako bi troškovi ulaganja bili što niži, uz postojeći toplinarski sustav u kojem je zadržan dosadašnji uljni kotao za pokrivanje vršnih opterećenja, ugrađena je kontejnerska kotlovnica s kotlom na drvene pelete EKO-CKS P Unit 280 nazivnog učina 280 kW s automatskim čišćenjem i izvlačenjem pepela, zaštitom povratnog voda, graničnicima tlaka i ekspanzijskom posudom. U istom kontejneru, iza kotla, nalazi se spremnik peleta volumena 8,5 m3, iz kojeg se fleksibilnom zavojnicom peleti dovode do kotla. Spremnik se puni iz kamiona silosa, pri čemu osjetnici koji se nalaze u njemu omogućavaju dojavu razinu peleta i potrebu za punjenjem.

* * *

Nova kotlovnica za školu i sportsku dvoranu u Ivanić Gradu

Tvrtka MI-Maris upravo završava projekt izgradnje zajedničke kotlovnice na biomasu koja će Osnovnoj školi Stjepana Basaričeka i Školsko-športskoj dvorani ‘Žeravinec’ u Ivanić Gradu osigurati odvajanje od gradske toplane i omogućiti povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja na osnovi ušteda na energiji, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i snižavanje troškova za grijanje. Investitor je Zagrebačka županija, a MI-Maris je na osnovi dvadesetogodišnjeg iskustva u gradnji, rekonstrukciji i održavanju kotlovnica za izvođača odabran na javnom natječaju.


Zgrade škole i sportske dvorane u Ivanić Gradu

Zgrada škole izgrađena je 1984, a dvorane 2006. godine i obje su priključene na centralnu toplinsku stanicu naselja Žeravinec. Međutim, kako se centralna plinska kotlovnica, s ukupnim instaliranim toplinskim učinom 5 MW, do 2015. godine koristila isključivo za grijanje tri objekta s ukupnim instaliranim učinom oko 1,583 MW, jasno je da je bila prekapacitirana, što je uz stari toplovod i njegovu lošu izolaciju, sustav činilo energetski neučinkovitim. Također, unatoč ugrađenim mjeračima, potrošnja toplinske energije se nije se naplaćivala prema stvarnim potrebama, već prema korisnoj površini zgrade, što je bio dodatni razlog za odvajanje od toplane i gradnju vlastite kotlovnice. Na taj sustav je do 2015. godine bila priključena i Podružnica Žeravinec Dječjeg vrtića Ivanić Grad, no tada je također MI-Maris instalirao novu plinsku kotlovnicu i omogućio odvajanje od toplane. Od tada su škola i dvorana jedine građevine priključene na sustav toplane.


Nekoliko detalja izvođenja radova i...

Za potrebe grijanja škole i dvorane odabrana je toplovodna kotlovnica na biomasu (sječku, pelete) s toplinskim učinom 104,7 - 499 kW. Kotlovnica je smještena u prizemlju zgrade i u njoj se nalazi toplovodni kotao Herz Firematic T-control na biomasu. Uz kotao je postavljen i spremnik tople vode volumena 5000 l koji pokriva vršne potrebe za toplinom i smanjuje inertnost izvora topline. Postojeći toplovod, koji je u ispravnom stanju, koristi se za spoj nove kotlovnice i toplinske stanice sportske dvorane. Toplovod se trajno odvaja od toplane blindiranjem u novom šahtu ispred dvorane. Pored kotlovnice, u zasebnom požarnom sektoru, smješteno je spremište biomase (sječke, peleta) volumena oko 26 m3.


... i koordinacije predstavnika izvođača i investitora na gradilištu

Djelatnici MI-Marisa su potkraj travnja ove godine bili u završnoj fazi instaliranja opreme u kotlovnici, a za puštanje u pogon još će trebati isključiti grijanje iz toplane. U skladu s time, završetak radova bi trebao uslijediti sredinom svibnja, kada prestaje sezona grijanja.
U svakom slučaju, projekt će omogućiti povećanje energetske učinkovitosti u zgradama škole i dvorane, čime će i investitor i izvođač radova mladim generacijama poručiti da je važno brinuti o energetskoj učinkovitosti javnih objekata.

* * *

Uspješno ostvaren projekt BE-TO Glina

Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu (drvni otpad i sječku) u Glini električne snage 1,2 MW i toplinskog učina 4 MW zapravo je prvo takvo 100% hrvatsko postrojenje: s hrvatskim projektom, cjelokupnom hrvatskom opremom, montažom i puštanjem u pogon. Tvornica turbina je u tom projektu sudjelovala u projektiranju strojarnice i u proizvodnji i isporuci parne turbine, vakuumskog kondenzatora, parnog ejektora, potrebnih pumpi (kondenzata, cirkulacijske, napojne i rashladne vode), rashladnog tornja i opreme za automatski nadzor, zaštitu i upravljanje. Nadzorno-upravljački i sustav zaštite izvedeni su na platformi Siemens PCS7 zajedno s elektroničkim uređajem Woodward.


Montaža turbine u tvorničkim pogonima TTK-a u Karlovcu

Postrojenje s kotlom, filtrom i rashladnim tornjem

Srce postrojenja je parna višestupanjska kondenzacijska turbina s jednim oduzimanjem reguliranog tlaka. Važne komponente turbine su ležajevi i ležajna postolja, brzozatvarajući ventil svježe pare, parni regulacijski ventili visokog i niskog tlaka i njihov prigon, labirintne brtve, aerodinamične lopatice statorskog i rotorskog protočnog aparata i njihova učvršćenja u kućištima, odnosno na osovini rotora. Broj turbinskih stupnjeva (15) i veličina lopatica, a time i veličina unutarnjeg i vanjskog kućišta prilagođeni su projektu u pogledu zahtijevanih parametara pare, količine oduzimanja i proizvedene snage. Nazivna brzina vrtnje turbine iznosi 10 500 okr. / min, što je optimalno za turbine takvih snaga, a pomoću reduktora smanjuje se na 1500 okr. / min, što je ujedno i sinkrona brzina generatora električne energije.
Višak proizvedene električne energije predaje se u javnu elektroenergetsku mrežu, dok se proizvedena toplinska energija koristi za vlastite potrebe (za sušaru, parionicu, grijanje drvnog centra), ali i za grijanje nekoliko javnih ustanova (Kaznionice, škole, vrtića, Doma zdravlja) i stambenih objekata u Glini.


Rashladne pumpe

Napojne pumpe kotla

Taj i slični projekti imaju veliku važnost kao doprinos hrvatskoj energetici i zaštiti okoliša, a ne treba posebno naglašavati važnost otvaranja novih radnih mjesta.


Prikaz parametara turbinskog postrojenja na ekranu regulatora

Natpisna pločica turbine
U skladu s time, Tvornica turbina već može najaviti sljedeće projekte, a to su još jedno kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu u Hrvatskoj, čija će električna snaga iznositi 2 MW, a toplinski učin 5 MW te drugo postrojenje s električnom snagom 3,5 MW i toplinskim učinom 8 MW.