Ovaj tjedan održat će se izvanredna glavna skupština dioničara Petrokemije na kojoj će biti predstavljeno i smanjenje temeljnog kapitala s 386 milijuna kuna na tek 43 milijuna kuna kako bi se pokrili gubici i sanirala tvrtka kojoj pada vrijednost. U prvoj polovici godine Petrokemija je bila u gubitku, a nakon što cijena dionice padne, na redu je privatizacija (dokapitalizacija). Zanimljivo je da će se nominalni iznos dionice s 30 kuna smanjiti na 3,33 kune, a kako je to ispod zakonom propisanog minimuma, spojit će se tri dionice u jednu redovnu dionicu vrijednosti 10 kuna. Za postojeće dioničare kompanije koja se priprema za dokapitalizaciju bit će to velik gubitak ili kako to branša kaže «šišanje». Najveći vlasnik je država, ali tu su i neke banke i tri obvezna mirovinska fonda. U međuvremenu, nekolicina tvrtki, među njima i neke iz energetskog businessa – PPD, JANAF, HEP i INA, pokazale su interes za ulazak u vlasničku strukturu kutinskog Titanika kroz dokapitalizaciju od najmanje 450 milijuna kuna. PPD i INA vjerovnici su Petrokemije i njihov interes je jasan – potraživanja pretvoriti u vlasnički udio, što ne kriju. Koliko god vole reći da postoje nagomilani gubici, ne može se reći da su bili natjerani prodavati plin. Uostalom, kuloari pričaju da to i dalje rade s pristojnom maržom, ako i kada se uspiju naplatiti. U ovom trenutku pretvaranje potraživanja u vlasnički udio im je odbijeno, no nije isključeno u budućnosti. Ali što tu rade JANAF i HEP, pitanje je na koje očigledno odgovor leži samo u - politici. HEP je izgubio silne milijune u brojnim predstečajnim nagodbama, a još je svjež značajan gubitak u Agrokoru. On poput INA-e i PPD-a nije 'prištekan' na domaća plinska polja niti je 'trader' koji je upravo s Gazpromom dogovorio desetgodišnji uvoz milijardu kubika plina godišnje. HEP je tvrtka koju sušna sezona baca u gubitke na uvozu energije i/ili energenata a dobro poslovanje još uvijek duguje vertikalnoj integraciji i obranjenoj poziciji na tržištu. JANAF godinama pametno gradi svoju budućnost na nafti i naftnim derivatima, a ni jedna ni druga tvrtka o petrokemijskom businessu ne znaju ništa. Bit će to tek način države da preko tvrtki koje kontrolira zadrži udio kontrolni u kutinskoj tvrtki. 

Država sa sindikatima na svoju štetu 'brani' Petrokemiju od privatizacije još od 2012., a ceh je ogroman – izgubljena se dobit mjeri u stotinama milijuna kuna, izgubljena su radna mjesta, propušteno je vrijeme za investicije u obnovu pogona te prosperitet svih dobavljača (pa i dobavljača plina) i kupaca gnojiva, a država i lokalna zajednica izgubile su prihod od poreza jer posrnula tvrtka bi danas vjerojatno poslovala s dobiti. Ovako, u Kutini je 800 radnih mjesta manje, a ključni problemi koji muče tvrtku nisu riješeni – cijena plina i njegovog transporta i dalje je previsoka u odnosu na konkurenciju, PDV je visok, a cijene gnojiva na svjetskom tržištu niske. Također, onaj tko uđe u vlasničku strukturu morat će uložiti silan novac da zadovolji stroge ekološke standarde jer u protivnom Petrokemija može brzo staviti ključ u bravu. Pad troškova transporta plina, koji je izvjestan zbog gradnje LNG-terminala na Krku pomoći će i Petrokemiji i drugim većim i manjim potrošačima plina, no to neće biti dovoljno. Zbog toga bi možda bilo dobro da u vlasničku strukturu uđe tvrtka koja može osigurati opskrbu plinom po cijenama kakve ima konkurencija ili da to bude strateški partner koji će tražiti i naći zajednički jezik s 'plinašima'. Iako je u problemima, tvrtka je i dalje jedan od najvećih potrošača plina, što znači da u našoj maloj i deindustrijaliziranoj državi opstojnost plinskog sustava ovisi o njezinoj budućnosti, zbog toga je izvjesno da jednostavno mora opstati, ali ne destrukcijom, kako se godinama radilo. Također, Petrokemija je jedan od najvećih izvoznika i bitna za poslovanje hrvatskih luka i poljoprivrede. Paralelno s privatizacijskim procesom u Petrokemiji svjedočimo optimističnom razvoju situacije u Đuri Đakoviću, još jednoj tvrtki koju država na svoju štetu drži na 'kratkom lancu'. Zašto i Petrokemija ne bi konačno krenula svijetlom stazom? U protivnom HEP i/ili JANAF snosit će posljedice.