Realizacija dva velika energetska projekta - HE Ombla snage 68 MW i TE Plomin C snage 500 MW trebala bi početi u mandatu nove Vlade, koju će, po svemu sudeći, formirati članice Kukuriku koalicije. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) odobrila je prošli tjedan zajam za gradnju HE Ombla na Rijeci dubrovačkoj. Neobično, ali kredit za gradnju te prve podzemne hidroelektrane nije bezuvjetan, kako bi se očekivalo. Zajam za početak izgradnje ta banka je uvjetovala izradom nove studije biološke raznolikosti i menadžment-plana upravljanja biološkom raznolikošću na tom području. Tek kad HEP po narudžbi načini tu studiju i usuglasi je s bankom, stići će i novac.
Hoće li taj pokušaj "začepljivanja usta" ekološkim aktivistima, koji su drvljem i kamenjem napali projekt baziran na starim ekološkim studijama, uroditi plodom, tek treba vidjeti. Zbog čega se banka tako požurila s davanjem kredita koji je zatim uvjetovala? Je li to dobra praksa, tim više što je riječ o razvojnoj banci koja se ne bi smjela voditi isključivo profitabilnošću projekta, već širom koristi za društvenu zajednicu? Dodatan rad na eko-studiji u svakom će slučaju odgoditi početak radova. Jer, ne može se preko noći doći od zaključka da "Zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste nisu nađene ili ako i jesu nađene, to nije njihovo trajno stanište, već su doplavljene bujičnim vodama iz sliva Trebišnjice" (kako stoji u Elektroprojektovoj eko-studiji iz 1998.) do realnijeg stanja. A, ono sugerira da je Vilina špilja među 20 špiljskih objekata na svijetu u kojima obitava više od 20 podzemnih vrsta. Zoolozi su 2008. zabilježili da, osim šišmiša, u tom špiljskom sustavu žive 33 podzemne vrste. E sad, može li se potopiti krš, a da se pritom ne ubije sve što u njemu živi?! Na to teško pitanje projekt bi trebao naći neki odgovor.
Vrijedi znati da je prof. dr. sc. Nenad Mikulić, čelni čovjek Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, zadužen za procjene utjecaja na okoliš, prije nekoliko dana na jednom okruglom stolu rekao da ovakva ekološka studija sada vjerojatno ne bi prošla. Bez obzira na to slagali se s procedurom ili ne, HEP ima sve potrebne dozvole i projekt službeno ide dalje.

EBRD je očito prosudio da ni po ostalim parametrima projekt nije nimalo sporan, što prilično začuđuje ako je poznato odakle se krenulo. Bančin odabrani konzultant još je u rujnu smatrao da je projekt financijski neisplativ i do te mjere rizičan da bi mogao promašiti svrhu zbog koje se poduzima, zbog čega je savjetovana gradnja u fazama. Sve to konzultant je detaljno elaborirao u dokumentu nastalom u rujnu na kojem piše "Finalna verzija", no HEP je sve demantirao, kazavši da je bila riječ o nacrtu koji je dopunjavan te da konzultant nije dobio sve podatke. A, zatim se dogodio kvantni skok pa proizlazi da je konzultant valjda s novim podacima samog sebe demantirao praktički na svakoj stranici! Kako je u tako kratkom roku uspio proizvesti novu procjenu, nije poznato. O kreditu i gradnji novih energetskih objekata zadnju riječ imat će, kao i obično, vladajući političari, a kako se čini, vlast se upravo mijenja pa će i HE Ombla biti propitkivana, a možda bi čak mogla i pasti u nemilost.

Unutar Kukuriku koalicije, koja bi prema svim predizbornim anketama trebala preuzeti vlast, postoje značajne sumnje u isplativost projekta. Kukuriku koalicija o projektu HE Ombla jasno se očitovala rekavši da ne podržava ekonomski i ekološki upitne projekte te da najavu prodaje tehničke vode iz Omble arapskim zemljama doživljava kao želju HDZ-a da projekt pokaže ekonomski isplativim. Neslužbeno se može čuti da u SDP-u drže da je odluka o gradnji elektrane donesena samo kako bi se omogućilo dovoljno vode za navodnjavanje golf-terena na Srđu, o čemu se već dugo šuška u Dubrovniku, jer su upravo ti investitori bili prvi koji su pokazali interes za elektranu i tražili koncesiju na izvor pitke vode.
SDP-u to nije dobar alibi za gradnju hidroelektrane, međutim, ti investitori u dubrovačko zaleđe navodno već imaju čvrsta obećanja jednog političara koji će uskoro preuzeti vlast. I zato, jedno su predizborna obećanja, a drugačije je stanje kad treba zaista "preuzeti odgovornost", kako to političari vole reći kada preuzimaju vlast. Tada predizborne najave i obećanja više nemaju težinu koju su imale prije izbora.
Najavu zauzimanja suprotnog stava ovih dana već je dao IDS, odnosno njegov čelnik Ivan Jakovčić, koji je prije samo godinu dana govorio da će TE Plomin C biti na plin "ili njega neće biti". Kukuriku koalicija se javno izjasnila da u Plominu treba graditi elektranu na ugljen, uz korištenje najsuvremenije tehnologije koja najmanje zagađuje. Nakon toga Jakovčić prije 10 dana izjavljuje da će se Istarska županija boriti za upotrebu plina kao pogonskog goriva, a "ako to ipak bude ugljen, bit će suodgovorni za sve što se kasnije zbog toga bude događalo". Treba li reći da su Jakovčićeve izjave u Istri dočekane kao izdaja regionalnih interesa?
Upravo se o tome radi, o političkoj odgovornosti koju političari najčešće ne snose, već posljedice uredno plaćaju građani. Ta odgovornost uključuje ne samo odgovornost prema životu i zdravlju ljudi, već prema okolišu koji jedini može iznjedriti zdrav život. Politička odgovornost, dakako, uključuje i sigurnu, pouzdanu i povoljnu opskrbu električnom energijom. Pomiriti ta dva zahtjeva pri odluci o gradnji novih energetskih objekata prava je umjetnost i zbog toga su energetski projekti tako osjetljivi, a najčešće odlučuje izbor između manjeg zla, koliko god to bilo nepopularno.
Odluka o TE Plomin C na ugljen već je očito donesena - taj će objekt biti ključan za daljnje funkcioniranje elektroenergetskog sustava. Hrvatskoj kronično manjka struje. No, energija generirana iz HE Ombla predstavljala bi ukupno 1,3% ukupno utrošene energije, odnosno 1,6% HEP-ove vlastite proizvodnje. No, tu je ogroman investicijski ciklus koji bi pokrenuo besposlenu i osiromašenu građevinsku operativu. A tu su i vile na Srđu. U čemu manje zlo u slučaju HE Omble vidi Kukuriku koalicija, znat će se vrlo brzo.