Gradnja hidroelektrane Ombla na Rijeci dubrovačkoj rizična je i komercijalno neisplativa, zaključak je EBRD-ove analize mega-projekta gradnje prve podzemne hidroelektrane u Europi, stoji u dokumentu koji posjedujemo.
Naime, EBRD, koji bi trebao zajmom potpomoći gradnju hidroelektrane vrijedne 1,123 milijarde kuna, zaključio je da HEP-ov projekt "pada" i na ekonomskoj i na financijskoj analizi, gdje su svi brojčani parametri pokazali njegovu neisplativost.
U HEP-u pak kažu da EBRD rutinski preispituje tehnička rješenja, no podaci koje posjedujemo dokazuju suprotno. Brojke govore više od riječi i one će najbolje reći treba li se HEP upuštati u projekt kakav ne postoji na cijeloj kugli zemaljskoj.
Financijska analiza je pokazala da bi cijena po kojoj će HE Ombla isporučivati struju u mrežu (a to je prosječno 214 kuna po MW h u tijeku 25 godina) trebala biti povećana gotovo tri puta kako bi se poboljšala profitabilnost projekta, jer u protivnom troškovi gradnje i održavanja neće biti komercijalno isplativi! Zbog niskih tarifa jedva su pokriveni troškovi održavanja, konstatira se. EBRD-ova revizija je pokazala da će HEP na prodaji struje prihodovati tek između 71,8 i 32,4 milijuna kuna godišnje, što je znatno manje od brojki koje je banci predočio HEP, dok će na prodaji vode zarađivati godišnje između 5,7 i 17,1 milijuna kuna.
EBRD u svojim analizama primjenjuje depecijaciju vrijednosti, a kao deprecijacijski period uzima 40 godina, pa proizlazi da će prema bančinim analizama HEP u 25 godina na prodaji struje i vode uspjeti vratiti tek 37,8% inicijalne investicije. Konstatira se da bi projekt "mogao biti implementiran samo uz obilate subvencije Vlade"!

Da bi projekt isplivao na komercijalno profitabilno tlo potrebno je povećati tarifu za struju na 642 HRK/MW h, stoji u analizi, međutim čak i uz tu tarifu skuplja i tehnički kvalitetnija varijanta projekta koja nosi sa sobom skuplje održavanje, a koju predlaže EBRD (1,202 milijarde kuna) bacila bi projekt natrag u minus!

Inače, projekt povećanja vodenog tlaka u krškom masivu i čuvanja radi proizvodnje struje proglašen je vrlo smionim(!). "Takvi realizirani projekti ne postoje - ima ih nekoliko u mediteranskom bazenu i u Kini, a oni rade sa samo nekoliko metara akumulacije i služe za opskrbu vodom i navodnjavanje, te rijetko proizvodnju struje. Poduzimanje projekta prema predočenom dizajnu nosi sa sobom rizik da projekt neće postići svoju svrhu. Postoji rizik da projekt nakon dovršetka neće funkcionirati kako je planirano ili će biti blokiran tijekom gradnje, nakon što je cijela investicija već bila iskorištena", jasno je napisano u studiji. Zbog toga, kada je riječ o tehničkoj izvodivosti projekta, EBRD nezadovoljan eksperimentalnom prirodom projekta, savjetuje HEP-u gradnju u fazama i već na početku napominje da bi rok izgradnje s 4 do 4,5 godine mogao biti premašen, kao i troškovi gradnje.

EBRD-ova analiza pokopava i PR koji se servira Dubrovčanima i svima ostalima, a to je dovoljno pitke i nezamućene vode za grad i sve hotele. Što se kvalitete vode tiče, u studiji piše da će to dosta ovisiti o poljoprivredi na Popovom polju i razvoju gradova Bileće i Trebinja, dok je utjecaj zahvata na redukcije pitke vode i struje tijekom ljeta označen kao "periferan" jer je riječ o sušnom periodu. Direktne i indirektne koristi procijenjene su na tek 15 milijuna kuna godišnje.
A, kakve su koristi od struje iz HE Ombla? Utjecaj električne energije iz HE Ombla na hrvatski elektroenergetski sustav apsolutno je minoran. Energija generirana iz HE Ombla predstavljala bi ukupno 1,3% ukupno utrošene energije (uključujući uvoz i izvoz), odnosno 1,6% HEP-ove vlastite proizvodnje. "Implementacija ovog projekta imala bi marginalan efekt na globalni kapacitet kompanije", stoji u EBRD-ovoj analizi.
Drugim riječima, moglo bi se ulupati više u milijardu kuna kako bi se dokazalo da je podzemna elektrana u kršu nemoguća. Nakon svega rečenog valja se zapitati zašto nesposobni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović forsira projekt koji je inicirao zatočeni bivši premijer Ivo Sanader? Zna li premijerka Jadranka Kosor, moćna Begovićeva zaštitnica za rezultate EBRD-ove analize koja je uzbunila cijeli HEP? Ili subvencioniranje novog Obrovca ipak nije ono na što Vlada računa kad govori o HEP-ovom investicijskom ciklusu?
Čini se da je sreća što se HEP u projekt ne upušta sam, već mu treba "veliki brat" koji je malo vještiji s brojkama pa je u javnost doprla prava očišćena slika stvari. Silovanje gradnje eksperimentalne podzemne elektrane sasvim sigurno dokazuje da su Hrvati mali narod s grandioznim idejama, kako je to smatrao pokojni predsjednik Franjo Tuđman. Treba li pustiti inženjerske mozgove da eksperimentiraju s naših milijardu i sitno kuna da bi možda na koncu dobili 1,3% struje više nego što sada imamo? Definitivno ne.