Prošlotjedna bura oko istodobne pojave čak dva konkurenta HEP-u u opskrbi električnom energijom počela se stišavati. Sudeći po količini medijske pažnje činilo se kao da je riječ o revoluciji - popusti do 30%, popusti od 10%... Sve same dvoznamenkaste brojke. Kad su se strasti malo stišale, došlo se do procjene da je riječ o popustima od otprilike sedam posto na aktualnu HEP-ovu cijenu, kada prođe razdoblje bonusa. Na medijske računice i usporedne tablice djelatnicima RWE Energije i GEN-I-ja ježi se koža, jer kažu da se uspoređuju kruške i jabuke, da računice jednostavno nisu precizne te da su njihove ponude jasne. Da, ponude su jasne onome tko ih je kreirao, no može li to reći običan mali čovjek, koji u pravilu ne zna reći koliko godišnje struje potroši, pa čak niti ima li jednotarifno ili dvotarifno brojilo? Mogu li potrošači vjerovati reklamama? Struja nije mobilna telefonija, bez koje se može i zato opskrbljivačima neće biti lako steći povjerenje potrošača.

Stoga bi možda bilo dobro da se kao nezavisni arbitar uključi Hrvatska energetska regulatorna agencija. Jedan od temeljnih ciljeva regulacije energetskih djelatnosti upravo je zaštita kupaca energije i energetskih subjekata, barem tako piše na HERA-inoj stranici. Nema li boljeg načina za zaštitu kupaca od pružanja potpune i cjelovite informacije o ponudama koje su se odjednom našle na tržištu? Dosadašnje informacije iz HERA-e odnosile su se na tehničku stranu priče, odnosno može li se i kako promijeniti opskrbljivača, ali o uvjetima iz ugovora i cijenama koje se nude nitko mjerodavan još nije ništa rekao. Uostalom, jedna od uloga regulatora je nadzor transparentnosti funkcioniranja tržišta energije te nadzor stupnja otvorenosti, natjecanja i zlouporaba na tržištu energije i u opskrbi kupaca.

Ovime ne želim reći da s ponudama RWE Energije i GEN-i-ja nešto ne valja, dapače, treba pozdraviti zdravu konkurenciju, ali isto tako kupcima bi od koristi bio nepristran savjet nezavisnog tijela u čiju riječ se mogu pouzdati. To bi u konačnici bilo od koristi i tvrtkama čije ponude su se našle na stolu. Na web-stranicama slovenske energetske regulatorne agencije takve se informacije ne mogu naći, ali su tu zato jednostavno napisani odgovori na niz pitanja koje potrošač laik ne mora znati, a mogu mu biti od koristi. Tako nešto na stranicama HERA-e još ne postoji. Britanski regulator tržišta Ofgem već se naučio funkcioniranju otvorenog tržišta pa osim što nude niz savjeta, upućuje male kupce na akreditirane web-stranice na kojima mogu komparirati više od 400 tarifa koliko je u ponudi u toj državi s najotvorenijim energetskim tržištem. Sve to u nastojanju da kupac - koji bi trebao biti u centru interesa svakog nacionalnog energetskog regulatora - dobije što precizniju informaciju o ponudama.

Uz to, Ofgem propituje funkcioniranje tržišta pa, primjerice vrši pritisak na energetske kompanije da promijene način tarifiranja jer se ustanovilo da poplava tarifa zbunjuje kupce. Na britanskom tržištu 2011. godine konstatiran je kartel, jer se proučavanjem tarifa došlo do činjenice da je razlika najpovoljnije i najskuplje ponude mizerna, tim više što su veleprodajne cijene struje od 2008. do 2011. pale za 40%, a građanima računi nisu adekvatno smanjivani.

Liberalizacija na tržištu opskrbe električnom energijom na nama susjednom austrijskom tržištu pokazala je da cijene struje, usprkos očekivanjima, nisu stagnirale, već su rasle! Procjenjuje se da je taj rast cijena bio blaži nego što bi bio da je tržište ostalo zatvoreno. Dakle, liberalizacija ima svoju svrhu, a to je donekle usporiti rast cijena energije i natjerati dojučerašnje uspavane monopoliste na ustupke.

HEP-ova reakcija na prošlotjednu buru je usporena; najavili su nagrađivanje vjernih kupaca, različite pakete usluga i slično, no za sada nisu ponudili ništa konkretno. Iako neki ne misle tako, razloga za paničnu reakciju nema. Ali, ima razloga da HEP Opskrba razmotri svoju računicu, pa eventualno i da ponudi kakav simboličan popust za vjernost, tek da se zna da je ta "stara dobra firma" tu, da prati što se događa na tržištu, da joj je stalo i da vodi brigu o kupcima. Isto tako, HEP bi trebao porazmisliti o vlastitom trgovanju energijom, kako smanjiti financijske gubitke kojima je snažno izložen i bolje planirati potražnju, umjesto da struju često kupuje neplanski, na granicama. Već s malim promjenama u tom području mogu lako amortizirati gubitak tržišta koji se u ovom trenutku još mjeri u promilima. Općenito, liberalizacija je dobra za HEP jer će ga natjerati da pažljivo promisli buduće investicije, agilnije provede restrukturiranje te poželjno stručno osnaživanje. Svi koji poznaju HEP to će podržati.