Oko HEP-ovog zahtjeva za 37%-tnim poskupljenjem grijanja digla se nevjerojatna buka. Ostrašćene diskusije neinformiranih političara poslužile su kao dolijevanje ulja na vatru i, čini se, udaljile problem od rješenja, koje treba biti stručno, a ne populističko. Gradonačelnici pet gradova kojima HEP Toplinarstvo isporučuje toplinsku energiju mišljenje su zatražili od HERA-e, koja će se o tome očitovati u roku od otprilike dva tjedna. Traže li gradonačelnici doista stručno mišljenje, ili su svoj stav već zauzeli, kao što sugeriraju njihove izjave, vidjet će se brzo. Ionako ih uskoro više nitko ništa neće pitati o tome.

U HEP Toplinarstvu ističu da im je od početka 2009. gorivo, koje u strukturi troškova sudjeluje sa 75% , znatno poskupjelo. Plin je poskupio za više od 60%, a mazut za više od 40%. I zato je ta tvrtka s vremenom nagomilala silne gubitke: gubici HEP Toplinarstva od 2008. do početka ove godine iznose nevjerojatnih 771 milijun kuna. Da je ta tvrtka samostalno na tržištu, odavno bi propala i toga treba biti svjestan. Govoriti o racionalizaciji poslovanja također baš nema puno smisla jer ulaganja u kvalitetu treba moći od nečega financirati i iz nečega vraćati. Dok god je cijena usluge potcijenjena za oko 50%, treba biti sretan da sustav uopće funkcionira. U slučaju HEP Toplinarstva manjkovi su očigledno krpani iz cijene električne energije, jer bi građani s postojećim cijenama toplinske energije već odavno trebali biti bez grijanja i tople vode.

Tužna istina je da se struku do sada o sektoru toplinarstva baš i nije puno pitalo, zbog čega je situacija u toj branši s vremenom postala zaista teška, ponegdje možda i beznadežna. U proteklih pet godina taj je sektor kumulativno je nagomilao između milijardu i milijardu i pol kuna gubitaka. Karlovačka Toplana završila je u stečaju, s oko 70 milijuna kuna obaveza za koje se ne zna tko će ih poplaćati. Da građani ne bi ostali bez grijanja, na neobičan način legalizirana je nova toplinarska tvrtka koja bi trebala preuzeti posao stare, ali ne i njene dugove. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se razvijati situacija u tom gradu, hoće li to možda postati novi model za kolabirajuće toplinarstvo?! Stanari Splita 3 i Blatina nisu te sreće kao Karlovčani i njihovi će radijatori i u ovoj sezoni grijanja ostati hladni. Za koncesiju nad toplanama u tim splitskim naseljima nije se javila nijedna tvrtka!

Odgovorniji pristup prema toplinarstvu donekle ima Rijeka, u kojoj je grijanje u međuvremeno postalo gotovo četiri puta skuplje nego u gradovima koje pokriva HEP-Toplinarstvo. I usprkos tome, tamošnji Energo prošle godine zabilježio je gubitke jer je dosta investirao, a građani, kojima nisu pomogli ni razdjelnici topline doista grcaju boreći se s velikim računima. Tu se dolazi do pitanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, na čemu bi itekako trebalo poraditi, jer razdjelnici topline se baš i nisu pokazali kao "success story". Resorno ministarstvo još nije izašlo ni s kakvim poticajnim programom koji bi pomogao suvlasnicima stambenih zgrada da povoljno obnove fasade i krovove i tako štede energiju, a kad će ga konačno osmisliti, nije poznato.

S obzirom da je HEP-ova argumentacija u prilog poskupljenju prilično snažna, može se naslutiti da bi HERA mogla dati pozitivno mišljenje na poskupljenje. Ono će prosječnom građaninu iz novčanika izbiti kojih stotinjak kuna. Onome koji svaku kunu prevrće nekoliko puta i to puno znači. To je također istina i za to će se sigurno uhvatiti lokalni političari čija formalna odgovornost traje od izbora do izbora, ponekad i kraće. Za funkcioniranje sustava, o kojem ionako pojma nemaju, njih boli briga, iako su zapravo itekako suodgovorni što je sazrelo vrijeme da se zatraži tako veliko poskupljenje odjednom. Da je cijena toplinske energije automatizmom rasla, usklađujući se s rastom cijena energenata, šoka ne bi bilo. Na puzajući rast cijena svega što se novcem kupiti može, ljudi su već navikli, pa bi se navikli i na to da energija košta.

Sadašnje stanje rezultat je političkog uplitanja u određivanje cijena energije, što prije ili kasnije dolazi na naplatu. Političari, umjesto da se bave stvaranjem uvjeta za nicanje novih vrijednosti kroz razigranu i poticanu gospodarsku aktivnost, godinama su samo umetali prst tamo gdje je na brodu curilo. HERA bi trebala biti jedina mjerodavna za ocijeniti ima li smisla povećavati cijene i zašto. Ta će agencija pod pritiskom iz Europske unije uskoro, vjerojatno već početkom iduće godine, dobiti tu veliku odgovornost. A bude li malo sreće, politika će konačno početi raditi ono što joj i je posao - stvaranje uvjeta da građani nažalost skupu energiju imaju čime platiti.