HEP je raskinuo kredit za izgradnju HE Ombla, čime je taj projekt i definitivno skinut s liste prioriteta. Ta vijest mogla je iznenaditi samo one koji nisu pozorno pratili što se s tim projektom u zadnje vrijeme događa. S odlaskom bivšeg predsjednika Uprave Zlatka Koračevića i prvog čovjeka za investicije, Rodoljuba Lalića, čija tvrtka PBS je radila na studijama za HE Ombla, u HEP-u su konačno zapuhali neki novi vjetrovi. Novi predsjednik Uprave Tomislav Šerić racionalno je postavio stvari na svoje mjesto i odlučio da nema smisla trošiti novac na projekt koji se možda nikada neće moći ostvariti. Kako sami kažu, HEP je sada "spreman na dodatno usklađivanje projektne dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži s ciljem primjene najviših standarda zaštite okoliša". Još prije koji mjesec HEP-ovci su stajali pri tvrdom stavu da su svoj posao napravili pa neka država odradi svoje i izda im pozitivno mišljenje za projekt.

Naime, ako želi slijediti proceduru koju propisuje Zakon o zaštiti prirode, HEP je dužan zatražiti Prethodnu ocjenu utjecaja projekta na ekološku mrežu te zatim izraditi dokument pod nazivom Glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu, jer je ukupno 600 m2 na koje se odnosi projekt u sklopu ekološke mreže Natura 2000. To može trajati mjesecima, a pravorijek o dokumentu će dati stručno povjerenstvo. Ako povjerenstvo utvrdi da su kompenzacijske mjere i mjere zaštite bioraznolikosti, koje sugerira Glavna ocjena, primjerene, projekt HE Ombla mogao bi ići dalje. No, ako se utvrdi da će projektom biološka raznolikost, usprkos svim provedenim mjerama biti ozbiljno narušena, tada će trebati pokrenuti postupak prevladavajućeg javnog interesa. Njime se ocjenjuje je li važnija bioraznolikost ili korist za zajednicu od realizacije projekta. Taj postupak neće moći biti pokrenut dok Europska komisija u sklopu biogeografskih seminara ne procijeni je li Hrvatska objektivno odredila granice ekološke mreže, a to može trajati i tri godine. Za vrijeme trajanja biogeografskih seminara zabranjeno je pokretanje postupka prevladavajućeg javnog interesa, što je vjerojatno i razlog zbog čega HEP odustaje od kredita. Taj proces unedogled bi oduljio početak gradnje, s tim da mu je ishod neizvjestan, dobrim dijelom zbog izmjene projekata te novog ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola. U Europskoj uniji nema primjera gradnje novih hidroelektrana u ekološkoj mreži, pa bi HE Ombla u najboljem mogućem ishodu bila prva europska podzemna hidroelektrana i prvi hidroenergetski objekt izgrađen u ekološkoj mreži. Puno je to presedana za tek 1,6% HEP-ove vlastite proizvodnje, koliko HE Ombla donosi. Stoga je odluka nove Uprave HEP-a najlogičnija moguća, a ono za čime itekako treba žaliti ogromno je vrijeme i trud utrošen na projekt u koji nisu ozbiljno vjerovali ni stručnjaci u samoj kući! Do sada je za potrebe razvoja tog projekta utrošeno 51 milijun kuna, a ugovoreno je dodatnih 26 milijuna, među kojima je i detaljno projektiranje elektrane. Te će ugovore trebati ispoštovati, pa taj trošak ide povrh onih 1,8 milijuna eura koliko je do sada utrošeno na nepovlačenje kredita. Da je projekt od početka rađen transparentno, prema pravilima struke i prema zakonu, do ovoga ne bi došlo, pa se može reći da je ovo presedan iz kojega bi HEP-ovci itekako puno mogli naučiti, ako žele.

HEP bi sve svoje snage trebao početi usmjeravati u proizvodne projekte koji su ostvarivi, poput TE Plomin C i HE Kosinj-Senj za koji tek treba ishoditi potrebne dozvole. U ovom trenutku u fokusu je natječaj za dobivanje obvezujućih ponuda za TE Plomin C, a HEP-u trebaju bar dvije ponude kako bi mogao ispregovarati što bolje uvjete. Natječaj je, doznajemo, postavljen tako da HEP strateškom partneru zapravo prepušta lokaciju: kompletnu gradnju, upravljanje i održavanje elektrane, trgovinu električnom energijom, nabavu ugljena, pa čak i dekomisiju TE Plomin 1 i rješavanje pitanja kvota za CO2, dok se istodobno obvezuje otkupiti minimalno 50% proizvedene struje. I sve to iz uvjerenja da HEP nema iskustvo, kompetencije i novac za gradnju takvog objekta. Točno je da HEP nema tih novaca, niti iskustva da sagradi elektranu s ultrasuperkritičnim parametrima, ali barem godinama uspješno upravlja TE Plomin 2 u partnerstvu s RWE-om i može dispečirati takvim objektom u sustavu! HEP-ovo odricanje od odgovornosti moglo bi rezultirati vrlo visokom prodajnom cijenom električne energije koju bi strateški partner mogao ponuditi. Takav model mogao bi se stoga pokazati upitnim pa bi se moglo postaviti pitanje zašto uopće po tom modelu dozvoliti stranoj tvrtki da sagradi osjetljiv energetski objekt u Hrvatskoj i dobro zaradi na njemu, ako je HEP-u jeftinije energiju kupiti u inozemstvu?! Ako postojeći natječaj za TE Plomin C ne bude uspješan neće se upirati prstom u ekologe, kao u slučaju HE Ombla, gdje postoji percepcija da su zeleni srušili projekt, iako to nije točno. HE Ombla urušila se sama u sebe. Nova Uprava HEP-a zaokretom oko HE Ombla pokazala je da ima ozbiljnost i odgovornost, kako prema prostoru tako i prema novcu koji troši, što treba pozdraviti pljeskom. Stoga bi možda bilo vrijeme da se pozabavi natječajnom dokumentacijom za TE Plomin C i izmijeni uvjete natječaja kako bi se projekt uspješno realizirao.