Vlada HDZ-a i MOST-a dala je prve smjernice onoga što namjerava poduzimati u energetskom sektoru, a najave baš nisu isuviše optimistične. Naime, na investicije se uvodi moratorij; privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana i moratorij na dosadašnji projekt istraživanja ugljikovodika na Jadranu. Dakle, jedina dva projekta s kojima je bivša Vlada donekle dotjerala "do kraja" zaustavljaju se na neodređeno i za sada nitko za to nije dao suvislo obrazloženje. Sada pak proizlazi da ćemo (iz aktivističke ili stručne perspektive?) promišljati projekte koje smo već trebali domisliti, projekte za koje nikada neće biti postignut stopostotni konsenzus, kao uostalom ni o ko čega. Daleko da u realizaciji oba projekta nije bilo grešaka koje se daju ispraviti, ali zašto svi kada dođu na vlast smatraju da od njih počinje povijest i pamet? Svake četiri godine na Markovom trgu i u Vukovarskoj 78 izmjenjuju se "veliki reformatori" iza kojih uglavnom ne ostaje mnogo, a ne jedan napravio je više štete nego koristi, posebno u energetici gdje je pola mudrosti u držanju pametnog dugoročnog "kursa". U kompleksnom okruženju energetska politika ne vodi se zabranama i moratorijima. Da nismo 1999. izglasali zabranu istraživanja mogućnosti gradnje nuklearne elektrane možda danas u elektroenergetici ne bi imali ovakve probleme kakve imamo.

Ovo s čime je premijer za sada izašao čak nije originalan HDZ-ov energetski program (koji ima svojih mana, ali je ipak promišljeniji i zaokruženiji) već je to MOST-ov program koji je nastao nakon izbora i predstavlja neobičan neoliberalni miš-maš nedovoljno promišljenih ideja i rješenja, dok su neka ključna pitanja neadekvatno odgovorena ili potpuno zaobiđena, poput odnosa Vlada-MOL. Iz programa koji bi stopirao sve energetske projekte izašao je i zahtjev za hitan početak rada Hrvatske burze električne energije. Onaj tko je to pisao valjda ne zna da burza nema smisla, osim ako HEP na nju ne stavi masu energije koju proizvodi. Ako HEP to učini, još će brže gubiti ionako opadajući tržišni udio. Autor energetskog programa izjavio je da smatra da će se time drastično sniziti cijena energije (što je krajnja besmislica) i ujedno primorati HEP na gašenje neučinkovitih pogona (kao da HEP i sada ne "vozi" samo one elektrane koje mu se u danom trenutku tržišno isplative?!).

Iz MOST-ova programa dolazi i najava nove Vlade o potpunom vlasničkom razdvajanju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava iz HEP-a, kako bi bili u potpunosti posvećeni gospodarstvu i građanima. Kada je riječ o certifikaciji HOPS-a po ITO modelu, situacija nije sjajna. Prema odabranoj varijanti, OPS ostaje u vlasništvu vertikalno integrirane tvrtke, ali je samostalan. Europska komisija je konstatirala da HOPS trenutno ne udovoljava svim zahtjevima za certifikaciju, a ta tvrtka i HERA trebat će se još dobrano namučiti da proces provedu do kraja. ITO model je najkompliciraniji u primjeni, ali potpunim vlasničkim odvajanje OPS-a iz HEP-a, iz Elektroprivredine bilance odlepršale bi milijarde kuna vrijedna infrastruktura. U tom smislu ide i odvajanje distribucije, što uopće nije zahtjev Trećeg energetskog paketa, ali je nekako ugurano u Zakon o tržištu električne energije. Odvajanje distribucije može biti samo uvod u njezinu postupnu privatizaciju, jer u protivnom za to nema potrebe. Dosadašnja praksa u svijetu i Europi pokazala je da su distribucijske kompanije prodavane doslovce "za kikiriki", za znatno, znatno manje novca nego što bi komercijalno vrijedili svi priključci u prodavanom distributivnom području. Novi, strani vlasnici poboljšali su upravljanje i naplatu. Usluga je ionako uglavnom bila dobra i prije privatizacije. Pa sad, treba vidjeti je li takvo nasilno restrukturiranje vertikalno integrirane elektroprivrede u interesu države i kupaca još uvijek relativno jeftine i dostupne električne energije.