Ministarstvo zaštite okoliša i energetike našlo se u poziciji da potrošačima najavi skorašnje poskupljenje električne energije zbog rasta naknada koju će plaćati za obnovljivce. To bi prije svega moglo pogoditi industrijske potrošače, koji nisu poput kućanstava zaštićeni manjim PDV-om na opskrbu električnom energijom, a može se očekivati da će naknada u narednim godinama nastaviti rasti. Nije jasno zbog čega je ministar Dobrović izabrao baš ovaj trenutak da javnosti priopći loše vijesti oko struje, kad bi se kroz koji tjedan mogao naći u situaciji da objašnjava građanima – dakle, izbornoj bazi na predstojećim lokalnim izborima – da im treba povećati i cijenu plina. To će prije toga trebati usuglasiti politički, a to bi moglo ostaviti gorak okus u ustima. 

Naime, očekuje se da će država vrlo brzo odabrati opskrbljivača na veleprodajnom tržištu (a bit će to HEP), koji će plin nabavljati na otvorenom tržištu ali će ga po reguliranim cijenama prodavati opskrbljivačima za potrebe kućanstava. Kako je cijena plina na burzi u godinu dana porasla za 70%, nema razloga vjerovati da će i cijena prema građanima u konačnici ostati ista. HEP je do sada plin od INA-e kupovao po 18,3 eura/MWh na godišnjoj razini, a opskrbljivačima ga je prodavao po cijeni od 23 eura/MWh. Lani je plin na obližnjem tržištu bio oko 13 eura/MWh pa ni cijena koju je dobila INA nije bila tako loša kako je ta tvrtka komunicirala. No, ove oštre zime je cijena plina na burzama bila na vrhuncu. Iznosila je 23 eura/MWh na okolnim tržištima, dok sada, kako zima slabi a potrošnja pada, ima tendenciju pada ispod 20 eura/MWh. Ipak, trenutno nema signala da bi cijene na burzama značajno pale u ovoj godini, a kamoli da bi se spustile na prošlogodišnju razinu jer su rezerve plina u europskim skladištima vrlo niske u odnosu na prethodne godine pa će se plinom, kao svakom traženom robom, tržiti po visokim cijenama. Kad se govori o cijenama, treba znati da plin nije sirova burzovna roba sama po sebi, već da ukupni proizvod koji se kupuje uključuje trošak transporta i skladišta, a tu su još i troškovi financiranja. U kontekstu visokih cijena na burzama, država je izabrala vrlo nezgodan trenutak za otvaranje hrvatskog tržišta plina. Onoga trena kad je INA-i dopustila da sav svoj plin stavlja na tržište po tržišnim cijenama, domaćem i inozemnom plinu skočila je vrijednost jer i ostali trgovci sada više cijene svoju robu. Zato što to mogu. Zbog toga bi se HEP mogao naći u poziciji da mora nabaviti plin po cijeni višoj od one koju je plaćao INA-i, a ako mu pritom država odredi prenisku cijenu prema opskrbljivačima, nastat će gubici koje netko treba pokriti, a mogli bi se mjeriti u stotinama milijuna kuna HEP-ove izgubljene dobiti. Procjene su da bi na otvorenom tržištu cijena plina za kućanstva trebala rasti bar 20%, pa čak i više. Država bi mogla donekle zaštititi kupce od ogromnog rasta cijene smanjivanjem PDV-a na opskrbu plinom, ali vjerojatno ni to ne bi amortiziralo tako velik i realan rast dobavne cijene plina. Zakup kapaciteta za uvoz plina događa se početkom ožujka, a skladište treba zakupiti do kraja mjeseca, stoga ima smisla vjerovati da će opskrbljivač na veleprodajnom tržištu biti poznat vrlo brzo, kao i cijena po kojoj će nuditi plin opskrbljivačima za potrebe kućanstava. 

Cijela situacija vrlo je osjetljiva za HEP, koji kao da ne percipira u punoj svijesti da je u međuvremenu postao bitan subjekt na tržištu plina, ali i za državu, koja bi od HEP-a mogla napraviti gubitaša kako bi sačuvala socijalni mir. Prema cijenama plina, Zagreb je možda pri dnu tablice europskih metropola, ali je pri vrhu kada se pogleda indeks kupovne moći stanovništva zemlje, što je puno objektivniji parametar, a to se rijetko spominje. U Hrvatskoj više od četvrtine kućanstava kasni s računima za energiju, svaki peti građanin zimi ne grije cijeli stan kako bi uštedio, a više od 42% građana troši između 10% i 20% dohotka za energente, što znači da smo energetski siromašno društvo. Busamo se u prsa da smo zadovoljili ciljeve u potrošnji energije iz obnovljivih izvora, a zapravo je riječ o masovnom loženju na drva u siromašnim ruralnim predjelima. To je tužno, sirotinjsko naličje ušminkane hrvatske energetike, pune velikih planova. Odluke koje će biti donesene oko cijene plina utjecat će i na jednu drugu priču, a to je potencijalno uzimanje dobiti HEP-a kako bi se otkupio mađarski udio u INA-i. Kako vrijeme protječe, ta varijanta nekako se čini sve udaljenijom, a izlazak MOL-a iz INA-e nekako sve manje uvjerljivim.