Solar je postao nezaustavljiv! Kada to otvoreno priznaju i najveće naftne sile na svijetu, u to nije teško povjerovati. Sultan Adaba Ahmed al Jabber, ministar u vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedne od najvećih naftnih sila na svijetu na nedavno održanoj konferenciji obnovljivaca u Abu Dhabiju, kazao je da se trošak solara uspješno nadmeće s tradicionalnim izvorima energije. U tome on čak vidi mogućnost da se ukinu poticaji fosilnim izvorima energije, koji još uvijek pet puta nadmašuju iznose koje svijet daje obnovljivcima. Pomalo ironično, ali upravo u Saudijskoj Arabiji krajem siječnja postavljen je novi svjetski rekord u najjeftinijoj proizvodnji struje iz fotonapona na svijetu.

U Dubaiju će se graditi fotonaponska elektrana snage 250 MW po garantiranoj cijeni od 58,4 USD po MWh u narednih 25 godina. To je 20% niže od cijene koja je do sada globalno postizana na ovakvim nadmetanjima, a, što je Sudijcima još važnije, tako proizvedena energija za 30% je jeftinija od električne energije iz plina, koji je najmasovniji energent u tamošnjim termoelektranama. Saudijci u idućim godinama namjeravaju uložiti 40 milijardi dolara u solare, čime su svoja ulaganja utrostručili u odnosu na prethodne planove, a i druge naftom bogate zaljevske države imaju plan diverzificirati izvore energije. Može li biti jasnijeg znaka da se globalna energetska tranzicija počela? Mi, na žalost, toga u Hrvatskoj baš i nismo svjesni. S porođajnim mukama uskoro bi se, bude li sreće, trebao poroditi prvi hrvatski net-metering, a mnogi su još skloni plakati nad činjenicom da država više neće dijeliti poticaje za fotonapon.

Razloga za takvo očajanje nema, upravo suprotno, jer sve analize fotonaponu daju više nego svijetlu budućnost. Deutsche Bank u siječnju je objavio analizu u kojoj stoji da će fotonapon u roku dvije godine u glavnini zemalja svijeta doseći mrežni paritet, a niske cijene nafte ne mogu i neće moći negativno utjecati na taj proces. Mrežni paritet postaje stvarnost jer globalno cijene struje rastu, a troškovi solara nastavljaju padati. Procjenjuje se da će u narednih dvije do pet godina cijene fotonaponskih modula pasti za daljnjih 40%. Integrirani fotonapon na krovovima prema analizi te banke, danas doseže mrežni paritet s cijenom struje između 0,88 kn/kWh i 1,55 kn/kWh, što je solidno ispod maloprodajne cijene na većini svjetskih tržišta. Podsjećam, kWh u višoj tarifi HEP ODS-a u bijelom modelu iznosi 0,85 kn! Mrežni paritet je pred vratima, i zato ne treba plakati za poticajima koji vjerojatno neće doći.

S obzirom da se očekuje da će cijene struje globalno rasti, bit će to dobar poticaj distribuiranoj proizvodnji. Trenutno je na mrežama pojedinih država tek jedan do dva posto elektrana koje distribuirano proizvode energiju, no taj postotak će se s vremenom povećavati. Za sada su rijetke elektroprivrede koje shvaćaju da se trebaju adaptirati novoj realnosti.

Europski gigant E.On krajem prošle godine priznao je da njihovo poslovanje na primjeren način ne odražava nezaustavljivi trend na energetskom tržištu, zbog čega tvrtku dijeli na dva dijela. Jedan dio bavit će se obnovljivcima, distribucijskim mrežama i rješenjima za kupce, dok u drugom dijelu tvrtke ostaju konvencionalne elektrane koje daju potporu. Američki proizvođač struje NRG fokusira se na fotonapon i pohranu energije, kao i australske elektroprivrede AGL Energy i Origin Energy, koje spremaju leasing fotonapona za svoje kupce. Ipak, stavovi većine većih elektroprivreda oko distribuirane proizvodnje iz fotonapona uglavnom nisu pozitivni; elektroprivrede gunđaju da fotonapon ne plaća dovoljno potporu mreže, zbog čega operatori mreže gube prihode.

To bi dugoročno moglo biti riješeno tako da trošak pristupa mreži bude povećan, no izvjesno je da će se elektroprivrede u budućnosti morati natjecati s fotonaponom. Argumenti u prilog distribuiranoj proizvodnji iz fotonapona jači su. Teoretski, veće elektrane smanjuju potrebu za vršnom energijom, smanjuju pritisak na mrežu (i samim tim potrebu za skupim investicijama), a uz to proizvode energiju koja nema emisija i nema troška goriva. U scenariju koji uključuje pametne mreže, koji podrazumijeva dispečiranje distribuiranih izvora prema nalogu operatora mreže, njihove koristi se povećavaju. Gledajući globalno, ove godine po prvi puta od 2006. na tržištu se javlja deficit fotonaponskih panela, jer sve je veći broj zainteresiranih koji se ukrcavaju u taj "vlak". Hoćemo li i u ovom pomalo blatnjavom sokaku uskoro doživjeti "1000 solarnih krovova" pod patronatom države?! Možda... Ipak je ovo izborna godina...