Austrijska naftna kompanija OMV, treći najveći igrač na hrvatskom naftnom tržištu, odlučila je nakon 19 godina uspješnog poslovanja napustiti hrvatsko i bosanskohercegovačko tržište. OMV namjerava prodati ukupno 63 benzinske crpke u Hrvatskoj i 28 crpki u Bosni i Hercegovini. Kompanija trenutno zauzima 13% hrvatskog tržišta, dok u BiH-u zauzima 8% tržišta.

Kao razlog napuštanja tržišta OMV navodi pomak fokusa s prerade i trgovine na istraživačke djelatnosti te proizvodnju energije iz plina. Rezultati OMV-a ove su godine pod snažnim pritiskom zbog gubitka proizvodnje u Libiji i Jemenu, nižih rafinerijskih marži i visokih troškova istraživanja. Bez obzira na trenutačne teškoće, poslovanje OMV-a stabilno je, a komotniju financijsku situaciju osigurala su mu dva velika sindicirana zajma uzeta prije manje od mjesec dana. Troškovi poslovanja u Hrvatskoj i BiH, gdje nema vlastite rafinerije u blizini i gdje je prisiljen nabavljati derivate, viši su, a zarada je manja. Zato ne treba čuditi ostanak na regionalnim tržištima koja lakše snabdijeva, gdje mu je tržišni udio i zarada veći kao što su mađarsko, slovačko, češko, rumunjsko, bugarsko, slovensko i srpsko tržište, dok je od talijanskog tržišta odustao prije par godina. Interesa za kupovinom izvrsnih OMV-ovih benzinskih crpki neće manjkati, a lako je moguće da će Austrijanci crpke prodavati u paketu. Dakle, jedan kupac kupit će crpke u Hrvatskoj i BiH-u. Riječ je o jako velikom novcu jer se prodaje cijeli posao, a ne pojedinačne crpke. Uhodan lanac benzinskih crpki u Hrvatskoj s velikim skladišnim prostorom u najmu na Omišlju mogao bi vrijediti između 200 i 300 milijuna eura. Ako se tome pribroje benzinske crpke u BiH-u cijena bi mogla biti zaista impresivna.

Među zainteresiranima tu su najizglediji kupci - Gazprom Neft, većinski vlasnik Naftne industrije Srbije i Zarubežneft, vlasnik Rafinerije u Bosanskom Brodu, s kojima je OMV navodno već prije nekoliko mjeseci obavio inicijalni razgovor. Tu su, dakako, i konkurenti - LUKoil, Petrol i INA.
Domaća naftna kompanija INA teško bi se mogla domoći tih crpki, kad bi uopće htjela jer bi joj to zabranila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Zbog partnerstva s MOL-om INA je već prodala 14 benzinskih crpki pod brandom Crobenz ruskom LUKoilu. Slovenski Petrol u ekspanziji je u Hrvatskoj i već je najavio da bi rado broj benzinskih crpki sa sadašnjih 85 do 2014. želio povećati na 100., no pitanje je može li si Petrol priuštiti ovako velik financijski zalogaj i to u godini promjene vlasti u Sloveniji. LUKoil u Hrvatskoj ima 24 benzinske crpke, neto dobit kompanije majke je u padu, na snazi su mjere štednje. Sve investicije odobravaju se iz matične kompanije, zbog čega ta tvrtka nije ni blizu cilju od 100 benzinskih crpki koji je zacrtala 2008, kad je došla na hrvatsko tržište.

Dakle, u trci za OMV-ov biznis ostaju Gazprom Neft i Zarubežneft. Gazprom Neftova, odnosno NIS-ova rafinerija u Pančevu trebala bi biti do kraja modernizirana 2013. godine pa bi već 2014, po najavama vlasnika, mogla izvoziti derivate iz Srbije u vrijednosti većoj od milijardu eura. Ta će rafinerija poslije modernizacije moći proizvesti do 140.000 tona najkvalitetnijeg benzina godišnje te oko 510.000 tona eurodizela prema normi EURO V. Kapaciteti te rafinerije ubrzo će uvelike premašivati srpske potrebe pa NIS već radi na širenju maloprodajne mreže u susjednim državama. NIS je u ožujku objavio da planira uložiti 456 milijuna eura u kupovinu crpki u Bugarskoj, BiH-u i Rumunjskoj. Kompanija je već prisutna na bosanskohercegovačkom tržištu, koje broji čak 1.400 benzinskih crpki i u sastavu je CEFTA-e. Ove je godine NIS kupio prvu crpku u Republici Srpskoj u BiH-u, a sada računa i na 20 crpki u Bugarskoj. Orijentacija na Hrvatsku je logična. Kupovina OMV-ovih crpki u Hrvatskoj osigurala bi mu ulazak u Hrvatsku "na velika vrata" pa je moguće da će i otvoreno revidirati svoje planove, tim više što su marže na ovdašnjem tržištu vrlo dobre.
Interes ima i Zarubežneft, odnosno Optima grupa, vlasnik Rafinerije u Bosanskom Brodu. Ta rafinerija i dalje ima velik postotak proizvoda niže kvalitete koje može plasirati na bosansko tržište, ali paralelno podižu standarde. Od ove godine moguća je proizvodnja dizela i benzinskih goriva po standardu EURO V, a početkom iduće godine počinje gradnja postrojenja za izomerizaciju benzina i hidrokreking plinskih ulja s deparafinizacijom. Optima grupa u BiH-u drži 15% maloprodajnog i 55% veleprodajnog tržišta. U planu je značajno podizanje kapaciteta prerade te rafinerije i širenje maloprodajne mreže pa je Optima grupa jedina koja je do sada otvoreno izrazila interes za kupovinom OMV-ovih crpki. Njezina maloprodajna mreža broji 89 pumpi u BiH, mahom u RS-u, dok se 28 OMV-ovih crpki uglavnom nalazi u Federaciji BiH pa bi joj dobro upotpunile lanac. S druge strane, zanima ih i prodor na hrvatsko tržište. Zahvaljujući uskoj suradnji s JANAF-om, koji bi trebao raditi produktovod između Rafinerije Bosanski Brod i terminala u Slavonskom Brodu, ta bi tvrtka ubrzo mogla postati značajan veletrgovac u Hrvatskoj. Pri tome bi joj dobro došlo da svoje derivate plasira u vlastitoj maloprodaji jer je tako zarada veća. OMV će tako vjerojatno birati između Gazprom Nefta i Zarubežnefta, koji sigurno neće propustiti ovako dobru priliku.