Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) 14. ožujka ove godine primio je kaznenu prijavu protiv bivšeg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj Ante Ćurkovića, poznatijeg i kao "kralj hrvatskog vjetra", doznaje Energetika-net. Uz Antu Ćurkovića prijava je podnesena i protiv njegovog sina Tomislava Ćurkovića, supruge Jelene Ćurković, kćerke Ane Ćurković Ćurić, zeta Iljka Ćurića i Vladimira Matjačića. Antu Ćurkovića se kaznenom prijavom sumnjiči da je kao HEP-ov direktor sebi i tvrtkama koje su u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegove uže obitelji pribavio nepripadnu financijsku korist iskoristivši svoj položaj i ovlasti te da je osigurao dobivanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti (PEES) za vjetroelektrane na području Hrvatske u projektima vrijednim 201,2 milijuna eura. Projekti koji su imali te suglasnosti mogli su računati na uvrštavanje na listu proizvodnih pogona čiju energiju će operator energetskog tržišta (HROTE) otkupiti i platiti, pa se može reći da je riječ o dobivanju svojevrsne koncesije. Vjetroenergetski projekti vrlo su profitabilni; prema podacima HROTE-a od početka isplate poticaja 2007. godine do kraja ožujka ove godine za hrvatske vjetroelektrane isplaćeno je 581,1 milijuna kuna. Taj novac prodijeljen je na samo 9 projekata ukupne snage 141,2 MW.

Ante Ćurković 30. rujna 2009. otišao je iz HEP-a, a od 7. rujna 2011. član je Nadzornog odbora Dalekovoda. U prijavi se navodi da je Ćurković kao glavna osoba u HEP-u za strategiju, investicije i razvoj raspolagao svim razvojnim podacima te tvrtke o najboljim lokacijama vjetropolja, što je iskoristio za sebe odnosno tvrtke koje su osnovali on ili članovi njegove obitelji. Ostalih petero prijavljenih u to su umiješani kao osnivači ili vlasnici velike mreže tvrtki kroz koje su vjetroenergetski projekti realizirani. Svih šestero prijavljeni su zbog sumnje da su počinili kaznena djela protiv službene dužnosti - zlouporabu obavljanja dužnosti državne vlasti iz čl. 338. Kaznenog zakona, odnosno nezakonitog pogodovanje iz članka 292. Kaznenog zakona. Za ta djela predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Sukladno zakonu USKOK nam nije želio potvrditi primitak kaznene prijave niti smo uspjeli doznati da li se već po njoj postupa. Ante Ćurković javio nam se na mobitel i kazao da ne zna ništa o kaznenoj prijavi. Ipak, doznali smo da su podnositelji prijave, njemačka tvrtka MCI iz Hamburga, o cijelom slučaju informirali i monitoring komisiju Europske unije. MCI razvija projekte u obnovljivim izvorima energije s tehničke, pravne i komercijalne strane za naručitelje iz Njemačke, Austrije i Italije, koji su u Hrvatskoj prisutni pet godina s nekoliko projekata, no ni jedan projekt još nije dovršen. "Ne optužujemo nikoga ali smatramo da postoji osnovana sumnja o kojoj sve ptičice u Hrvatskoj pjevaju već pet godina i da bi je vrijedilo provjeriti. Konglomerat Ćurković poznat je svim klijentima s kojima smo razgovarali i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Austriji i moram vam reći da imaju vrlo loš imidž. To što oni rade smeta našim partnerima i nama a ako je to javna tajna onda smatramo da bi bilo dobro da se njome i USKOK pozabavi, ako ne samoinicijativno, onda na osnovu podnesene prijave. Smatramo da je Hrvatska dosegla određene pravne standarde i jako nas zanima što će se dogoditi s našom kaznenom prijavom", kazao je Michael Hermann iz MCI-a za Energetika-net.

O poslovima obitelji Ćurković mediji su već sramežljivo izvještavali, a spominjale su se i sumnje za pogodovanje. U kaznenoj prijavi navode se detaljni podaci o tvrtkama koje razvijaju vjetroenergetske projekte a povezane su s Antom Ćurkovićem jer su im na čelu neki od prijavljenih članova obitelji. To su tvrtke Eko d.o.o. (direktor je Tomislav Ćurković, a suvlasnik je Iljko Ćurić putem tvrtke Medviđa). Udio u tvrtki Eko d.o.o. sada drži tvrtka Dalekovod Professio koju je osnovao Dalekovod d.d., te tvrtka Medviđa. Tvrtkama Kunovac d.o.o., Ventus Flatus d.o.o, Poštak d.o.o., Zelovo d.o.o., In posterum d.o.o., Medviđa d.o.o., Debelo brdo d.o.o. i Korita d.o.o. , kojima je osnivač i direktor zet Iljko Ćurić. Nadalje, tu su tvrtke Eko Zadar dva d.o.o. (Vladimir Matjačić i I. Ćurić), Velika Popina d.o.o. (direktori I. Ćurić i Marko Jurković, a ranije Damir Skansi), Oštra stina d.o.o. (osnivači I. Ćurić i Kermas energija d.o.o Danka i Nenada Končara), Eko Depositum (osnivač i direktor Jelena Ćurković) i Cupressus (osnivač i direktor T. Ćurković). Te tvrtke posjeduju izdane dozvole ili već sagrađene vjetroelektrane ili pak drže udjele u vjetroelektranama na području Republike Hrvatske u ukupnoj snazi 378 MW. U kaznenoj prijavi se navodi procijenjena vrijednost svih projekata koje ta mreža tvrtki posjeduje. Dovršenih 94,2 MW vjetroelektrana s komercijalnom cijenom na tržištu od 1,7 milijuna eura po MW vrijedi 160,1 milijun eura, dok ostalih 257 MW s PEES vrijedi 160.000 eura po MW ili dodatnih 41,1 milijun eura.

Tvrtka Eko, kojoj je na čelu sin Ante Ćurkovića podnijela je početkom 2006. godine zahtjev za priključak za vjetroparkove ZD2 Obrovac Benkovac, ZD3 Benkovac, ZD4 Benkovac, ZD5 Jasenica, ZD6 Gračac, ST1 Voštane, ST2 Bili Brig, Debelo Brdo i Vrdovo i ST3 Visoka. U kaznenoj prijavi potkrijepljeno dokumentacijom navodi se da su četiri vjetroelektrane 8. siječnja 2007. dobile Prethodne elektroenergetske suglasnosti za priključak na prijenosnu mrežu (PEES) koje je izdao HEP-OPS, društvo koje je u to vrijeme bilo pod ingerencijom Ante Ćurkovića i to bez natječaja, temeljem diskrecijske odluke HEP-OPS-a. Tek izmjenama pravilnika o izdavanju PEES u veljači 2012. izdavanje PEES je pojednostavljeno, a notorna činjenica poznata struci je da su upravo te suglasnosti bile glavna kočnica za vjetroenergetske projekte u Hrvatskoj. Vjetroelektrane ZD2 i ZD3 priključene su na prijenosnu mrežu u siječnju 2012., a imovina tvrtke Eko d.o.o. od 2010. do 2011. upeterostručila se i iznosila je 413 milijuna kuna ili 1,49 milijuna eura po MW, što približno odgovara cijeni dovršenog projekta na tržištu.

Partneri tvrtke MCI u kontakt s tvrtkom Eko d.o.o. došli su 2008. godine, a ona je tada pod kontrolom imala 500 MW vjetroenergetskih projekata u Hrvatskoj. Strance su upravo zanimali projekti ZD2, ZD 3, ZD4, ZD6 i ST1 i 2. Hermann priča da je veći dio tih projekata bio potpuno spreman za gradnju vjetroelektrana, a tvrtka Eko tražila je partnere za njihovu realizaciju. Vjetroelektrane ZD 1 i ZD2, (poznatije kao VE Bruška), svaka snage 18,4 MW umjetno su razdijeljene lokacije, kako bi njihovo priključenje bilo u domeni HEP ODS-a, iz nekog tehnički neopravdanog razloga, priča Hermann. "Tvrtka Eko nudila je našim partnerima udio od 50% u tim projektima, za cijenu od osam milijuna eura. Do kraja razvijen projekt na tržištu okolnih zemalja košta od 100 do 150 tisuća eura, pa proizlazi da bi objektivna cijena ta dva projekta bila od 3,7 do 5,5 milijuna eura, što uz poticajnu naknadu projekt čini komercijalno isplativim. No, od naših partnera zatražena je više nego dvostruko veća cijenu od realne", opisuje Hermann i dodaje da ih je jako začudila tako napuhana ponuda. VE Bruška na koncu je realizirana 2012. u suradnji s Dalekovodom koji je vlasnik 50% udjela u projektu. Tvrtkama povezanim s Antom Ćurkovićem neće biti lako projekte realizirati sa stranim partnerima, zbog lošem imidža. Primjerice, njemačka kompanija za proizvodnju agregata Enercon navodno odbija suradnju s njima. Stranim partnerima u vjetroenergetskim projektima u Hrvatskoj teško je realizirati projekte, kaže taj Nijemac, jer monopol drže domaće tvrtke, a čini mu da se javnost i politika boje da stranci neće raditi u hrvatskom interesu. Kaznena prijava koju su uputili stoga je, tvrdi, motivirana ekonomskim, pravnim, političkim ali i emocionalnim interesima jer Hermann ima dalmatinske korijene i gaji veliku ljubav prema Hrvatskoj.

Projekti obitelji Ćurković vrlo su vrijedni. Primjerice, tvrtka Velika Popina stoji iza VE ZD6 Zahtjev za PEES podnijela je u veljači 2006., HEP-ODS suglasnost joj je izdao 8. siječnja 2007., a status povlaštenog proizvođača za VE snage 9,2 MW ishođen je krajem 2010. godine. Imovina te tvrtke 2011. procijenjena je na 119 milijuna kuna. U prijavi se spominje i niz projekata tvrtke Dalekovod u čijem Nadzornom odboru sjedi Ante Ćurković. Dalekovod svoji iza vjetroelektrana VE Proložac (22 MW), VE Pađane 1 i 2 (32 MW), VE Breze (27 MW), a svim tim projektima zajedničko je da su PEES dobili za mandata A. Ćurkovića. Tvrtka Dalekovod-Eko osnivač Dalekovod Professia stoji iza vjetroelektrana VE Mazin 2 (38 MW), Ve Otrić (24 MW) i VE Voštane (27 MW). Nakon objave ovog teksta uslijedio je opširan demanti odvjetnika g. Ante Ćurkovića, g.Tomislava Ćurkovića i g. Iljka Ćurića koji možete pročitati OVDJE.