Za Praznik rada Vlada je građanima odlučno uručila neočekivano raskošan poklon - veliko poskupljenje struje i plina. U ovom slučaju nije pitanje je li struja trebala poskupjeti ili ne, jer je jasno da postojeće cijene nisu mogle zajamčiti dugoročnu stabilnost i razvoj elektroenergetskog sustava. Bivša Vlada na pogrešan je način vodila socijalnu politiku, dovevši HEP u probleme iz kojih će se teško izvaditi. I sada treba nekako pokušati popraviti štetu, a tu nije riječ samo o cijeni energije.

Međutim, problem je u načinu poskupljenja, pri čemu je napravljen zabrinjavajući presedan jer se pokazalo da Vladi poštivanje zakona na putu prema nekom cilju nije bilo pretjerano bitno. U ovom slučaju taj cilj je poskupljenje struje i plina, kod kojeg nije poštovana metodologija za izračun cijene, jer da jest, plin bi porastao i za više od 26%. Dok se tinta na Vladinoj odluci još nije osušila, mediji su otkrili da je poskupljenje struje nelegalno, jer Vlada prethodno nije dobila odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) temeljeno na svježim izračunima, već onima starim dvije godine. Zanimljivo je da su HERA-ina pozitivna mišljenja iz 2010. godine po pojedinim stavkama (proizvodnja, distribucija, prijenos) postotno drugačija od najnovijih poskupljenja. HERA, čini se, nije ni provjerila nove izračune koje je poslao HEP. Zato se postavlja opravdano pitanje na osnovi čega je Vlada poskupila struju?

HERA se oglasila da Vlada ima zakonsko pravo raspolagati njihovim pozitivnim mišljenjima starim dvije godine te da ni resorno ministarstvo ni Vlada zapravo pri određivanju cijena struje nisu vezani njihovim mišljenjima. Drugim riječima, HERA se sama proglasila suvišnom! Teško svim energetskim subjektima, kad politika neometano, poput Zeusa, odlučuje o njihovoj pozitivnoj ili negativnoj bilanci, pa kako kome dopadne! Je li HERA suvišna ili ne priča je za sebe. Važnije je da se poštuje zakon, a čini se da je u ovom slučaju prekršen Zakon o energiji i to u nekoliko članaka. No, posljedica izgleda neće biti. Potrošačima, koji su u ovom slučaju ispali žrtvene ovce, nema tko pomoći, niti itko može kvalitetno zagovarati njihove interese jer mu za to nedostaju zakonski mehanizmi. Zaštita potrošača u Hrvatskoj postoji uglavnom samo na papiru, a ni ova Vlada još ne pokazuje namjeru brige o osiguranju energetskog minimuma siromašnima. Oni koji račune neće moći platiti, ostat će bez struje, a onima koji to još mogu, preostaje jedino građanski neposluh u vidu neplaćanja računa. Mnogi to već ionako rade, iz čiste nužde, a ne zato što se osjećaju zakinutima visokim cijenama energije.

No, važno je što će HEP napraviti s tim silnim milijunima koje će iz džepova građana prebaciti na svoje račune. Tu se opet uplela politika koja u slučaju HEP-a vodi glavnu riječ i koja ga je i dovela u ovako nezavidan položaj. Ove godine HEP-u je namijenjena nezahvalna, a potencijalno i kobna uloga spašavanja BDP-a, kojem prema mišljenju analitičara Ekonomskog instituta, prijeti pad za čak 1%. Da bi se to nekako ublažilo, novac od poskupljenja trebao bi olakšati HEP-u dobivanje kredita za investicijski ciklus vrijedan 3,4 milijarde kuna. Političkom odlukom Plan investicija za 2012. povećan je za više od 50% u odnosu na prethodno usvojeni plan. Međutim, iako se HEP premetnuo u jednog od najvećih uvoznika struje na svijetu, nova Uprava ni ove godine novac neće trošiti u proizvodne objekte jer im fali dovršenih projekata. Umjesto toga, tvrtka koja je lani vjerojatno prvi puta od svog osnutka upala u gubitak, novac će utrošiti na stotine sitnih projekata, mahom u prijenosu i distribuciji, za koje struka kaže da baš i nisu prioritetni. U rebalansiranom planu investicija nije jasno iz kojih će se sredstava i pod kojim uvjetima financirati predloženi projekti, pa je teško dokučiti jesu li oni uopće isplativi. Isto tako, nema ni datuma završetka predloženih projekata. Neka se radi, nema veze što, samo da se novac vrti! Možda bude i kakvih pozitivnih efekata.

Novih proizvodnih projekata u 2012. nema, postojeći su na "dugom štapu", a od strategije nema ni "S". Očigledno se računa da je pamćenje svima oslabjelo i da je zaboravljeno da su se u programima rada bivših Uprava maštovito navodile silne stotine novih megavata, jer stari objekti zbog ekoloških razloga moraju izaći iz proizvodnje. Istodobno, bivše Uprave HEP-a nisu radile gotovo ništa! I to sada dolazi na naplatu. U proteklih 5 godina izgrađen je jedan blok od 100 MW u TE-TO Zagreb i HE Lešće snage 42 MW, s kojom ima dosta poteškoća. Iduće godine u pogon bi trebala biti puštena TE Sisak C, snage 230 MW električne i 50 MW toplinske snage, za koju su u bivšoj Upravi prosudili da je njen rad neisplativ zbog skupih energenata - plina i teškog loživog ulja. Istodobno, tvrtka zbog loše komunikacije s javnošću nije uspjela progurati ekološki benigan i u osnovi dobar projekt termoelektrane-toplane na šumsku biomasu u Velikoj Gorici. Bez hitne gradnje novih proizvodnih objekata HEP će ostati u teškom položaju, ovisan o kišnim oblacima, tečaju eura i cijeni struje na svjetskim burzama. I to će tako ostati dok se ne naprave novi proizvodni objekti kojih sada nema na vidiku.

Kad je riječ o evidentnom kršenju Zakona o energiji, danas se to događa zbog poskupljenje struje i plina, sutra bi to moglo biti nešto drugo što će se također lomiti preko nečijih leđa. Prođe li ova priča bez ikakvih posljedica - a čini se da hoće - Vladi je otvoren put da u energetskom sektoru napravi baš sve što joj je volja. Dobra volja da se stvari pokrenu postoji i to je svakako pozitivno. Pri tom je najlakše i najbrže poskupiti cijenu energije. Do kvalitetnog restrukturiranja i pametne strategije, koja jedina može riješiti poteškoće u energetskom sektoru, ne dolazi se preko noći, niti izigravanjem zakona. Nije baš jasno da li to ova Vlada razumije kad pokazuje da ide s politikom da nejasan cilj opravdava sredstva.