Iznenadan porast cijene Eurosupera 95 iznad 9 kuna, točnije na 9,36 kuna po litri, iznenadio je sve one koji ne prate kretanje cijene nafte. Posljednjih nekoliko mjeseci cijena sirove nafte u kontinuiranom je i snažnom porastu, a prosječna cijena Eurosupera 95 na Mediteranskom tržištu porasla je tijekom mjesec dana za 3,38%. To je uzrokovalo povećanje osnovice za izračun cijene, a samim time i same maloprodajne cijene koju plaćaju građani. Istodobno, cijene eurodizela BS na tržištu nije bitnije rasla pa je to gorivo i dalje na 8,57 kuna za litru. INA u podizanju cijene goriva nije išla na maksimum koji im omogućuje Pravilnik o utvrđivanju cijene naftnih derivata, što se ne može reći za sve ostale distributere kao što su OMV, Petrol i drugi, koji u pravilu idu na maksimalne cijene.

Visoka cijena goriva prije će negativno utjecati na kućne budžete, nego što bi trebala utjecati na povećanje cijena usluga ili roba jer se za to referentnom najčešće uzima cijena eurodizela koji pogoni kamione i autobuse. Cijena goriva u cijeni usluga čini tek 3%, a eurodizel za sad ne raste tako snažno, no od trgovaca se može očekivati da na prevaru počnu s poskupljenjima, iskoristivši skupi eurosuper kao izliku. U medijima su se već počeli pojavljivati naslovi kojima se najavljuje skuplji prijevoz, komunalije i hrana, a veliki naslovi "garnirani" brojkama o velikoj nezaposlenosti masnim slovima vrište "INFLACIJA". Znajući kako u predizbornoj godini diše Vlada, može se očekivati da uskoro razmisli o smanjivanju trošarina, jer to je jedini način da kontrolira cijene goriva a da to ne ide na uštrb distributera. Početkom rujna Ministarstvo financija povećalo je trošarinu na naftne derivate sa 2,85 kuna po litri na 3,1 kunu, što je povećanje od 9%, s tim da je tada tečaj dolara bio niži nego sada. Ta razina trošarina aktualna je i sada, a zanimljivo je da direktive EU iz 2003. kao minimalnu trošarinu na derivate navode 2,66 kn/lit. goriva. Računica može biti sljedeća: uz vraćanje trošarine na 2,85 kn/lit. cijena Eurodizela bila bi 9,06 kn/lit., a uz minimalnu trošarinu od 2,66 kn/lit. taj bi benzin koštao 8,87 kuna. To pretpostavlja da se država odrekne znatnog dijela prihoda od prodaje 3,5 milijuna tona naftnih derivata godišnje, što će biti prilično teško ičime nadoknaditi uz rastući deficit ovogodišnjeg proračuna. Odluka će vjerojatno biti vođena političkom, a ne gospodarskom logikom, a distributeri od smanjenja trošarina ne trebaju strahovati za svoje prihode, dapače, u apsolutnim brojkama njihov prihod čak je nešto veći kad su trošarine manje.

Nedavna 2003. godina, kada je barel nafte vrijedio tek 30 USD čini se tako davnom... Neki ekonomisti kao što su James Hamilton s kalifornijskog sveučilišta i dr. Nouriel Roubini sa Stern School of Business iz New Yorka iznijeli su teorije prema kojima je upravo skupa nafta iz 2008. uzrokovala krizu u stambenom sektoru, što je pokrenulo špekulantski postavljen financijski sektor, što je bio glavni okidač najveće gospodarske krize čije posljedice ćemo još dugo osjećati na gubitku socijalnih i drugih prava. Analitičari sada ističu da se u ovoj godini može očekivati daljnji rast cijena nafte, pa i iznad 100 USD za barel, a kao glavni razlog za takav rast cijena ističe se izlazak zapada iz recesije i povećanje potražnje za naftom. Još nedavno - prije eko-katastrofe u Meksičkom zaljevu - računalo se da barel neće prelaziti 80 USD, a onda se sve preokrenulo. S obzirom da je oporavak prilično krhak, u zapadnim medijima već su prisutna strahovanja da bi skupa nafta lako mogla usporiti izlazak iz krize ili čak gurnuti visokozaduženi svijet u novu krizu. Hoće li (pre)skupa nafta - i brojne posljedice koje iz toga proizlaze - gurnuti svijet još dublje, brzo će se vidjeti.