Bura oko mogućeg pretvaranja Hrvatskih voda u profitno trgovačko društvo još se nije stišala kad je u javnosti odjeknula vijest o tome da Hrvatske vode na natječaju prodaju svoje udjele u 29 lokalnih vodoprivreda. Riječ je o tvrtkama koje uglavnom izvode građevinske radove, brinu o održavanju nasipa, retencija i brana, šljunčare i pjeskare, imaju ribogojilišta i mrjestilišta, rade razne komunalne poslove kao što je zimska služba, ovisno od grada do grada. Dakle, tu se ne može se govoriti o privatizaciji izvora pitke vode ili vodoopskrbe, što je posve druga djelatnost. Isto tako, nije to ni početak privatizacije vodoprivreda, jer on se dogodio između 1998. i 2008. uglavnom radničkim dioničarstvom (50% udjela u tvrtkama), a tvrtke su ostale u suvlasništvu lokalnih samouprava (20 do 26%), a dijelom i Hrvatskih voda (15%), dok su ostatak sve županije s izuzetkom Grada Zagreba ponudile i prodale na burzi. Valja naglasiti i da je pet županija do sada već prodalo svoje udjele u vodoprivredama koje uredno rade kao trgovačka društva a financiraju se iz vodoprivredne naknade.

Na natječaj za prodaju manjinskih udjela u 29 vodoprivrednih poduzeća Hrvatskim vodama stigla je 31 ponuda za udjele u 25 poduzeća. Na prodaji svojih udjela Hrvatske vode bi mogle ostvariti prihod od 49 milijuna kuna, što nije puno jer odgovara temeljnom kapitalu u tvrtkama čiji udjeli su ponuđeni. Većinu ponuda su dostavila sama poduzeća čije se udjele nudilo na natječaju, a koje će prenijeti na zaposlenike. No neka poduzeća izazvala su poseban interes drugih investitora. Primjerice, za 15% udjela u Vodoprivredi Zagreb jedna je tvrtka iz Zagorje ponudila čak 11 milijuna kuna.

Za usporedbu – Vodoprivreda Zagreb je kod privatizacije 2008. godine procijenjena na samo 39,5 milijuna kuna, a privatizacijski proces u Bandićevoj režiji bio je prilično sumnjiv jer je vrijednost tvrtke umanjivana, a radilo se i bez elaborata o pretvorbi. Ako samo par godina iza te sumnjive privatizacije netko za 15% udjela u toj istoj tvrtki nudi čak 11 milijuna kuna to znači da mu taj udjel zaista toliko i vrijedi, ako ne i znatno više… Naime, glavna vrijednost vodoprivreda je u dugoročnim ugovorima na održavanju vodotoka koje imaju zaključene s Hrvatskim vodama. Poslovati s Hrvatskim vodama se očigledno isplati, ali to izgleda ne može baš svatko. Jedan od ponuditelja na natječaju za mali paket dionica u Vodoprivredi Vinkovci ponudio 120 milijardi kuna (!) što je cijeli iznos aktualnog državnog proračuna, za što je uredno uplatio i jamčevinu i iščekuje odgovor. Izjavio je da je svojom ponudom želio upozoriti na niz nelogičnosti i nemogućnost transparentnog dobivanja posla na natječajima.

U novi krug privatizacije Hrvatske su vode, kažu, krenule da izbjegnu sukob interesa kao naručitelj radova s udjelom u tvrtkama potencijalnim ponuditeljima, što je posebno važno za natječaje koji se financiraju kroz europske fondove. Neke su lokalne vodoprivrede baš zbog tog razloga eliminirane u natječajima. Je li od tih tvrtki uopće bilo potrebno raditi dionička društva posebno je pitanje o kojem bi se moglo dugo raspravljati, ali ova privatizacija, bar kako sada izgleda, ne bi trebala biti sporna. Na žalost, to ne znači da je i planirano restrukturiranje Hrvatskih voda sasvim „čisto“.

Naime, najskuplji dio nedavno predstavljenog Vladinog paketa investicijskih projekata otpada na planirana ulaganja u vodno gospodarstvo. Naime, u te će projekte trebati uložiti više od 4,3 milijarde eura, što je više od trećine ukupnih, Vladinim paketom predviđenih, ulaganja vrijednih oko 13,85 milijardi eura.

Da su Hrvatske vode pretvorene u trgovačko društvo kontrolu nad svim tim projektima posredno ne bi imala Uprava tvrtke, kao do sada, već resorni ministar Božidar Pankretić. S obzirom da se radi o javnoj ustanovi koja samo od vodnog doprinosa uprihodi oko milijardu kuna godišnje, samo taj novac vjerojatno je bio dovoljan da se dvije vladajuće stranke unutar sebe posvađaju oko kontrole nad Hrvatskim vodama. Za sada je pitanje restrukturiranja Hrvatskih voda u trgovačko društvo zamrznuto, pa se valja nadati da će tako ostati i ako se vlast promijeni.