Rat za prodaju struje kućanstvima zaista se razbuktao, a prijelomna točka bila je prošlotjedno smanjenje cijena HEP-a za šest do sedam posto. Njegovi najglasovitiji rivali, RWE Energija i GEN-i, odmah su reagirali naglašavajući da njihova ponuda vrijedi, te da će nastaviti biti desetak posto jeftiniji od HEP-ovih novih cijena. S obzirom da su ušli u tu dugačku utrku, sada moraju nastaviti trčati najbolje kako znaju. Od početka bitke za kućanstva prošlo je tri mjeseca, a za sada se ne može govoriti o velikom odljevu iz HEP ODS-a. Posljednji podaci govore o tridesetak tisuća kupaca koji su potpisali ugovore za opskrbu. GEN-I i RWE Energija navode da su zadovoljni postignutim. Ipak, daljnji njihov napredak u tom segmentu ograničit će činjenica da je HEP spustio cijenu, te da mu je i za budućnost omogućena veća fleksibilnost. Je li to dobro ili loše za HEP, o tome se može raspravljati, jer mnogi drže da bitka za opskrbu kućanstva pod svaku cijenu može više štetiti nego koristiti toj tvrtki.

Drugačija, tržišnija pravila igre monopolistu nameće nova Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge (odnosno kućanstava). Najvažnija novost nove metodologije je to što će HEP ODS kao opskrbljivač dva puta godišnje imati pravo tražiti korekciju tarifa za radnu snagu i naknadu za opskrbu, temeljem troškova nabave električne energije i poslovanja. Opskrbljivaču se metodologijom nameću maksimalne tarifne stavke do kraja 2014. godine, a cijene će korigirati u tom okviru samo obavještavajući HERA-u. Ako opskrbljivač pak želi tarife veće od maksimalno propisanih, morat će to i obrazložiti u posebnom zahtjevu HERA-i. HERA-i ostaje glavna i odgovorna za određivanje cijena struje, a HEP ODS će od 2015. cijenu moći korigirati bez "plafona" maksimalnih tarifnih stavki, temeljem zahtjeva upućenog Agenciji. Nadalje, metodologija obavezuje HEP ODS na nabavu električne energije putem natječaja. 2015. godine 25% električne energije treba biti nabavljeno na transparentan način, 2016. već 50% energije, a nakon toga i 75% ukupne potrebne energije. Naravno, na tim natječajima može sudjelovati i HEP Trgovina ili HEP Proizvodnja. Zanimljivo je da metodologija brani HEP ODS-u da ostvari dobit veću od 2% od troška nabave električne energije, što je korekcija približno jednaka godišnjoj inflaciji. Ekstra profita od nabave energije za potrebe kućanstava ne smije biti, a dobit HEP ODS-a ovisit će od naknade za opskrbu.

Jedno od zanimljivih pitanja je zbog čega se HEP uopće odlučio na znatno smanjenje cijene energije za kućanstva? Do kraja godine izgubit će na tome 78 milijuna kuna, a na razini godine mogao bi izgubiti 312 milijuna kuna, ako u međuvremenu ne korigira svoje cijene. To je velik gubitak za tvrtku koja priželjkuje investicije i mora ih moći financirati. Kao glavni argumenat za poskupljenje struje 2012. navodila se potreba financiranja investicija, no dobivenih 600 milijuna kuna HEP nije uložio u smanjenje ovisnost o uvozu. Sada se pak dragovoljno odrekao dijela tog prihoda.

Cilj Metodologije je da se trošak proizvodnje i uvoza prebaci na tržišna načela, odnosno da cijena koju plaćaju kućanstva prati cijene energije na tržištu. Ako se taj cilj želio postići odmah, onda je trebalo ukinuti "plafon" cijena za kućanstva. On čini par stvari istovremeno - lišava HEP zarade, umanjuje šanse HEP-ovoj konkurenciji koja je u začetku te usporava otvaranje tržišta u tom segmentu. Ovako je zadovoljena forma i HEP-u omogućen prijelazni period da se snađe u procesu za koji je već trebao biti spreman. HEP je ove godine ostvario rekordnu proizvodnju iz hidroelektrana, a već iduće godine može biti suočen sa sušom i znatnim oslanjanjem na plin i uvoz. Računica će tada biti drugačija, što bi se trebalo vidjeti i u cijenama.

Otvaranje tržišta će se ionako dogoditi, jer je to neminovnost, a protekcionizam može biti vrlo skup.Iskustva iz zapadnih zemalja pokazala su da se monopol kod kućanstava zadržava dugo, te da su kupci uglavnom slabo motivirani promijeniti opskrbljivača. Ako Europska komisija procijeni da Hrvatska sprječava konkurenciju u sektoru kućanstava, moglo bi se dogoditi da se HEP-u naloži da se odrekne udjela na veleprodajnom tržištu. To se postiže na nekoliko načina, a jedan od njih je i privatizacija dijela proizvodnih objekata. Dogodi li se to, HEP neće biti jednako snažna tvrtka kao što je sada. Zato Vlada nije trebala reagirati panično i tražiti od HEP-a i HERA-e da uspori neminovnu liberalizaciju u sektoru kućanstava.

Ako je država diktirajući HEP-u da smanji cijene željela zaštiti građane od rastuće cijene električne energije, onda je već trebala donijeti propise koji štite takozvane zaštićene kupce koji zaista nemaju novaca za struju. Prema posljednjim informacijama za njih bi se trebao pobrinuti Zakon o socijalnoj skrbi i to najranije početkom iduće godine.