Najava pojave još jednog dobavljača tarifnih kupaca, koji će konkurirati HEP OPS-u uzburkala je vodu za pomalo ustajalom elektroenergetskom tržištu. HEP je od 2008. godine izgubio samo 2% tržišta, što su doista zanemarive brojke pa iako je formalno otvoreno, tržište električne energije i dalje ima osobine monopola.

Tim više je najava ulaska novog opskrbljivača tarifnih kupaca s moćnim backgroundom značajna novost koja bi mogla promijeniti stanje na tržištu. Prije RWE Energije ni jedan od trgovaca električnom energijom u Hrvatskoj nije pokazao ambicije ući na tržište tarifnih kupaca, pa je zanimljivo sagledati potencijale.

Tarifni kupci u Hrvatskoj troše 40% ukupno potrošene energije. To je otprilike 6,5 TWh godišnje, što nije malo. Ta količina energije raspodijeljena je na 2,2 milijuna kupaca. Aktualna cijena električne energije u Hrvatskoj nakon posljednjeg rekordnog poskupljenja nije tako niska i iznosi 63 eura/MWh. Po toj cijeni električne energije od Hrvatske su jeftinije Bugarska, Estonija, Rumunjska, Litva, Island i Francuska. S obzirom na jako dobar proizvodni miks HEP-a nema razloga da cijena električne energije podivlja, tim više jer je po paritetu kupovne moći - koji je puno važniji parametar od same cijene - cijena električne energije za tarifne kupce 3,6% viša od prosjeka Europske unije! Dakle, nama Hrvatima s našim primanjima račun za električnu energiju zapravo nije malen, a to već stvara dobru klimu za promjenu opskrbljivača. To bi do izražaja posebno moglo doći u Dalmaciji, gdje se ljeti troši mnogo energije za klimatizaciju, a zimi na grijanje.

Da bi se pristupilo potrošačima potrebna je dobra baza podataka o kupcima, a ona nije jeftina, stoga bi bila logična sinergija s nekim velikim i uhodanim pružateljem usluge, poput T-Coma, VIP-a ili neke kartičarske kuće. Nadalje, za pretendenta za ulazak na tržište najbolja je pozicija do može osigurati povoljnu cijenu energije, pri čemu je RWE Energija u prednosti jer ima vlastitu proizvodnju, pa će spremnije ukalkulirati eventualne gubitke od nekog tko samo trguje energijom i tko nema taj luksuz. Na hrvatskom tržištu HEP-u su do sada konkurirali samo trgovci, bez vlastitog proizvodnog portfelja. Ta činjenica stvorila im je znatno veći rizik kod pristupa većim potrošačima kod kojih je kompleksnije planirati potrošnju, što je i razlog zbog čega se u nas liberalizacija zadržala na rasvjeti javnih površina. Čak ni HEP-u s vlastitim kapacitetima nadohvat ruke nije uvijek lako pratiti potrošnju u sustavu.

Uskih grla za transport električne energije nema jer Hrvatska ima dva dvostruka 400 kV voda prema Mađarskoj, a poteškoće s dodjelom prekograničnih prijenosnih kapaciteta eventualno se mogu javiti tek kod ekstremnih situacija. Kod trgovine električnom energijom preostaje poteškoća oko plaćanja energije uravnoteženja, s čim muku muče svi trgovci električnom energijom u Hrvatskoj. Teško je planirati potrošnju onima s malim brojem kupaca (a u takvoj su situaciji svi trgovci), a loše planiranje preskupo se naplaćuje. HERA je toga svjesna i već se radi na promjeni metodologije koja bi trebala olakšati poslovanje trgovcima energijom dok se ne donese Pravilnik o organizaciji tržišta početkom iduće godine.

Pitanje je može li se očekivati da će tarifni kupci masovno pohrliti u promjenu opskrbljivača. To se nije dogodilo nigdje u Europi gdje je tržište uistinu liberalizirano, a kupcima se nudi pregršt ponuda. Cijene električne energije u zapadnim zemljama znatno su više nego u Hrvatskoj, no ponude konkurencije očigledno nisu tako atraktivne da do masovnog prelaska dođe, odnosno pokazalo se da se taj postotak zadržava na jednoznamenkastim brojkama. Većeg uspjeha liberalizacija je imala kod većih kupaca, pa je logično da će RWE Energija težište staviti na taj segment, iskoristivši publicitet koji dobivaju s tarifnim kupcima.

Ne manje važno, ne treba zanemariti ni psihologiju jer potrošači imaju uglavnom pozitivna iskustva s liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta, što bi također moglo imati pozitivan utjecaj. Tim više, ako se proces promjene opskrbljivača ne pokaže kompliciranim u praksi RWE Energija će imati dobre šanse za uspjeh na hrvatskom tržištu.

Kolike popuste RWE Energija namjerava ponuditi još nije poznato, a spominjala se brojka do 10%, iako je kod te najviše brojke vjerojatno riječ o popustima za veće kupce. Cijena električne energije u dobavi trenutno je vrlo niska i ostat će niska dok god se Europa ne počne izvlačiti iz gospodarske krize. MWh električne energije može se kupiti po 45-50 eura, a kada se uračunaju svi troškovi neće to biti ogromna marža, ali opet može biti riječ o pristojnoj zaradi. Kada bi RWE Energija uzela 10% tržišta tarifnih kupaca, što priželjkuju u naredne tri godine, mogla bi po gruboj računici uprihoditi otprilike 40 milijuna eura, a to je već vrlo respektabilna suma. Ako je riječ o vlastitoj proizvodnji, poželjno na domaćem terenu, zarada može samo rasti. Ipak, ne kaže se bez vraga, tko prvi - njegova djevojka.

Iskustva zapadnih zemalja su pokazala da je liberalizacija usporila proces porasta cijene energije, a tako će sigurno biti i u Hrvatskoj, što je najvažniji benefit. Kako će se HEP snaći u novim okolnostima, to je već neka druga priča. Bez sumnje, bit će zanimljivo pratiti razvoj događaja.