U rujnu prošle godine Ministarstvo gospodarstva raspisalo je natječaj za Operativni program regionalnih potpora za ulaganja u opremu za 2013. godinu. Taj program bio je "težak" čak 120 milijuna kuna, a ove godine bit će raspisan novi, u vrijednosti 150 milijuna kuna. Interes je, očekivano, bio ogroman; na natječaj se javilo 475 tvrtki, čiji su projekti vrijedni 1,7 milijardi kuna. Sredstva su odobrena ukupno 110 korisnika s projektima vrijednim 388,6 milijuna kuna. U MINGO-u računaju da će ti projekti rezultirati s 967 novih radnih mjesta i ističu da tvrtke čiji se programi potiču ostvaruju 16% ukupnih prihoda u prerađivačkoj industriji, pridonose čak 18% izvozu i zapošljavaju 14% radnika u prerađivačkoj industriji.

Cilj programa potpora bio je potaknuti poduzetnike s više od 20 zaposlenih koji nisu u poteškoćama na ulaganje u proširenje ili modernizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta na proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti. Potpore po poduzetniku nisu mogle biti veće od tri milijuna kuna, a novac se mogao dobiti za osnivanje nove proizvodne djelatnosti, razvoj novih proizvoda i proizvodnih procesa, temeljne promjene ili proširenje postojećih djelatnosti te modernizacije postojećeg proizvoda, proizvodnog procesa ili usluge s višom dodanom vrijednošću.


Centrometal izvozi 75% svojih proizvoda

Uvjet natječaja "krojenog" po EU šprancama bio je da se dodijeljena sredstva ne mogu koristiti retrogradno, a ulaganja moraju biti završena do kraja 2015. godine. Zanimljiva je regionalna rasporostranjenost dobivenih potpora - čak 21 dobitnik potpore dolazi iz Zagreba, tek je pet tvrtki iz Dalmacije, a među njima nema ni jednog dobitnika iz većih dalmatinskih središta kao što su Zadar, Dubrovnik, Šibenik, Imotski, Sinj ili Metković. U energetskoj branši novac je dobio mali broj poduzetnika. Bilfinger Đuro Đaković dobio je milijun kuna potpore, Centrometal dva milijuna, OMV Indoil-u dodijeljeno je 176.112 kuna, a TTO Thermotechniku 1,1 milijun kuna.

O rezultatima natječaja razgovarali smo s mjerodavnima u Bilfinger Đuro Đakoviću i Centrometalu te s predstavnicima riječkog Vargona, proizvođača plastičnih cijevi.
Međimurski proizvođač termotehničke opreme Centrometal d.o.o. dobio je dva milijuna kuna državne potpore za projekt modernizacije proizvodnih procesa. Ulaganje se odnosi na nabavu nove opreme. Riječ je o laserskom rezaču lima AMADA FOL-3015AJ i automatiziranoj savijačici lima CODATTO EVA 2522 čija ukupna vrijednost iznosi 6.629.400,00 kn. Preostala sredstva potrebna za investiciju Centrometal će dodati iz vlastitih izvora.


Akumulacijski spremnik kapaciteta 200.000 litara

Opremu će, doznajemo, nabavljati od prvog do trećeg kvartala ove godine, a predviđeni ekonomski vijek projekta je pet godina, tijekom kojih bi oprema bila optimalno iskorištena.
Tehnički direktor Tihomir Zidarić pojašnjava da je cilj ulaganja modernizacija proizvodnog procesa i uvođenje novih tehnologija radi postizanja bolje energetske učinkovitosti u vidu smanjenja potrošnje električne energije i kontinuiranog podizanja konkurentnosti na zapadnoeuropskim tržištima. Ta ulaganja ujedno čine bazu za stvaranje mogućnosti praćenja novih europskih normi potrebnih za proizvodnju zahtjevnijih proizvoda koji koriste obnovljive izvore energije (biomasu, solar, …). Uz smanjenje vremena potrebnog za izradu novog proizvoda ujedno će utjecati i na povećanje proizvodnih kapaciteta. Nažalost, modernizacija proizvodnje ujedno isključuje neko bitno povećanje zapošljavanja, tako da je planirana brojka novozaposlenih četiri do šest osoba godišnje u naredne tri godine, a odnosi se na radnike s tehničkim, stručnim i specifičnim znanjima obrade metala, te „pojačanje“ u tehničkom uredu. Tijekom 2013. Centrometal je zaposlio petnaestero ljudi, što je u toj godini predstavljalo ukupno povećanje zaposlenika od 7% (siječanj 2013.g. – 211 zaposlenih, prosinac 2013. g. – 226 zaposlenih). Dvostruko više novozaposlenih od planiranog broja bila je posljedica priželjkivanog rasta potražnje za njihovim proizvodima, tako da je kretanje broja zaposlenih teško točnije predvidjeti.


Bilfinger Đuro Đaković Montaža na natječaju je dobila milijun kuna potpore

Centrometal je izvozno orijentirano poduzeće i 75% ukupnih ostvareno je u inozemstvu. Svoje proizvode prodaje u 28 država, a modernizacijom proizvodnje očekuju porast izvoza na tržištima zemalja zapadne Europe i Rusije. Centrometal izvozi u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Kosovo, Austriju, Makedoniju, Rusiju, Francusku, Njemačku, Portugal, Belgiju, Švedsku, Italiju, Veliku Britaniju, Grčku, Dansku, Norvešku, Irsku, Nizozemsku, Rumunjsku, Španjolsku, Litvu, Lihtenštajn, Švicarsku, Poljsku, Slovačku, Crna Goru, Čile, Bugarsku i Finsku.

Tvrtki Bilfinger Đuro Đaković Montaža d.o.o., s više od 85 godina tradicije u izgradnji i montaži energetskih, petrokemijskih i industrijskih postrojenja, mostova i čeličnih konstrukcija odobreno je 1,013 milijuna kuna, a kako će taj novac utrošiti doznali smo od Tee Duvnjak, voditeljice ljudskih resursa i odnosa s javnošću. "Potporu ćemo iskoristiti za projekt modernizacije procesa proizvodnje sustava za loženje u termoelektranama. Koristimo CNC strojeve za obradu metala, rezačice, tokarilice i strojeve za savijanje limova. Dio strojeva moguće je nabaviti u Hrvatskoj, dok ćemo dio morati uvesti. Dobivena potpora pokriva nam 40% investicije, a računamo da bi u nabavu strojeva mogli krenuti tijekom ovog kvartala jer smo već prikupili ponude", kaže ona, uvjerena da će do kraja godine imati bar dio novih proizvodnih kapaciteta u funkciji. Ovim ulaganjem žele povećati vlastiti udio proizvoda, te steći bolju kontrolu termina i rokova kako bi kvalitetnije mogli planirati poslove. Ujedno, otvara im se mogućnost dobivanja novih poslova i povećati kvalitetu te konkurentnost jer će veći dio proizvoda moći sami proizvesti umjesto da ih nabavljaju na tržištu. "Želimo ponuditi sve iz iste ruke, biti brži, kvalitetniji i bolji te smanjiti vanjske usluge. Ujedno, imat ćemo veću mogućnost izrade složenijih proizvoda", ističe Tea Duvnjak.Gotovo dvije trećine svojih usluga ta tvrtka plasira na strana tržišta, pri čemu najveći udio zauzimaju tržište zemalja Europske unije, poglavito Njemačke, Poljske, Češke i Finske.


Đ.Đ. Montaža želi ponuditi sve iz svoje ruke

Najveći udio u prihodima predstavljaju projekti u energetici a trenutno veći aktualni projekti uključuju montažu dvaju kotlovskih postrojenja u termoelektrani Prunéřov u Češkoj, montažu sustava za loženje u termoelektrani Bełchatów te montažu HRSG kotla (Heat Recovery Steam Generator) u termoelektrani Lausward u Njemačkoj. Osim u energetici, prisutni su na projektu zamjene plašta peći i montaži linije mlinice cementa u cementari Allmendingen u Njemačkoj. Za razliku od usluge montaže koja je primarno usmjerena na projekte u EU, proizvodnja će u narednom razdoblju biti usmjerena na izradu čeličnih dijelova za energetska postrojenja u Poljskoj, Kuvajtu i Makedoniji. Kad je riječ o poslovima u Hrvatskoj ističu se poslovi koji su prošle godine obavljeni u TE Urinj i u Rafineriji nafte Rijeka, te za Plivu u Savskom Marofu. U ovoj godini tvrtka će se koncentrirati na nova tržišta koja su za njih bila teže dostupna, kao što su zemlje Beneluksa, Malta i Švedska. Poslovati unutar EU lakše je otkad je Hrvatska postala punopravna članica jer je dolazak do radnih dozvola znatno olakšan, što ovoj tvrtki puno znači.Upitani za poslovne rezultate kažu da su tijekom posljednje tri godine kroz stabilnost i kontinuitet poslovanja na već postojećim tržištima te ulaskom na nova tržišta ostvarili značajan rast poslovnih prihoda i dobiti. U 2012. godini Bilfinger je ostvario porast ukupnih prihoda te prihoda od prodaje od 42%, dok je dobit prije oporezivanja porasla za 32% u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini ostvareni su prihodi veći od 60 milijuna eura uz ponovni rast dobiti prije oporezivanja. No, bi li se u Bilfinger Đuro Đaković Montaži upustili u ova konkretna ulaganja i bez natječaja MINGO-a? Kažu da su razmišljali o ovom ulaganju, ali ne u ovako velikom opsegu pa je državna potpora tu svakako dobro došla jer im je dala poticaj za ulaganje. Njihovo iskustvo s natječajem koji je za potpore raspisalo Ministarstvo gospodarstva je dobro te se nadaju da će se eventualno u narednim projektima odvajati još više novca za proizvodni i energetski sektor. Zadovoljstvo ne kriju ni u Centrometalu. "Program Ministarstva gospodarstva bio je precizno određen, projektni zadatak jasan i ono što je najbitnije: bio je orijentiran prema proizvodnim tvrtkama. Predložili bi Ministarstvu da u budućnosti obrati malo više pažnje i tome koliko tko od novostvorenih vrijednosti uplati u vidu poreza, doprinosa i prireza u državni proračun, te da možda stimulira poduzetnike tako da dio stvarno uplaćenih sredstava vrati poreznim obveznicima, upravo kao što je stvorila mogućnost 2013. g. da se dobit društva reinvestira", komentirao je Zidarić.

Vargon: Uštedit ćemo 30% energije instaliranjem nove proizvodne linije

Riječka tvrtka Vargon, proizvođač plastičnih cijevi i spojeva za kućnu i uličnu primjenu dobila je državnu potporu od 1,144 milijuna kuna za ulaganja u opremu. Direktor općih poslova Damir Juretić kaže da će taj novac uložiti u doradu i opremanje linije za ekstruziju, odnosno proizvodni proces iz kojeg se dobivaju plastične cijevi. Dobiveni novac čini 35% potrebnih sredstava, a za montažu i puštanje u pogon opreme koju će dobaviti iz Italije i Njemačke trebat će između pola godine i godinu dana. Juretić pojašnjava da se u njihovoj branši svakih četiri do pet godina događa promjena tehnologije, jer se teži štedljivijoj proizvodnji s manjim utroškom energenta po jedinici proizvoda. "Nova proizvodna linija jamčit će nam uštedu energije od 30% po jedinici proizvoda, te manje ispuštanje ugljičnog dioksida, što također trebamo platiti i izraziti u cijeni proizvoda. Time će naši proizvodi biti konkurentniji, a u našoj djelatnosti ne možete si dozvoliti da ne pratite trendove". Vargon 40% svoje proizvodnje izvozi na tržište bivše Jugoslavije, Italiju, Njemačku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Čile, a fokusirani su i na osvajanje novih tržišta. Komentirajući natječaj MINGO-a Juretić kaže da je u odnosu na dosadašnje ovaj najbliži natječajima koji se raspisuju u Europskoj uniji, u smislu da je tvrtkama nemoguće prijavljivati fantomske projekte, niti već započete ili već dovršene projekte, za koje bi novac bio dodjeljivan retroaktivno. Također, određen je striktan rok do kada projekt za koji je dobiven novac treba diti dovršen, što je pozitivno.