Dok god se električni automobil ne može napuniti za najviše pet minuta i potom njime prijeći 1000 km, mantraju mnogi, ništa od njih. Unatoč tom uvriježenom mišljenju većine, tržište se trenutačno stubokom mijenja. Naime, iz dana u dan sve je više registriranih električnih vozila na cestama, primjetno se razvija infrastruktura za njihovo punjenje i, među ostalim, većina automobilskih kompanija već je duboko zakoračila u elektromobilnost nudeći vrlo dobre proizvode. A to čine i dalje. 

Dakle, električni automobili pomalo izlaze iz ‘ilegale’. Valja ponoviti: pomalo, jer jedna od ključnih stvari za širu prihvaćenost je ponajprije njihov doseg. Većina današnjih ‘električara’ s dosegom do najviše 300 – 350 km mahom ispunjava one zahtjeve koje pred njih stavljaju gradska vožnja, odlasci na posao, u sportski ili trgovački centar. Pritom će vlasnik takvog vozila trebati tek promisliti o tome gdje se nalazi punionica kako bi je uvrstio u hodogram tjednih aktivnosti. Ako, pak, posjeduje garažu s priključkom za električnu energiju, ona će mu osigurati priličnu autonomiju takvim vozilom. Međutim, odlazak na izlet ili godišnji odmor zahtijeva puno bolju organizaciju i provjeru dostupnosti punionica na željenoj ruti. 


Cista Provo i Kumrovec 

U Hrvatskoj trenutačno prometuje više od 500 električnih automobila i njihov udjel u ukupnom broju novoregistriranih vozila u ovoj godini kreće se tek oko 0,2%. Njima je na raspolaganju otprilike 700 priključaka za punjenje na manje od 300 lokacija. Međutim, važno je naglasiti kako broj novih punionica redovito raste, čak i u dijelovima Lijepe Naše koje su tradicionalno okrenute njemačkim proizvođačima automobila, posebice onima u koje je ugrađen dizelski pogonski agregat. Tako je nedavno otvorena punionica u Cisti Provo, dok bi Kumrovec jednu trebao dobiti do sredine 2020. godine. 

Uz doseg, jedna od glavnih prepreka većoj popularnosti električnih automobila zasigurno je vrijeme punjenja. Automobilske kompanije redovito doskaču i toj začkoljici tako da je baterije u nekim današnjim e-vozilima moguće dopuniti do 80% u roku od 30 minuta na, doduše, rijetkim ultrabrzim punionicama. Ako se u obzir uzme činjenica kako je punjenje na većini punionica zasad besplatno (ali pitanje je dokad), tada su financije na strani gibajućih elektrona. 

S druge, pak, strane, visoka cijena takvih vozila je čest argument kojim zaljubljenici u konvencionalne automobile žele odgovoriti bližnje od kupovine električne alternative. Stoga, u ovom slučaju jezičac na vagi je na strani automobila s benzinskim i dizelskim motorom. 

Međutim, korisni protuargumenti su poticaj za kupovinu električnog automobila koji može dosegnuti 80 000 kuna, primjetno niži troškovi održavanja i punjenje na kućnoj utičnici u noćnoj tarifi za svega nekoliko kuna. Zapravo, baš onoliko koliko oni s tračkom galantnosti u sebi tijekom ljetnih mjeseci ostave učenicima ili studentima koji na benzinskim postajama pokušavaju namaknuti koju kunu za odlazak na godišnji odmor ili štede za električnu gitaru. 


Drugačiji životni stil 

Anamarija Hucika iz tvrtke Wallis Adria, regionalnog distributera za Jaguar i Land Rover, ističe kako se hrvatsko tržište po pitanju prihvaćanja električnih vozila tek ‘budi’. "Pri tome smatram kako zanimanja ima, ali prodaja još nije na europskoj razini. Postoji više razloga, a jedan je i slaba pokrivenost punionicama, od kojih mnoge nisu u funkciji, a nalaze se na kartama. Drugi razlog je da većina nikad nije vozila električni automobil i teško se odlučuje na taj iskorak. A kada bi probali, bili bi ugodno iznenađeni. Nadalje, vožnja električnog automobila nameće potpuno drugačiji životni stil koji zahtijeva dosta planiranja, naročito kod putovanja, jer se u obzir mora uzeti doseg i dostupnost punionica, kao i trajanje punjenja", objašnjava ona. 

Glavni razlozi za kupovinu takvog vozila u Hrvatskoj su, prema njezinim riječima, ekološka osviještenost te niska cijena punjenja i održavanja vozila. Naime, nastavlja ona, električni auti su tihi i čisti, nemaju ispušnih plinova što je svakako bitno za velike kompanije koje paze na smanjenje emisija CO2 u floti. "Što se, primjerice, tiče električnog Jaguara I-Pace, tu je bitno i iskustvo vožnje, jer od 0 do 100 km/h stiže za 4,8 sekundi, a i doseg je 470 km. To ukazuje da električni automobili mogu biti i jako zabavni za vožnju", kaže ona. 

U Hrvatskoj je, nastavlja, razvoj infrastrukture primjetno sporiji u odnosu na Zapadnu Europu i, primjerice, susjednu Sloveniju. "Nadamo se da će u idućih godinu dana, kako je i najavljeno, pokrivenost Hrvatske biti puno bolja. To bi zasigurno utjecalo na kupce da se lakše odluče za električne automobile", napominje ona, dodajući kako je svaki poticaj za kupovinu takvih vozila pozitivan i dobrodošao. "Ali, naravno, kako bi se potaklo tržište automobila potrebno je poboljšati kupovnu moć građana", drži ona, napomenuvši kako vjeruje da će tržište u Hrvatskoj slijediti europske trendove te sve više prihvaćati električna vozila, jer je to neizbježna budućnost.


Dostupnost poticaja 

Darko Tenšek iz tvrtke Renault Nissan Hrvatska, kaže kako je hrvatsko tržište još uvijek u svojevrsnoj pionirskoj fazi. "To je faza u kojoj se kupci za električne automobile odlučuju ponajprije na temelju osobnih uvjerenja. Zato je udio električnih automobila vrlo mali. Ipak, potražnja za njima u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Rezultat je to državnih poticaja za kupnju, širenja mreže punionica, ali i sve naprednijih električnih vozila sa sve boljim karakteristikama. Ne smije se zanemariti ni jačanje svijesti građana u pogledu zaštite okoliša i potrebe za smanjenjem emisija stakleničkih plinova", ističe on, dodajući kako je poznata činjenica da se električni automobili svugdje u svijetu prodaju uz državne potpore, bez obzira na to je li riječ o poreznim olakšicama, sustavima ‘bonusa’ za električne automobile i ‘malusa’ za one na fosilna goriva, ili kao u nas - subvencijama. 

"Problem našeg tržišta je taj što subvencije nisu uvijek na raspolaganju. Javni natječaji se raspisuju sporadično, što otežava mogućnost da prodaja električnih vozila postane ‘business as usual’, s dugoročnim poslovnim planovima i s normalnim naručivanjem u proizvodnji. Poticaji koji su uvijek dostupni zasigurno bi utjecali na normalizaciju tržišta, cjenovnu prilagodbu i svakako veći broj prodanih električnih automobila", objašnjava on. 

Uz to, dodaje, bilo bi dobro u javnim natječajima odvojiti automobile od drugih električnih vozila, kao što su električni bicikli ili skuteri. Jer, prodaja električnih automobila je primjetno drukčija od prodaje ostalih e-vozila. "Utjecaj na smanjenje emisije stakleničkih plinova prelaskom na električni auto pojedinog korisnika koji svaki dan prijeđe s klasičnim automobilom 100, odnosno 150 km, neusporedivo je veći u usporedbi s nekim tko dnevno prijeđe par kilometara s električnim biciklom", naglašava on, dodajući kako su s kapacitetima baterija od 40 kW h i više električni automobili postali po korisničkom iskustvom usporedivi s klasičnim automobilima. 

"Najviše koristi imaju oni korisnici koji dnevno potroše cijelu zalihu energije u bateriji, a nju pune s jeftinom električnom energijom tijekom noći, odnosno na trenutačno besplatnim javnim punionicama. A, što se više kilometara prelazi s električnim autom to je veća ušteda zbog razlike u cijeni energenata. Ali, svaka priča korištenja električnog automobila je zapravo, individualna", ističe. 


Putovnica za automobilski svijet

Ove godine je Hrvatska konačno premrežena brzim punionicama na svim pravcima autocesta. Od Mađarske granice do Rijeke, kaže Tenšek, gotovo nema benzinske postaje uz autocestu koja nije opremljena brzom punionicom. "Potpora brzih punionica vožnji s električnim automobilima uspostavljena je i na autocesti prema Splitu. Uskoro će proraditi i brze punionice na benzinskim postajama na autocesti iz Zagreba prema Lipovcu. U gradovima se postavljaju punionice u okviru EU projekata, a posebni natječaj za postavljanje punionica raspisao je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako da razvoj infrastrukture punionica zaista napreduje, i to svakako više nije razlog nekorištenja, odnosno straha od korištenja električnih automobila. Problem je održavanje punionica i njihov rad s punim kapacitetom. To je područje na kojem je potrebno još mnogo toga odraditi", smatra on. 

Na koncu, postaju li električni automobili toliko dobri i privlačni da bi se za njihovu naklonost neki odali i boemskom životu? Također, jesu li oni napokon dobili putovnicu za snažniji ulazak u svijet automobila koji malo troše, brzo se pune i mogu prijeći mnogo više od 1000 km s jednim spremnikom goriva? Naravno, nisu. Međutim, brojni napori svjetske industrije na području elektromobilnosti svakodnevno rezultiraju uspješnim, primjenjivim i održivim rješenjima. Tako, slobodno se može reći, električna vozila su predala zahtjev za izdavanje spomenute putovnice koji je trenutačno u službenoj proceduri. 

Do tada, svakako ih valja pohvaliti što zahvaljujući svojoj prisutnosti na gradskim prometnicama onečišćenje izmještaju na neke druge lokacije na kojima se ionako već desetljećima proizvodi električna energija. A to svakako nije mala stvar s obzirom na sve veći broj stanovnika, posebice u gradovima.