Vjetroelektrane i Sunčane elektrane mogle bi izgubiti pravo da energija generirana u tim postrojenjima ima prioritetan status pri prihvatu u elektroenergetsku mrežu, objavio je početkom studenog britanski dnevnik Guardian, koji je imao uvid u povjerljivu studiju izvodivosti napravljenu za potrebe EU administracije. Naime, za koji mjesec Europska komisija izaći će s novim zakonodavstvom u sektoru obnovljivaca za period iza 2020., a sada se očito propitkuju sami temelji sektora koji je subvencioniran i kroz svoj prioritetan status. Neki industrijski izvori smatraju da je prilično izgledno da se to uskoro pojavi u propisima, iako postoji opozicija tom prijedlogu, a dolazi iz Njemačke i Francuske, čije vlade su već pozvale Europsku komisiju da zaštiti prioritetan pristup OIE elektroenergetskoj mreži. Europska studija koja je analizirala spomenuto pitanje naglašava da je ukidanje prioritetnog pristupa mreži korak prema izjednačavanju statusa svih proizvođača energije. U studiji se ističe da bi gubitak takvog prioritetnog statusa za postrojenja obnovljivaca mogao povećati emisije ugljičnog dioksida do 10% ili za 45 do 60 milijuna tona godišnje, a spominju se četiri scenarija koji bi europskim proizvođačima energije trebali pomoći da postanu troškovno konkurentniji. Prioritetan prihvat energije iz obnovljivih izvora trebalo bi biti obavezan prema postojećoj EU-regulativi, iako to Velika Britanija, Švedska i Nizozemska ne poštuju.

Prioritetno dispečiranje investitorima je od ključne važnosti kada projiciraju prihode i donose investicijsku odluku, a poteškoća bi moglo biti za postojeće projekte bude li se to pravilo primjenjivalo retroaktivno. Upravo retroaktivna promjena pravila za sektor vjetra i Sunca u nekim europskim državama bila je razlog velikom nezadovoljstvu. Guardianovi izvori iz industrije kažu da će u slučaju retroaktivne primjene tražiti financijske kompenzacije i pristup tržištu energije uravnoteženja, kako bi se prevenirala velika kontrakciju te industrije. Ipak, smatra se da je bilo dosta nestabilnosti i retroaktivne primjene te da u slučaju promjene pravila treba jasno razgraničiti postojeće i buduće projekte. Proizvođači energije iz fosilnih goriva naglašavaju da obnovljivci imaju najniže operativne troškove te da su povlaštenim pristupom mreži subvencionirani. Smatraju da bi se izuzimanjem sektora OIE iz prioritetnog pristupa prevenirale “negativne cijene”, koje se pojavljuju na burzama kada je na tržištu više energije nego što se može potrošiti, a eliminirale bi se i antikompetitivne subvencije. No i bez te promjene, obnovljivci bi po logici struke bili po potrebi “skidani s mreže” jer je lakše zaustaviti vjetroelektranu nego TE na ugljen ili nuklearku. Dokidanje prioritetnog prihvata energije iz vjetroelektrana i Sunčanih elektrana moglo bi poslužiti kao pomoć za reformu tržišta kapaciteta, na kojem se trenutno plaća termoelektranama na plin da budu u pripravnosti, što je mjera koju su “fosilci” izborili kako bi si olakšali tešku financijsku poziciju u koju ih je gurnulo tisuće velikih projekata u obnovljivim izvorima. Zvuči ironično, ali moguće je da će se takav scenarij u budućnosti tražiti obnovljivci za sebe, odnosno da im se plati što ne rade. Zagovaratelji velikih promjena smatraju da je sektor OIE imao dovoljno vremena da poticajima izgradi konkurentnost i da je sazrelo vrijeme za promjenu pravila igre.

Studija je pokazala da će najveći utjecaj na proizvodnju od ukidanja prioritetnog pristupa energije iz OIE biti vidljiv u Danskoj, Velikoj Britaniji i Finskoj, gdje biomasa čini velik dio kapaciteta. U svakom slučaju, trebao bi to biti tek dio velike reforme u sustavu, koja predviđa poticanje aktivne participacije građana i lokalnih samouprava u proizvodnji električne energije, a Europska komisija odbacila je I mogućnost harmonizacije nacionalnih politika poticaja za obnovljive izvore energije, o čemu smo već pisali OVDJE. EU će se pri promjeni pravila voditi pravilom “follow the money”, jer investitori diljem svijeta naprosto srljaju ulagati novac u OIE, smatrajući da je to konj koji sigurno pobjeđuje. Investicije u obnovljive izvore energije diljem svijeta su ogromne, a najveća dinamika je izvan Europske unije. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) po prvi puta u povijesti proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije diljem svijeta lani su premašili kapacitete elektrana na ugljen. Od svih novih energetskih projekata širom svijeta, čak 153 GW to jest više od 50% novih elektrana odlazi na obnovljive izvore energije. Na vjetroelektrane odlazi 66 GW novih obnovljivih projekata, dok su fotonaponski sustavi zastupljeni s 49 GW. Ostali obnovljivi izvori energije, poput hidroelektrana i geotermalne energije, zauzimaju 38 GW novih instalacija.