Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) u suradnji sa Zelenom akcijom analizirao je apsorpciju novca iz EU fondova za projekte obnovljivih izvora energije u periodu 2014.-2017.. Rezultati su više nego razočaravajući. Do kraja 2016. raspisano je natječaja za postizanje strateških ciljeva energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u vrijednosti 47 milijuna eura, no na njima je povučeno tek 9,4 milijuna eura. To je tek 2% od ukupno raspoloživog novca, jer potencijali su ogromni - ukupna predviđena sredstva u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020“ za revitalizaciju hrvatske energetske infrastrukture iznose 531,8 milijuna eura. Dakle, da podvučemo - proizlazi da je Hrvatska do sada iskoristila tek 2% raspoloživih EU sredstava! 
Izvršna direktorica DOOR-a, Maja Božićević Vrhovčak objašnjava: „Namjera nam je bila analizirati iskorištenost sredstava namijenjenih energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, ali smo morali zahvatiti puno šire područje da bismo došli do konkretnih uvida. Većina poteškoća na koje nailazi „naše“ područje nije izravno povezana s energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima energije već s cijelim sustavom korištenja ESI sredstava. Smatramo da je najvažniji nedostatak sustava kojeg imamo nedostatak jasnih prioriteta – ako imamo 11 prioriteta to je isto kao da nemamo ni jedan!“. 
Kao glavni problem nameće se pretpostavka da su ponuđena EU sredstva sama po sebi okosnica strategije razvoja, kao što je istaknuto u Partnerskom ugovoru između Vlade RH i EK gdje stoji da su ESI fondovi temelj hrvatske razvojne strategije, a ne alati u službi već pripremljenih planova u ostvarenju strateških ciljeva. Jer, ako Hrvatska nema pripremljenu strategiju ne može se ni očekivati da će povući značajna sredstva. 

Od spomenutih 531,8 mil. eura ukupni iznosi investicija za revitalizaciju energetskog sektora u okviru sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ (OPKK) taksativno su: obnovljivi izvori energije - energija Sunca: 35 mil. eura, energija biomase 60 mil. eura, energetska učinkovitost javne infrastrukture 181,8 mil. eura, energetska učinkovitost stambenih zgrada 90 mil. eura, napredni distribucijski sustavi 20 mil. eura, visokoučinkovita kogeneracija i centralizirani toplinski sustavi 80 mil. eura, energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u malim i srednjim poduzećima 20 mil. eura, okolišno prihvatljivi procesi i učinkovitost resursa u malim i srednjim poduzećima 20 mil. eura te energetska učinkovitost u velikim poduzećima 25 mil. eura. 

Kako bi apsorpcija iz ESI fondova ubuduće bila učinkovitija, direktorica DOOR-a predlaže: „Prioritetno je ispuniti zadane preduvjete (tzv. „ex ante conditionalities“) koji još nisu u potpunosti ispunjeni, odnosno osigurati da oni koji su bili ispunjeni ne izgube taj status. Ako mogu, odgovorila bih pitanjima: Na koji će se način rješavati pitanje individualnog mjerenja topline? Šuška se o radnoj grupi koja se bavi „razdjelnicima“, zanima me tko je u toj radnoj grupi i vodi li računa o tome da je preduvjet T4.1 zadovoljen važećom regulativom na polju toplinarstva i individualnog mjerenja topline? Smatram da u ovoj fazi provedbe Partnerskog ugovora i operativnih programa ne bi bilo dobro da dođe do bitnih odstupanja u odnosu na ono što je ugovoreno, ali bi se mogli napraviti sitni zahvati koji bi poboljšali situaciju. Međutim, uskoro se treba početi pripremati za naredno financijsko razdoblje od 2021. do 2028. godine, u kojem se nadam da ćemo jasno definirati prioritete i realizirati ciljeve za koje se dogovorimo da su prioritetni.“ 
Udruga DOOR nudi i ostale mjere koje bi se u kratkom roku mogle provesti, čak već ove godine, poput javnih konzultacija koje će istaknuti nedostatke u dokumentaciji, istražiti potrebe korisnika i tome prilagoditi natječaj uz kvalitetniju komunikaciju nadležnih tijela i krajnjeg korisnika te sustavno praćenje međuciljeva za sve indikatore provedbe OPKK i javni uvid u korištenje sredstava čiji se nadzor treba dva puta godišnje ažurirati. Dugoročne mjere bi uključivale izradu strategije razvoja do 2050. i identificiranje prioritete za financijsko razdoblje 2021.-2027. U svakom slučaju, potrebna je brza reakcija ako želimo iskoristimo preostala sredstva i ostvariti značajne uštede do završetka investicijskog razdoblja. Uz potpuno iskorištenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija namijenjenih za OIE u samo sedam godina udvostručili bi se trenutni kapaciteti u fotonaponu i postrojenjima na biomasu i to samo u nekim industrijskim granama te djelatnostima turizma i trgovine.
Također, investicije u energetski sektor bi omogućile prelazak 10451 kućanstva u viši energetski razred i 55 100 GWh godišnje uštede primarne energije u javnim zgradama i 167 GWh u stambenom sektoru.