Klimatski parametri i promjene vrše direktan utjecaj na energetski sektor, zbog čega je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva nezaobilazan dio prilagodbe, a decentralizacija i stavljanje energije u ruke građana glavna vodilja u povećanju energetske sigurnosti, zaključak je skupa 'Zajedno za klimu – TALANOA DIJALOG', koji se početkom srpnja održao u Zagrebu. Ovim stručnim skupom Hrvatska se pridružila svijetu u promociji aktivnosti za provedbu ciljeva iz Pariškog sporazuma. Cilj dijaloga je utvrditi koliko bi zemlje morale smanjiti emisije kako bi se ostvario cilj globalnog ograničenja rasta temperature do 2 C, odnosno 1,5 C, u odnosu temperaturu iz predindustrijskog doba. Izazova za energetski sektor ne nedostaje, ali srećom, postoji niz dobrih praksi koje se već provode, posebno u agilnim lokalnim zajednicama poput koprivničke. 

Do sada napravljeni klimatski modeli procjenjuju brojne negativne ali i neke pozitivne utjecaje klimatskih promjena na hrvatski energetski sektor. Očekuje se smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog smanjenja srednje godišnje količine oborina i suša, povećanje potrošnje toplinske energije za potrebe hlađenja zbog povećanja srednje temperature zraka te smanjenje proizvodnje energije u termoelektranama radi nedovoljno učinkovitog hlađenja postrojenja zbog manje oborina. Raste rizik na oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture zbog ekstremnih vremenskih događaja (ledolomi, poplave, orkanski vjetrovi, šumski požari). No, također, postoje i pozitivni utjecaji, kao što su povećanje proizvodnje električne energije iz vjetra zbog povećanja srednje brzine vjetra i smanjenje potrošnje toplinske energije zimi uslijed povećanja srednje temperature zraka. Kao odgovor na takve promjene potrebno je ojačati sposobnost oporavka postojećeg elektroenergetskog sustava, kontinuirano razvijati informacijsko-tehnološka rješenja za unapređenje upravljanja proizvodnim podacima za razvoj prognostičkih alata za predviđanje prilika i negativnih klimatskih učinaka na proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju energije. Isto tako, bitno je ojačati postojeće hidroelektrane, termoelektrane i termoelektrane-toplane, ojačati otpornost postojeće prijenosne i distribucijske mreže, postojećih proizvodnih postrojenja tako da se predvidi izgradnja kapaciteta za skladištenje energije te energetskog sustava tako da se predvidi izgradnja novih obnovljivih izvora, osobito decentraliziranih izvora (male hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčane elektrane, visokoučinkovite kogeneracije i sl. 

Izazovi Hrvatske su donošenje dviju važnih strategija, Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Također se raspravljalo i o ciljevima održivog razvoja koji zahtijevaju istodoban i balansiran razvoj u nekoliko potpuno međuovisnih dimenzija: društvenoj, gospodarskoj, okolišnoj i političkoj. Za uspješno ostvarenje smanjenja emisija stakleničkih plinova i tranziciju na niskougljični razvoj nužna je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva, a s ciljem što bolje primjene eko-inovacija. Cilj je da ovaj oblik tranzicije u Hrvatskoj što prije istinski zaživi. U skladu s tim, na stručnom skupu su bili nazočni i predstavnici lokalne zajednice i struke, nevladine udruge i gospodarstvenici. 

Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnica, prikazala je par primjera dobre prakse iz svog grada, kao što su 'Zeleno sveučilište' s nultom razinom emisije CO2, olakšice u obliku potpunog neplaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje pasivnih kuća i 50% plaćanja kuća kod nulte razine CO2, pet potpuno električnih, jedno hibridno i jedno plug-in hibridno vozilo plus pet brzih punjača širom grada za gradsku upravu i tvrtke, javni prijevoz s dva električna autobusa dometa 90 - 130 km (vrijednost autobusa 100.000 EUR), projekt 'Bike Sharing', besplatno dijeljenje 60 običnih i 10 električnih bicikla i uvođenje prvog kurikuluma u Hrvatskoj za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever. „Jako nam je važno da Vlada ima sluha za lokalnu samoupravu jer je to mjesto gdje svi državni projekti i ideje žive. Da bi se educiralo građane i proširila svijest morate dati lokalnoj upravi alat da to i čine. Treba omogućiti financiranje preko komunalnih doprinosa i naknada, koji su osnovni izvor prihoda jednog grada, na primjer, solarne panele, jer grad za njih plaća naknadu samo iz poreza. Isto tako, ne možemo napraviti sortirnicu, dok smo reciklažno dvorište morali sami napraviti preko bankarskih kredita jer ono nije dio komunalne infrastrukture. Zato mora doći do promjene u zakonima kako bi se omogućilo lokalnim upravama da lakše financiraju ovakve pozitivne projekte, koji ne moraju uvijek ovisiti o europskim bespovratnim sredstvima.“, rekla je Ostriž. Zoran Kordić, Zelena energetska zadruga, objasnio je važnost što većeg uključivanja samih građana u energetsku tranziciju, naglasivši kako je procijenjeno da do 2050. godine svaki drugi građanin EU može proizvoditi električnu energiju, odnosno biti 'prosumer', što vrijedi i za Hrvatsku. U skladu s time, Kordić je prezentirao novi projekt financiranja solarnih panela u Križevcima i to preko mikro-zajmova gdje građani i investitori mogu uložiti u projekt preko Zadruge na deset godina s kamatom od 4,5% godišnje.